Razbijanje mitova: Zagorci ne cugaju, a Dalmatinci puno rade

“U Zagorju i zrak ima pola promila”, “Dalmatinci ne vole raditi”, ‘U Zagrebu se živi lagodno’, neke su od najčešćih predrasuda kojima se barata u Hrvatskoj. No istraživanja su pokazala da te predrasude, kao i brojne druge, nisu istinite.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:43

Razbijanje mitova u svjietu

- Predrasude su sveprisutna pojava i svatko može biti meta. Neki od uobičajenih načina na koje kategoriziramo ljude jesu na temelju podrijetla - objašnjava dr. sc. Marina Štambuk. Donosimo nekoliko mitova koje pobija statistika.

U Zagrebu se živi bolje. Ali i troškovi su visoki

Plaća u Zagrebu u listopadu 2017. bila je 6952 kn, a u ostatku zemlje 6014 kn, podaci su zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Ali život u Zagrebu je skuplji. Prema numbeo.com, stranici koja mjeri troškove života u Europi stoji da četveročlanoj obitelji u Zagrebu za život treba 14.600 kn mjesečno.

“A, kaj ti je je’n gemišt? Je’n gemišt je kak’ i ništ”

Ukupno u Hrvatskoj svakog dana jednu čašu alkohola popije 353.197 Hrvata. Od toga ipak većinu ne čine Zagorci, kako se inače smatra. Slavonaca je 2,5 posto, Zagrepčana s okolicom 12 posto, Ličana s Gorskim kotarom 6,7 posto, Zagoraca 8,5 posto, Istrana i Primoraca 14 posto, a uvjerljivo je najviše Dalmatinaca koji čine 56,3 posto populacije koja svaki dan popije barem jednu čašu alkoholnog pića. To su podaci istraživanja Zagrebačke pivovare, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, MUP-a i HZJZ-a.

U Hercegovini se voze samo Mercedesi. Ne baš...

Mercedes, naravno, nije jedino što Hercegovci voze. U oglasnicima iz gradova u Hercegovini vidi se raznovrsna ponuda Volkswagena, Reanulta, Forda, Opela...

Fjaka nije tlaka: U Dalmaciji se puno radi 

Dalmatinci rade u prosjeku devet sati godišnje više od Zagrepčana, objavljeno je u knjizi “Ekonomski Paradoksi” dr. Petra Filipića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

Hrvati masovno idu na skijanje? Pa i ne baš! Točnije, Hrvati i nisu baš neki ljubitelji snijega

Iako se svake godine govori o 200.000 Hrvata koji odlaze na skijanje, daleko je to od masovnosti. To je tek pet posto populacije. A i putničke agencije imaju parcijalne podatke i nitko se nije konkretno pozvao na njihov zbroj - odnosno na točan broj skijaša.

Mnogo je lijepih žena na svijetu, ali Hrvatice su vrh

Američki putopisac i autor knjiga o osvajanju žena Daryush Valizadeh tvrdi da su Hrvatice najljepše žene u Europi. No lijepih žena ima svugdje. U posljednjih deset godina najveći uspjeh Hrvatica na izboru za Miss svijeta postigla je Josipa Kusić, koja je 2008. godine ušla u finale. Inače, Kineskinje su od 2003. do 2012. godine dva puta osvojile titulu najljepše, a pobjeđivale su ljepotice iz Venezuele, Gibraltara, Rusije, Češke itd.

''Šta doktor? Samo rakije na to i sve super''

Čak 70 posto Hrvata strahuje od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji. Podaci su to iz UN-ova istraživanja. No UN kaže i da o prevenciji ne znamo puno, pa liječnika posjećujemo tek kad je problem toliki da ga se ne može ignorirati. Iako, i tad često znamo posegnuti za “prirodnim” lijekovima.

Jesmo li dobri ljubavnici ili se samo hvalimo 

Prema Durexovu istraživanju, Hrvati su izuzetno zadovoljni svojom “alatkom” i cijelim spolnim životom. No kakvi smo zapravo u krevetu? Ukratko, nismo ni u deset najboljih. Tamo su Nizozemci, Grci, Talijani, Španjolci. Švicarci su ispali uvjerljivo najbolji.

Slavonci (ni)su mirni kao ribice

U Slavoniji je 2016. bilo više od 15.000 prijava za remećenja javnog reda i mira, kaže MUP. Slavonci remete javni red i mir u istom omjeru kao Istrani te znatno više od Zagoraca i Ličana. U Slavoniji je 806.192 stanovnika, a Ličana ima 50.000.

Nizozemska - 'Vutra' se puši, ali ne kao u Francuskoj 

Nizozemci vole “zapaliti”. Osam posto njih konzumira marihuanu, ali u Italiji i Španjolskoj marihuanu puši više od devet posto stanovništva. Vodeći su Francuzi, gdje travu puši 11,1 posto stanovništva.

Francuska - Dobro vino uvijek ide uz sir? Ili ne?

Sir poistovjećujemo s Francuskom, no Francuzi nisu najveći “sirojedi”. Prosječan Francuz pojede 27,2 kg sira godišnje, ali Finci pojedu nešto više. Najveći sirojedi u Europi su Islanđani, koji po glavi stanovnika pojedu pola kilograma sira više od Francuzam podaci su Međunarodne mljekarske federacije.

Irska - Ima 'l ne'ko jači? Ima, Finci su ipak malo žešći

Poznat je mit da Irci vole popiti puno, a još se više vole potući. No prema Eurostatu, Irci godišnje imaju tek 76 prijava na 100.000 stanovnika, Finci imaju 150, a Danci su najžešći s 430 prijava.

Rusija - Svaka kuća ima drva za ogrijev, votku i kalašnjikov. Ili baš i ne?

Rusi se vole fotografirati s votkom i puškama, pa ih dijeliti na društvenim mrežama, ali nije istina kako su fanovi oružja. Prema anketi Small Armsa, u Rusiji oružje posjeduje svaki 10. čovjek, ali primjerice u Švedskoj, Francuskoj i Njemačkoj oružje ima svaki treći stanovnik.

Finska - Svi misle da su Kimi Raikkonen. Tek u jarku shvate da nisu

Finci u autoškolu idu čak godinu dana, ali su daleko od dobrih vozača. Kad se pogledaju podaci Eurostata, ispred Finske po prometnim nesrećama su samo zemlje istočne Europe, koje imaju lošije automobile, ali i prometnice. U Finskoj mnogo ljudi i izgubi život u prometu.

Škotska - Lakše im izbiti zub, nego penij? Ma, vole i oni potrošiti

Prema podacima OECD-a, Ujedinjeno kraljevstvo, u koje spada i Škotska, uštedi tek nešto više od tri posto novca u domaćinstvu. S druge strane, Belgija koja ima otprilike istu visinu prosječne plaće, uštedi čak 10 posto novca. Škoti i ostali stanovnici Ujedinjenog kraljevstva nisu baš previše štedljivi.

Italija & Njemačka - Jedni su švaleri, a drugi su precizni

Teško je reći da je to istina. Prema Eurostatu, Talijani se puno manje rastaju nego Francuzi i Nijemci. Što se tiče ovih potonjih, prema podacima, njemački vlakovi kasne 170 milijuna minuta godišnje, a često im kasne i radovi na projektima. Tako berlinski aerodrom planiraju otvoriti tek 2020., iako je prvotni rok bio 2010.