Rad na novom zakonu, moram kazati da smo mi i dalje radili u tajnosti jer nam nije bilo u interesu da onemogućavamo razgovore koje je vlasnik imao s bankama i dobavljačima, rekao je Ramljak
ŠTO JE REKAO USKOK-U:
Ramljakov iskaz: 'Može se reći da je Dalić autor lexa Agrokor'
N1 je objavio iskaze koje su bivša ministrica gospodarstva Martina Dalić i bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak dali Uskoku vezano za slučaj Agrokor.
Ramljak je rekao kako su dobar dio posla radili u tajnosti te Martinu Dalić označio glavnim autorom Lexa Agrokor. Donosimo dijelove iskaza:
- Ponajprije bih htio iskazati na okolnosti poznanstva s Martinom Dalić koje je isključivo poslovne prirode koju poznajem iz tzv. financijske zajednice. U prosincu 2016. tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić kontaktirala je mog poslovnog partnera Tomislava Matića radi davanja ideje i mišijenja kao i savjeta na projektu države gdje je RH trebala otkupiti dionice INE od Mola. Na tom projektu smo radili mjesec dana, pri čemu u tom vremenu nije bilo govora o trgovačkom društvu Agrokor. Vezano za navedeni projekt mi nismo bili formalno angažirani od RH već su nas tražili savjet u svezi čega smo Tomislav Matić i ja napravili prezentaciju i tu naš posao u svezi navedenog bio gotov.
Što se tiče TD Agrokora, mi smo znali da u Agrokoru ima problema, ali o tome nismo razgovarali, znali smo da ne plaćaju redovito i da imaju dosta visoka zaduženja te je ta okolnost bila poznata u financijskoj zajednici. U veljači, a nakon što je pao kreditni rejting TD Agrokora te je ruski veleposlanik izašao u javnost vezano za poslovanje TD Agrokor, Tomislava Matića je kontaktirala potpredsjednica Vlade te je zamolila da Tomislav Matić i ja dođemo na sastanak. To je bilo sredinom veljače 2017., međutim zbog proteka vremena ne mogu se točno sjetiti datuma. Na sastanak u Vladi došli smo oko 19,00 sati te su tamo bili prisutni Tonči Korunić, Branimir Bricelj, Zoran Besak kao i šest do sedam ministara, medu njima Zdravko Marić, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Ivo Stier, šef Kabineta g. Božinović, predsjednik Hrvatskog Sabora g. Božo Petrov, potpredsjednica Martina Dalić i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na tom sastanku premijer Andrej Plenković i tadašnji predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekli su nam da su okupili tim financijskih stručnjaka radi utvrđivanja stanja u TD Agrokor te da je to dogovor koalicijsklh partnera da se formira neformalna radna skupina. Prema mom razumijevanju HDZ je predložio tri člana, Tomislava Matića, Tončija Korunića i mene osobno, a Most Branimira Bricelja i Zorana Besaka. Također su nam rekli da su potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić prethodno održali sastanak s vlasnikom TD Agrokor Ivicom Todorićem te da su se sa njim dogovorili da će Republika Hrvatska utvrditi stanje u TD Agrokor u svezi čega će vlasnik dostaviti dokumentaciju, a kao glavna kontakt osoba u TD Agrokor za dostavu dokumentacije bio je tadašnji član Uprave društva Ivan Crnjac. Takoder su nam rekli da je vlasnik zatražio financijsku podršku od Republike Hrvatske i da baš zato Vlada treba uvid u stanje stvari društva. Ujedno su odredili da kao glavna kontakt točka ispred Vlade RH je potpredsjednica je Martina Dalić.
Na opisani način se stvorila neformalna skupina koja je započela s radom te smo međusobno komunicirati i e-mailom. U početku je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, međutim isti se zbog potencijalnog sukoba interesa kao bivšeg zaposlenika TD Agrokor d.d. nije više uključivao u komunikaciju s neformalnom radnom skupinom.
Po formiranju neformalne radne skupine te poruke dobivene dokumentacije TD Agrokor d.d., mi smo brzo uvidjeli opasnost koja prijeti odnosno da je TD Agrokor u problemima, da su dugovi veći nego operativna dobit, te smo iz poslovne i financijske zajednice znali probleme s poslovanjem s mjenicama te smo u konačnici utvrdili da je kriza u Agrokoru velika prijetnja za slom gospodarskog sustava u RH i da zbog toga treba poduzeti mjere radi amortiziranja udara na gospodarstvo u cjelini. Isto tako bih naglasio da smo mi, pritom mislim na neformalnu radnu skupinu, napravili listu pitanja u kojoj smo naveli što bi potpredsjednica trebala zatražiti od odgovornih osoba u TD Agrokor radi utvrđivanja stanja te smo osnovom takve dobivene dokumentacije utvrdili stanje o kojem sam prethodno kazivao.
