Raskošne replike haljina carice Sisi izložene su u srcu Opatije

Jedinstvena izložba "Modni ormar carice Sisi", u Švicarskoj kući i Parku Angiolina u Opatiji, po prvi put u Hrvatskoj predstavila je ne samo odjeću ove poznate povijesne osobe već i modu toga doba, a kroz nju i presjek jednog vremena koje je obilježilo ove prostore.

Naime, po mnogima najljepša, ali i najtužnija žena svog vremena, Elizabeta Amalija Eugenija, od milja još u djetinjstvu zvana Sisi, bila je austrijska carica i ugarsko hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franja Josipa I, koja je, je 1886. posjetila Opatiju.

SVI SU MISLILI DA JE CHANEL Velika tajna ružičastog kostima Jackie Kennedy - ona je znala

- Izložba je rezultat suradnje Opatije sa austrijskim gradom Bad Ischlom te mađarskim gradom Godollom i potvrđuje povezanost Opatije s drugim dijelovima nekadašnje Austro-Ugarske monarhije kao dijelom prošlosti koja ih povezuje i spaja kroz stoljeća - izjavio je opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić.

Sva odjeća izrađena je u radionici mađarske obitelji Czedly, u koju je dolazila i sama carica, a izložbu je omogućila članica te obitelji - Monika Czedly, koja se već godinama bavi proučavanjem i istraživanje života neprežaljene carice. Naime, originali koje je nosila carica nisu dostupni, ali je njezina odjeća autentično izrađena u krojačkom salonu, koji i danas vode nasljednici iste krojačke obitelji.

- Trudila sam se napraviti odu ljepoti koja odolijeva protoku vremena. Ova izložba je posebna priča jer ne samo da šivam haljine koje pričaju njezinu priču, već istražujem njezin život, a jedna od destinacija te istrage je upravo Opatija - kazala je Monika Czedly, čiji nas radovi caričinih kreacija vraćaju u pretprošlo stoljeće.

Sve haljine replike su originala, od kojih su mnoge rađene po umjetničkim portretima slavnih slikari tog vremena koji su oslikavali Sisin lik.

- Na neke od njih, one sa šlepovima, utrošena je i do sto metara materijala. Samo za izradu krunidbene haljine trebalo nam je godinu dana. Ženska odjeća tog doba obično je podrazumijevala zlatno ili srebrno izvezeni dvorski šlep, koji se po potrebi mogao zakačiti na različite moderno sašivene večernje haljine. Neke caričine haljine obilježene su ukrasima smaragda i rubina tj. tradicionalnim nacionalnim bojama Mađara, čije su patriote takve kreacije oduševljavale i tim više zbog njih ih je osvajala i prirasla im srcu - objašnjava Czedly pokazujući modele caričine odjeća za svakodnevicu i šetnje, ali i posebne prigode kao što je vjenčanica, sprovodi, jahanje te haljina u kojoj je okrunjena.

TRIKOVI STRUČNJAKA Super savjeti kako organizirati ormar i bolje se snaći u odjeći

Dodaje kako je carica pomno pratila tadašnju modu, no birala samo ono što je pristajalo njenom ukusu. Obožavala je bijelu boju, kojoj je bila vjerna u mladosti, dok je crnu smatrala bojom za samce i uglavnom joj prisegla u starijoj životnoj dobi.

Jednu takvu, nazvanu haljinom za sprovode, nosila je netom prije smrti i upravo po uzoru na nju, kralj Franjo nakon caričinog atentata naručio je tri ista primjerka crne haljine, koje je potom darovao trima caričinim najboljim prijateljicama.

Poznata je i njena rozo bijela haljina, izrađena od svile i čipke, s korzetom i pufastim rukavima te širokom suknjom i pregačom. Upravo ova haljina 2018.godine osvojila je nagradu Remek - djelo mađarskih obrtnika (Hungarian Craftmans Masterpiece).

Tu su i caričini outfiti za šetnju (crno/bijela baršunasta haljina s bijelim ovratnikom) te (bordo) haljine za jahanje tj. rijetke trenutke u kojima se nisu nosile krinoline.

Osim haljina, carica Sisi je bila poznata po svojoj sklonosti nošenja košulja i bluza, a zapamćena je ostala i njena frizura koja je diktirala frizure tog vremena, a radi se o pletenicama svezanim u svojevrsnu punđu kakvu su na reviji nosile neke od modela (Ema Gračan).

POKAZALI OSLIKANIM TIJELIMA Badići kroz povijest: Od čedno zatvorenih do nekoliko trakica

Među izlošcima ima i originalnih dijelova, kao što su ukrasi na tkanini i odjeći, a dio izložbe čine i nakit, poput kruna, bisernih ogrlica, lepeza i rukavice te budimpeštanski novinski članci o dolasku Sisi u Opatiju.

Haljine su, osim mađarskih dama, nosile i poznate dame iz hrvatskog javnog života poput Daniela i Ema Gračan, Antonela Malis, Ivana Grabar, Vera Aničić, Vivian Jurković te djelatnica opatijske Gradske uprave.

Ukratko o carici

Elizabeta Amalija Eugenija od milja još u djetinjstvu zvana Sisi, bila je austrijska carica i ugarsko hrvatska kraljica, supruga cara i kralja Franja Josipa I. Poznata po svojoj ljepoti i eleganciji, po uzoru na oca, pisala je poeziju, navodeći sebe kao Titaniju te proučavala je grčki jezik. Neprestano je putovala, ali se nikad nije bavila politikom.

Vrlo brzo nakon udaje za kralja shvatila da je za nju život na bečkom dvoru poput života u zlatnom kavezu. Prezirala je silne protokole i ceremonije te se često nije ponašala po protokolu i onako kako se očekuje od carice – npr. jela je bez rukavica, a kada joj je na to skrenuta pažnja, odgovorila bi "Neka onda ta iznimka sada postane pravilo".

Zbog toga je pala u nemilost dvora, osobito svekrve Sofije, bilo joj je zabranjeno ići u kupovinu, u izlete na selo, pa i piti pivo. Čak su i njenoj djeci imena nametnuta. Sve to vršilo je velik pritisak na caricu te joj narušilo zdravlje, no presudni trenutak njenog povlačenja u samoći bila je smrt sina Rudolfa.

Potresena zagonetnim samoubojstvom svoga prvorođenog sina povukla se u vilu na Krfu, gdje je dulje vrijeme prije smrti živjela daleko od Bečkog dvora i supruga, koji se potajno zabavljao s glumicom Katarinom von Schratt. Samo bi povremeno s malom pratnjom dolazila u Švicarsku.

Početkom rujna 1898.godine, talijanski anarhist Luigi Luchen, koji je u Ženevu došao s namjerom da ubije princa Orleanskog, ali ne našavši ga odlučio ubiti bilo koju slavnu ličnost - princa, kralja ili predsjednika republike - "ionako pripadaju svi istoj rasi!", te tako izveo atentat na caricu Elizabetu zarivši oštru tanku turpijicu ravno u srce, dok je bila u šetnji sa svojom pratnjom.

Skinuvši joj uski korzet carica je ubrzo iskrvarila do smrti. Počinitelj ovog besmislenog atentata, jer se Elizabeta nikada nije bavila politikom, osuđen je na doživotnu tamnicu dok je najljepša, ali i najnesretnija carica pokopana u Carskoj kripti u Beču.

Izložba, koja je opatijski doprinos EPK 2020., otvorena je do svibnja iduće godine, svakodnevno (osim ponedjeljkom) od 17 – 21, vikendom od 10 – 12 i 17 – 21 sat. Cijena ulaznice je simboličnih 20kn.