HZZO je reagirao na naš članak, navodeći kako oni samo donose rješenje, a da Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provodi vještačenje.
Reakcija HZZO-a na članak o ocu djeteta s Down sindromom: Samo donosimo rješenje
Zagrepčanin Vedran Pinezić, otac je 10-godišnjeg sina Olivera koji ima Down sindromom, te mu je HZZO izdao rješenje kojim mu odobrava pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju. To znači da radi pola radnog vremena za kojeg prima plaću od svog poslodavca, dok mu se druga polovica plaće isplaćuje iz državnog proračuna.
Međutim, nakon što je Pinezić 10. ožujka predao zahtjev, HZZO-u mu je 10. svibnja izdao novo rješenje koje je stupilo na snagu po danu primitka istog, a Pineziću ga je Hrvatska pošta dostavila tek 13. lipnja, iako se slalo s adrese u Zagrebu na drugu adresu u istom gradu. Zbog toga Pineziću nije krenula teći naknada za rad od 10. svibnja već od 13. lipnja.
Pitali smo HZZO zašto rješenja vrijede tek od datuma primitka pošte te zašto treba mjesec dana da se dostavi korisniku.
- Rješenja se šalju poštom u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku. U nadležnosti Hrvatske pošte je rok isporuke pošiljki - odgovorili su nam na upit iz HZZO-a.
HZZO je sad reagirao na naš članak, navodeći kako oni samo donose rješenje, a da Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provodi vještačenje. Navode da "iako HZZO provodi upravni postupak i donosi rješenje, ne može utjecati na rad i dužinu trajanja vještačenja drugog javnopravnog tijela, konkretno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom".
Reakcija HZZO-a
Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti.
"Tekst pod naslovom „Moj sin ima Down, a ja nemam plaću zbog birokrata“ sadrži netočne informacije vezano za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), te iz tog razloga zahtijevamo objavu demantia sukladno važećem Zakonu o medijima, čl. 40., čl. 41. i čl. 42.
U odgovoru koji smo poslali novinarki 18. srpnja 2024. godine, naglasili smo kako se vještačenje koje novinarka navodi u upitu ne provodi u HZZO-u već u Zavodu za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Također je u odgovoru navedeno i kako rok za kontrolno vještačenje određuje spomenuti Zavod za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Novinarka, iako je imala naš odgovor, u tekstu ne navodi činjenice iz odgovora, te smo dužni demantirati neistinite navode kako vaši čitatelji, a ujedno i naši osiguranici, ne bi bili pogrešno informirani.
O pravu na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, jednako kao i o dopustu, odlučuje se u okviru upravnog postupka kojeg zahtjevom pokreće podnositelj zahtjeva, a rješava HZZO.
Međutim, u okviru tog upravnog postupa stručno-medicinsko vještačenje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Naime, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom utvrđuje da li u konkretnom slučaju postoje teškoće u razvoju djeteta (teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti) radi kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene svojoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe.
Također, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom utvrđuje i dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta.
Slijedom navedenog, određivanje kada će se provesti sljedeće kontrolno vještačenje nije u nadležnosti HZZO-a već Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
S tim u vezi, potrebno je ukazati i na okolnost da, iako HZZO provodi upravni postupak i donosi rješenje, ne može utjecati na rad i dužinu trajanja vještačenja drugog javnopravnog tijela, konkretno Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pritom, na tom vještačenju se neće utvrđivati samo postojanje teškoća u razvoju djeteta, nego okolnost može li ili ne može dijete zbog postojećih teškoća u razvoju obavljati aktivnosti primjerene svojoj životnoj dobi i ovisi li pri tome o pomoći druge osobe, primjerice pri oblačenju i svlačenju, obavljanju osnovnih životnih potreba, korištenju lijekova i slično (detaljno navedeno u članku 29. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP).
Dakle, kontrolnim vještačenjem ne utvrđuje se ima li dijete i nadalje ima teškoće u razvoju (s obzirom da su određena stanja i bolesti trajnog karaktera pa bi to bilo suvišno), nego upravo je li zbog postojanja tih teškoća u razvoju djetetu i dalje treba njega roditelja (što je u pojedinim slučajevima promjenjivo protekom vremena).
Prema članku 30. stavku 4. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, znači prema izričitoj zakonskoj odredbi - predmetno pravo se stječe na dan izvršnosti rješenja, što u ovom postupku znači danom dostave rješenja stranci (prema odredbi članka 133. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) prvostupanjsko rješenje postaje izvršno dostavom rješenja stranci ako žalba koja se na to rješenje može izjaviti nema odgodni učinak)).
S tim u vezi, HZZO je obvezan postupati u skladu s izričitom odredbom Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama i kao provedbeno tijelo nema ovlasti je niti mijenjati niti postupati na drugačiji način od onoga koji je propisano", stoji u reakciji HZZO-a.