Ljubimci

URBAN PET

Reakcija na opasnost: Kako smanjiti utjecaj stresa na pse?

Piše Sandra Ilievski/Urban Pet,

srijeda, 22.4.2015. u 16:15

Reakcija na opasnost: Kako smanjiti utjecaj stresa na pse?

Kad naučimo prepoznati s kojim se stvarima ili situacijama pas teže nosi puno je lakše adekvatno reagirati – maknuti psa iz situacije i okoline koja je za njega stresna

VIDEO

Komentari 3

Sandra Ilievski, instruktor je i savjetnik za ponašanje pasa iz centra za edukaciju vlasnika, ponašanje i trening pasa Urban Pet. Redovito u sklopu portala ljubimci.24sata.hr objavljuje edukativne članke o psima i njihovom ponašanju.

Ovaj tjedan piše o stresu kod pasa.

Što je stres?

Stres je stanje u kojem organizam reagira na vanjske ili unutarnje podražaje (stresore) usmjeravajući pritom energiju na suočavanje s opasnim ili ekstremnim situacijama.

Stres je normalna reakcija organizma čija je svrha samoodržanje.

No ako je organizam predugo ili prečesto izložen stresu, možemo ga definirati kao skup fizikalnih, kemijskih ili emotivnih podražaja iz okoline koji u pojedinca izazivaju nedostatnu adaptaciju, odnosno uzrokuju fiziološku tenziju koja može doprinijeti razvoju bolesti.

Stresu ne podliježe samo čovjek, već sva živa bića, čak i biljke – stres je reakcija na opasnost.

Što se događa kada je organizam pod stresom?

U trenutku kada se organizam nađe pod utjecajem stresora (izvora stresa), simpatički živčani sustav aktivira centar u mozgu (hipotalamus) koji proizvodi i po potrebi otpušta hipotalamičke hormone (hormone stresa).

Jedan od tih hormona je kortikotropin (engl. corticotropin releasing hormone – CRH) koji izravno putuje do hipofize. Hipofiza otpušta adrenokortikotropni hormon (ACTH) ili kortikotropin – peptidni hormon koji stimulira stvaranje i izlučivanje glukokortikoida (naročito kortizola) iz adrenalnog korteksa.

Mehanizam povratne sprege održava lučenje kortizola unutar dobro definiranih ukupnih dnevnih granica. Osim kortizola, adrenalni korteks proizvodi i druge hormone, poput testosterona.

Testosteron ima anabolički učinak na izgradnju mišića i mentalno stanje. Visoka koncentracija testosterona povezana je s pojačanim ispoljavanjem agresije u mužjaka.

Prva reakcija tijela na stres, bilo da je riječ o stresu uzrokovanom emocijama ili fizičkim naporom je otpuštanje adrenalina.

Adrenalin je neurotransmiter uslijed kojeg raste napetost, krvni tlak, šećer u krvi i tjelesna temperatura, ubrzava se disanje, zaustavlja probava, šire se zjenice i dišni putevi.

Ove biokemijske reakcije dovode organizam u stanje pojačane aktivnosti te pripremaju životinju na borbu ili bijeg. Stoga je stres izuzetno bitan za preživljavanje u prirodi.

Naravno, tijelo ne može predugo ostati u stanju napetosti i pripravnosti, stoga predugo izlaganja stresu, strahu ili šoku ima negativne posljedice na organizam poput iscrpljenosti i bolesti.

Konstantno povišena razina kortizola oslabljuje imunitet, utječe na bolesti probavnog sustava poput čireva na želucu i kroničnih proljeva, te nakon dužeg vremena može izazvati oštećenja nadbubrežne žlijezde.

Također utječe i na smanjenu sposobnost reprodukcije (parenja) što je vidljivo na primjer kod životinja držanih u zoološkim vrtovima, te na promjene u ponašanju (agresija) i raspoloženju.

Ono što ljudi teško prihvaćaju i zapravo ne shvaćaju (ili ne žele shvatiti) jest da problematična ponašanja vrlo često nastaju upravo zbog stresa.

Uzroci stresa

izravna prijetnja od strane ljudi ili drugog psa poput bijesa, ljutnje, agresije

trzanje povodnika, kažnjavanje, forsiranje u određeni položaj (često na leđa, tzv. “alpha roll”), navlačenje

previše očekivanja tijekom odgoja i učenja

previše fizičke aktivnosti, vježbanja, bavljenja sportom

premalo fizičke aktivnosti

glad i žeđ

nemogućnost obavljanja fizioloških potreba

temperatura okoliša – vrućina ili hladnoća

bol, bolesti, stanja

previše buke

samoća i izoliranost, predug boravak u zatvorenom ili ograđenom prostoru

iznenadne situacije i promjene

previše uzbuđenja tijekom igre s ljudima ili psima

nedostatak prostora ili vremena za odmor

traumatična iskustva bilo da se radi o nezgodama ili su uzrokovana lošim i grubim ophođenjem

dosada

neželjena interakcija bilo s ljudima ili psima

Simptomi stresa

nesposobnost psa da se umiri, hodanje s jednog kraja na drugi.

