Prosječna razina na kojoj hrvatski učenici znaju rješavati probleme je za ocjenu dovoljan, a manje od jedan posto učenika je iskazalo naprednu razinu, pokazuje istraživanje NCVVO-a
Učenici prvog razreda srednje ne znaju rješavati probleme!
Čak 60 posto učenika koji su ove godine završili prvi razred srednje škole rješava probleme tek na osnovnoj razini, odnosno za ocjenu dovoljan.
Pokazalo je to veliko istraživanje koje je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i to na 7000 učenika iz 74 srednje škole u kojima je lani u prvom razredu krenuo program "Škola za život". Rezultati pokazuju da je oko 60 posto ispitanika srednjih škola na osnovnoj razini rješavanja problema, na naprednoj razini ih je manje od jedan posto, a 6,5 posto učenika je ispod osnovne razine.
- Oni su samo donekle usporedivi s rezultatima međunarodnih PISA istraživanja iz 2012. jer aktualno istraživanje ima četiri razine, a PISA-ino sedam, ali postoji sličnost - rečeno je uz napomenu da se tada po prosječnom broju bodova Hrvatska svrstala u najnižu kategoriju.
Tada su podaci pokazali kako čak četvrtina učenika u Hrvatskoj ne dostiže ni razinu 2, odnosno ne posjeduje osnovne vještine za rješavanje problema. Isto tako, niti pet posto učenika ne posjeduje najviše razine, 5. i. 6. razina.
U istraživanju NCVVO-a iz svibnja, ipak, podaci nisu tako zastrašujući - ispod osnovne razine rješavanja problema nalazi se 6,5 posto učenika. No, ostaje činjenica da je naprednu razinu iskazalo manje od jedan posto učenika, dok ih je većina, 87 posto, na osnovnoj razini.
- Podaci iz 2012. na neki su nas način učinili svjesnima problema i zato je važno uvođenje kurikularne reforme u kojoj se rješavanje problema postavlja kao osnovni način učenja - kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
U istraživanju je ispitivano i zadovoljstvo učenika u kojem su osnovnoškolci, kažu iz ministarstva, izjavili da su im zadaci bili srednje teški, a srednjoškolci da su im bili lagani, no to rezultati testova nisu potvrdili.
Treće istraživanje odnosilo se na skupove uživo koje je Ministarstvo provodilo u lipnju i srpnju za pripremu frontalnog uvođenja kurikularne reforme. Bilo je 838 skupova diljem Hrvatske, većinom radionica s manjim brojem sudionika. Skupove je posjetilo 29 tisuća učenika, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika, a na pitanja je odgovorilo oko 12 tisuća.
Rezultati pokazuju da je tri četvrtine sudionika potpuno zadovoljno skupovima koji će im pomoći u radu. Ministrica je rekla da će novi planovi uvelike rasteretiti nastavnike od administrativnih poslova kako bi se mogli posvetiti učenicima.
Na pitanje novinara kako objašnjava potpisivanje među nastavnicima koji su nezadovoljni provedbom reforme, ministrica je odgovorila kako je riječ o velikim promjenama u načinu rada te kako je svjesna da se neki nastavnici osjećaju nesigurno, ali, dodala je, imat će svu stručnu potporu da to prebrode.
Ministarstvo je predstavilo i preliminarne rezultate triju ispitivanja sudionika obrazovanja koji će poslužiti kao osnova za praćenje provođenja kurikularne reforme, a za neke rezultate su izrazili veliko zadovoljstvo.
Prvo istraživanje, provedeno među sedam i pol tisuća roditelja, pokazalo je da su roditelji zadovoljni planom reforme obrazovanja i eksperimentalnom fazom kurikularne reforme.
Tri četvrtine roditelja slaže se s planom reforme i eksperimentalnim programom, a čak 90 posto je reklo da je bilo dobro upoznato s provođenjem dosadašnjeg programa. Ipak, istraživanja pokazuju da je informiranje postupno opadalo.
- Podaci govore da roditelji daju snažan vjetar u leđa provođenju kurikularne reforme - rekla je ministrica.