Revolucija na faksu: Filozofski i FER stvaraju stručnjake za AI, ChatGPT, ali i filozofiju...

Više od 350 studenata na prvom predstavljanju i njih 60-ak na drugome, prošli tjedan, pokazuju kako su zaista zainteresirani, mnogo više od naših očekivanja, kazala nam je Renata Geld, izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i suvoditeljica novog studija Primijenjena kognitivna znanost.

'Djeca moraju učiti o ChatGPT-u'

Novi je to interdisciplinarni studij koji će zajedno provoditi dva najveća i najtraženija zagrebačka fakulteta, Filozofski i Fakultet elektrotehnike i računarstva. Upravo povezivanje programski potpuno različitih fakulteta novost je itekako potrebna u hrvatskoj visokoobrazovnoj zajednici. Studenti će se u dvije godine ovog diplomskog studija baviti proučavanjem ljudskog ponašanja, utjecaja vanjskih okolnosti na naše odluke, ali i razvojem umjetne inteligencije (AI) te odnosima čovjeka i tehnologije. Razumijevanje tih odnosa postaje sve važnije u eri hiperrazvoja novih tehnologija i AI-ja IT industrija, ali ne samo oni, sve više trebaju upravo stručnjake koji pokrivaju i humanističko područje, ali razumiju i tehnološku problematiku, kaže nam prof. Geld.

- Cilj je stvoriti stručnjaka koji će biti veza, mediator između znanosti i industrije, inovator koji razumije interdisciplinarna pitanja, osobito ona vezana za odnos čovjeka i tehnologije. Interakcija čovjeka i stroja postaje baza većine poslova, a sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima osnova je funkcioniranja u bilo kojem startupu - ističu ona i suvoditelj studija, izvanredni profesor Dario Bojanjac s FER-a.
- Pojavom ChatGPT-a (modela jezične umjetne inteligencije) potpuno se mijenja način pristupanja i rješavanja problema. Jednako kao što je pojava džepnoga kalkulatora omogućila inženjerima kreiranje novih proizvoda, tako će alati poput ChatGPT-a omogućiti lakše rješavanje problema svima, ali će više nego ikad biti potrebno znanje, i to znanje kako problem podijeliti na dijelove koje možemo predati takvom alatu, ali morat ćemo moći i prepoznati točno rješenje u šumi informacija koje će nam ChatGPT dati. Obrazovanje koje neće djecu naučiti kako koristiti ChatGPT ili slične alate pri rješavanju problema bit će loše obrazovanje i uzaludno potrošeno vrijeme te djece - ističu Geld i Bojanjac.

Gostujući profesori

Na dva predstavljanja studentima su se obratili i međunarodni stručnjaci na područjima robotike, ali i kognitivne znanosti, profesor Todd Oakley sa Sveučilišta Case Western Reserve iz SAD-a, te stručnjak za kognitivnu robotiku, profesor Bipin Indurkhya. Prof. Indurkhya studentima je pojašnjavao koliko određene informacije utječu na ljudsko rasuđivanje, a potom i sustav uvjerenja. To je posebno važno u odnosu čovjeka prema tehnologiji, kao i dobrom ili lošem utjecaju tehnologije na naš život. Time će se znanstvenici i studenti na ovome studiju baviti.

Motivacijsko pismo

Upravo takvo povezivanje ovih područja izuzetno je zanimljivo studentima. Sam studij primat će 30 studenata sa završenim dodiplomskim studijem iz područja tehničkih, društveno-humanističkih ili prirodnih znanosti, s interesom za pitanja vezana za odnos čovjeka i stroja, odnosno općenito sa sklonošću prema interdisciplinarnim pitanjima te dobrim znanjem engleskog jezika.

- Studenti će za prijavu na studij morati pripremiti motivacijsko pismo, opisati sve svoje izvannastavne aktivnosti i čime se bave, te proći razgovor s nastavnicima, dakle proći intervju. Naši uvjeti su osmišljeni tako da uzimaju u obzir ne samo ocjene već studenta kao mladog čovjeka sa svim njegovim znanjima i interesima - kaže Geld, koja je projekt s kolegama pripremala četiri godine.

Jedan od važnijih dijelova studija bit će timski rad, uvođenje u poslovne procese, ali i sudjelovanje u konkretnim inovacijskim procesima.

- Kako ćete se, primjerice, baviti jezikom s tehničke strane ako ne poznajete jezik kao prirodni sustav sa svim njegovim karakteristikama? Kako ćete biti inovativni u dizajnu dobrog robota ako niste upoznati s ljudskom pažnjom i percepcijom? Uskoro neće biti dovoljno samo znati napraviti neki sustav umjetne inteligencije nego ćemo morati znati kako taj sustav radi i zašto nešto radi te kako ga izgraditi da radi to što bi trebao raditi. Magistri primijenjene kognitivne znanosti moći će sudjelovati u svim tim koracima - kažu suvoditelji.

Upisi ujesen

Ovaj studij prvi je takve vrste u Hrvatskoj i među prvima u Europi, a upisi prve generacije studenata bit će ujesen.

- Naša je ideja bila imati stručnjaka koji će već na studiju naučiti komunicirati u timu, rješavati probleme iz različitih perspektiva, znati slušati druge, biti kreativan, a da u isto vrijeme razvija interdisciplinarna znanja nužna za održiv razvoj društva, osobito suživot čovjeka i napredne tehnologije - zaključuju Renata Geld i Dario Bojanjac.