fiksacija na igračke, loptice… nažalost mnogi takve pse smatraju jednostavno “hiperaktivnima”.

pretjerane reakcije na određene situacije ili događaje

češanje, često pogrešno tumačeno kao alergija

grizenje i lizanje šapa i dijelova tijela, često pogrešno tumačeno kao alergija

opadanje dlake, prhut

hvatanje repa, nas ljude zabavlja dok pas pati

lajanje, zavijanje, cviljenje bez nama jasno vidljivog razloga

probavne smetnje – proljevi ili zatvor, povraćanje, gastritis, anoreksija

napetost mišića

gubitak ili povećanje apetita

česta potreba za vršenjem nužde

alergije – mnoge su uzrokovane upravo stresom dok ljudi smatraju da trebaju mijenjati hranu

naskakivanje, često potpuno pogrešno interpretirano kao dominacija

znojenje (na šapama; vlažni otisci šapa na podu ili kod veterinara na stolu)

nervoza

agresivno ponašanje

zamjensko ponašanje (eng. displacement behaviour); korištenje nekog drugog ponašanja ili radnje kada tražimo od psa da nešto napravi, na primjer tražimo od psa da legne, a pas se proteže ili daje šapu, češe se, skreće pogled i sl.

fiksacija na svjetlost ili sjene

loša kvaliteta dlake, nakon dužeg izlaganja stresnim situacijama kvaliteta dlake postaje loša, krta, lomljiva ili pak masna

neugodan zadah tijela ili iz usta

nemogućnost koncentracije

kod mužjaka često protuzija penisa

Znakovi primirenja i umirivanja (eng. appeasement signals):

otresanje (ako pas nije mokar ili želi nešto skinuti sa sebe)

slinjenje (ako pas nije gladan ili mu nije vruće)

dahtanje (ako nije vruće)

zijevanje (ako pas nije pospan)

protezanje

dizanje šape

drhtanje

kihanje

“sanjkanje” stražnjice po tlu; pas ima gliste…

Ponekad signali poput zijevanja, kihanja, otresanja (kao kad pas izađe iz vode) i slično mogu značiti oslobađanje od stresa, a ne sami stres. Signale trebamo promatrati u kontekstu.

Kako smanjiti utjecaj stresa na pse?

Da bi smanjili stres i loš utjecaj stresa na naše pse potrebno je razumjeti njihovo ponašanje, naučiti što nam pokušavaju iskomunicirati, kako se osjećaju i što žele, prepoznati kada i da li im je nešto prenaporno, što ih uzbuđuje, jesu li umorni i da li ih možda nešto boli.

Kada naučimo prepoznati s kojim se stvarima ili situacijama pas teže nosi puno je lakše adekvatno reagirati – maknuti psa iz situacije i okoline koja je za njega previše stresna ili promijeniti naše ponašanje prema psu.

Također je vrlo bitno znati razliku između uzbuđenja i ponašanja uzrokovanih stresom.

Izuzetno je važna i socijalizacija kojom pomažemo psu da nauči kako se nositi sa svakodnevnim situacijama u svijetu u kojem žive. Socijalizacijom gradimo i učvršćujemo njihovo samopouzdanje.

Uz sve to važno je i razmisliti o tome jesu li naše želje i ambicije vrijedne stavljanja naših ljubimaca u situacije koje psima nisu baš toliko ugodne, poput bavljenja sportom i raznoraznim kinološkim disciplinama.

Svakako ne želim reći da se ne biste trebali time baviti, no bitno je znati stati ili prestati kada prepoznamo kod pasa neke od navedenih znakova stresa.

Naš cilj bi trebao biti zabava i istinsko uživanje u društvu jedni drugih, što je daleko vrjednije od bilo kakvih nagrada i pehara.

Ljudi vole živjeti u uvjerenju da je način života kojim žive njihovi psi dobar, ako ne i bolji od onoga što bi oni sami odabrali. No činjenica je da je to daleko od onoga što ljudi misle.

Koliko god grubo zvučalo, mi ljudi na neki način forsiramo pse da se priviknu na naš način života, na život u zatvorenom prostoru, unatoč tome što neki žive vani.

Mijenjamo njihove prirodne navike i potrebe, privikavamo ih na naše, učimo ih ponašanjima koja moraju biti u skladu s ljudskim pravilima, često pritom gušeći njihove prirodne instinkte.

Psi ne traže mnogo. Njima je najvažnije biti ono što jesu – psi; da imaju hrane i vode, da koriste svoje nagone i instinkte, da imaju društvo, vrijeme za odmor i zabavu..