VELIK PORAST Što je uzrok tome da više ubijamo i napadamo, analiziraju stručnjaci za novi broj tjednika Express
DRAMATIČNE BROJKE
Ritam zločina: Hrvati imaju sve kraći fitilj, ubijali više nego lani
Hrvati imaju sve kraći fitilj i često u posve banalnim sukobima reagiraju eksplozijama nasilja. S 1. kolovozom ubijeno je više ljudi nego u čitavoj lanjskoj godini.
U perjanicama domaćeg turizma Braču, Dubrovniku i Splitu odgrizaju se uši turistima zbog “pogrešnog” naglaska, ili bez nekog posebnog razloga, prebijaju se sezonci i turisti... Bešćutni tatovi sve češće napadaju stare, nemoćne i slijepe te ih brutalno ozljeđuju. Godinama je broj kaznenih djela, pogotovo onih najtežih, drastično padao, da bismo lani zabilježili najmanji broj ubojstava do sada - 22. No policijska statistika, koja nije uvijek posve točna, priznao je to u siječnju ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, pokazuje značajan porast najnasilnijih kaznenih djela. Od početka godine ubijeno je 23 ljudi (prema podacima policije 21).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:25
Prema statističkim podacima, MUP je u lipnju registrirao jedno ubojstvo, premda su mediji izvještavali o ubojstvu u Maslenici i Splitu. U srpnju su registrirali tri, iako je u Puli ubijen njemački turist, u Đakovu u Centru za socijalni rad dvoje, te u Vinkovcima mladić. Podatke za kolovoz još nemaju, no u zagrebačkom kvartu Kajzerica je Igor Nađ ubio šestero ljudi. Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 24.114 kaznenih djela koja se vode po službenoj dužnosti. Lani ih je bilo 22.670.
Policija mora na ulicu
Građani su do kolovoza u 62 slučaja posegli za oružjem i pokušali nekoga ubiti. U lanjskih sedam mjeseci 52. I razbojnici su ubacili u “petu”. Dok su lani u prvih sedam mjeseci izveli 387 prepada, do kraja srpnja ove godine bilo ih je 415. U odnosu na lani, povećan je i broj silovanja, a ne miruju ni kradljivci automobila. Do kraja srpnja prijavljene su 534 krađe, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 484. S obzirom na znatan porast kaznenih djela s elementima nasilja u odnosu na prošlu godinu, pitali smo MUP kako policija procjenjuje sigurnosnu situaciju u zemlji:
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:06
- Potrebno je istaknuti kako kaznena djela ubojstva predstavljaju najteži oblik nasilnih kaznenih djela i da je u petogodišnjem razdoblju prosječno izvršeno 37 kaznenih djela po godini. Od svih počinjenih kaznenih djela ubojstava u zadnjih pet godina, nerazriješeno je ubojstvo počinjeno 2015. (op. a., likvidacija Vinka Žuljevića Klice). S obzirom na navedeno, možemo istaknuti da je opće stanje sigurnosti na razini RH na visokoj razini.
No građani, koje su posebno šokirala i uznemirila dva višestruka ubojstva - u Đakovu i na zagrebačkoj Kajzerici - te ubojstvo njemačkog turista u Puli, kao i niz napada u Dalmaciji, imaju drugačiji osjećaj, a ovaj put statistika ih podržava. Kaznenih djela je sve više, a građani se osjećaju nesigurnije.
Stručnjak za sigurnost i kriminalist Željko Cvrtila kaže kako policajaca ima dovoljno, no problem je što se ne nalaze tamo gdje bi trebalo - na ulici.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:37
- U sustavu nedostaje pozornika koji obilaze kafiće, parkove, koji znaju kako se zove žena koja radi u kiosku. Treba kombinirati pješačke službenike s ophodnom djelatnošću. Morate imati policajce na cesti, a ‘Policija u zajednici’ je promašen projekt. Policajaca ima dovoljno, no ako su svi angažirani na granici, nema ih dovoljno za ostale djelatnosti. Uvjeti su im loši, plaće male, promjene zakonskog okvira u kojem djeluju išle su u korist počinitelja... Sve to demotivira policajce - tvrdi Cvrtila.
Friziranje istine
Policija zna i “frizirati” statistiku. Kako to izgleda, javnost je vidjela na primjeru policijskog postupanja u slučaju premlaćivanja Vojne Jušić. Murterku je 25. srpnja u trgovini njezina oca pretukao suprug njezine rođakinje. Slomio joj je zub, jagodičnu kost, vilicu i mišić na licu, a potom je prijetio i njezinu suprugu. Završio je u policijskoj postaji. Prijavljen je za remećenje javnog reda i mira te se mirno išetao. No 4. kolovoza na betinskoj regati, u kojoj je i Vojna redovito sudjelovala, sve veslačice koje su sudjelovale u regati odjenule su majice s natpisom “Sve smo mi Vojna”.
Lokalni, a potom i nacionalni mediji krenuli su provjeravati o čemu je tu riječ. Iz PU šibensko–kninske prvo su im rekli da im događaj uopće nije poznat, no na kraju su potvrdili da je prijavljen kao remećenje javnog reda i mira. Tek pet dana nakon regate nasilnika su kazneno prijavili za nanošenje teških tjelesnih ozljeda Vojni Jušić i za prijetnje njezinu suprugu.
O uzrocima vala nasilja u Dalmaciji za Express smo razgovarali sa splitskim psihijatrom Boranom Uglešićem.
Društvo puno srdžbe
- Agresivno ponašanje je reakcija na ugrožavanje opstanka ili hijerarhije. Živimo u društvu gdje nema odgovornosti, puno je ljubomore i srdžbe. Ljudi su frustrirani i kad im u takvu sredinu dođe puno stranaca, pogotovo onih koji dođu raditi, pitanje je kako će ih primiti. Neki smatraju da stranci otimaju ono njihovo pa su agresivni, no pitanje je zašto je to netko doživio kao njegovo. Agresija je tu samo vrh sante leda - ističe on.
A da je to velik problem, priznao je početkom godine u Međimurju i ministar unutarnjih poslova.
- Točno je da postoji raskorak između stvarnog stanja i statistike. No nije baš tri puta veći, nego je riječ o 55 posto kaznenih djela koja se ni ne prijavljuju - rekao je Davor Božinović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
