U nekim mjestima gotovo nitko ne kupuje nekretnine ni po 500 eura po m2. Stranci čine 15 posto našeg tržišta nekretnina i njihova potražnja na Jadranu dodatno uzrokuje poskupljenje
Raslojeno tržište: Kvadrati idu u Dubrovniku do čak 3000 eura
Rast cijena nekretnina ubrzao se posljednjih mjeseci i one su 2,54 posto više u odnosu na 2017., i to prema istraživanju aktivnih oglasa za prodaju na oglasniku njuskalo.hr.
Ipak, stanovi i kuće i dalje su općenito za 2,6 posto jeftiniji nego 2011., a i kamate su trenutačno na povijesno niskim razinama te se kreću oko 3,9 posto. Agenti za nekretnine potvrdili su nam kako su cijene počele osjetno rasti, u nekim gradovima i do 25 posto, ali ne ravnomjerno nego jedne nekretnine poskupljuju, druge ne, počevši čak od ulice do ulice u istom gradu. A one u Dubrovniku obaraju rekorde, ne samo po cijeni nego i po poskupljenju. U godini dana u prosjeku su porasle za čak 15 posto. Prosječni kvadrat sad je 3438 eura. Ni Split, koji je drugo najveće tržište nekretnina nakon Zagreba, nije zaobišlo poskupljenje. I ondje su cijene porasle za deset posto, kao i na Krku. Prosječan splitski kvadrat je 2593 eura, a na Krku 2378 eura. Tržište nekretnina gotovo se raslojilo na dvije regije - Zagreb i priobalje te kontinentalna Hrvatska, gdje je tržište poprilično mrtvo. Tu cijene stagniraju ili padaju. Najviše su pojeftinili kvadrati u Bjelovaru, gdje je prosječan kvadrat niskih 820 eura. Cijene padaju i u Karlovcu, Đakovu, stagniraju u Osijeku i Vukovaru. Agenti kažu da je ondje tržište gotovo mrtvo. U Zagrebu je tržište najveće i prosječan kvadrat je 1813 eura, ali tu vrijedi pravilo da su se cijene uvelike raslojile. Nekretnine na Kaptolu i Tuškancu su 2700 eura po kvadratu, dok su u rubnim dijelovima grada i 1000 eura. U analizi Njuškala istaknuto je kako se primjećuje snažan trend potražnje za garažama, koja je skočila za čak 29 posto u odnosu na 2015. Svoje istraživanje na njuskalo.hr proveli su na temelju analize 150.000 aktivnih oglasa iz cijele Hrvatske.