O svemu smo izvještavali u Vladi RH na više sastanaka. Općenito, na sastancima su najčešće bili prisutni premijer Andrej Plenković, tadašnji predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov, šef Kabineta g. Božinović, Martina Dalić, znali su dolaziti pojedini ministri kao i članovi političke stranke Most dok smo na dnevnoj razini imali brifinge s potpredsjednicom Martinom Dalić.
Nakon što smo mi utvrdili stanje u TD Agrokor te isto prezentirali na Vladi RH, premijer nas je upitao što predlažemo te smo u narednim danima počeli razmatrati sve opcije koje su bile raspoložive. Tako smo razmatrali da li bi RH trebala financijski pomoći TD Agrokor, a sve obzirom da je na famoznom noćnom sastanku u veljači 2017. Ivica Todorić u Vladi RH zatražio financijsku pomoć u iznosu od 300 mil. eura. Navedeno znam obzirom su nam to ispričali sudionici sastanka i to g. Plenković, g. Petrov i gđa. Dalić, pri čemu su nam rekli da Ivica Todorić osim što ih je tražio financijsku pomoć u navedenom iznosu, posredno rekao ukoliko mu RH ne pomogne, Rusi će sve preuzeti, misleći na TD Agrokor. Istovremeno, prema našim saznanjima iz financijske zajednice, saznali smo da je započela nervoza u bankama i dobavljačima zbog neiskupljivanja mjenica te smo postali svjesni da ukoliko dođe do stečaja TD Agrokor, a koji je bio neminovan prema stanju stvari, doći će i do stečaja cijelog hrvatskog gospodarstva. Primjerice, samo je 150.000 Ijudi bilo zaposleno u dobavljačima koji su radili s TD Konzum, a kojima je TD Konzum u tom trenutku dugovao 2,5 mlrd. kuna dospjelih obveza preko 90 dana.
Prema našim projekcijama stečaj TD Agrokor d.d. povukao bi za sobom stečaj još najmanje 70 društava iz sastava koncerna kao i brojne dobavljače, a primjena Stečajnog zakona onemogućila bi plaćanje dospjelih obveza o kojima sam sada govorio, jer je Stečajnim zakonom određeno zamrzavanje svih obveza dospjelih prije pokretanja stečajnog postupka. Time bi nastala pat pozicija po kojoj se dobavljači ne bi mogli isplatiti niti u jednom dijelu svojeg potraživanja za trajanja stečajnog postupka. To je bio razlog zbog kojeg postojeći Stečajni zakon kao ni njegova eventualna izmjena nije bila primjenjiva na utvrđenu situaciju.
Nakon navedenog mi smo Vladi RH rekli da je potrebno novo zakonodavno rješenje pri čemu smo ukazali na slučajeve u ltaliji i Austriji koje su države takoder pristupile izradi novog zakonodavnog rješenja u sistemskim značajnim tvrtkama.
Nakon navedenog, u neformalnu radnu skupinu pridružili su se i odvjetnici iz odvjetničkog društva Šavorić i partneri, i to Boris Šavorić, Toni Smrček i Branimir Žarković. Navedeni odvjetnici izabrani su po odluci Vlade RH pri čemu ih se biralo između Viktorije Svić, Gorana Lieja, Danijela Klobučara. Ja sam osobno predložio da se pozovu na razgovor odvjetničko društvo Šavorić i partneri obzirom da sam ih od ranije poznavao te se to društvo bavilo korporativnim pravom. Prema mom sjećanju isti su se u neformalnu radnu skupinu pridružili krajem veljače ili početkom ožujka.
Prije nego smo pristupili izradi novog zakonodavnog rješenja, kazao bih da je osnovna ideja države bila da se napravi zakonodavni okvir kojim će se zaštititi od stečaja TD Agrokor i propasti koji bi imao utjecaj na cjelokupno gospodarstvo, a paralelno i da se vlasniku pomogne da napravi aranžman s bankama radi poboljšavanja svog stanja. Prvenstveno, mi smo se nadali da se zakon nikada neće primjenjivati na TD Agrokor i da će vlasnik naći načine suočavanja s krizom u društvu, te napraviti aranžman s vjerovnicima. Zakon je trebao služiti kao krajnje sredstvo za spas primarno domaćeg dobavljača i osigurati da RH ne troši proračunski novac na saniranje gospodarskih poremećaja. Primjerice, HNB je dao podatak da bi u slučaju stečaja TD Agrokor d.d. najmanje pet manjih banaka zbog svoje izloženosti prema TD Agrokor d.d., financijski propalo, što bi bila šteta za RH u iznosu od 1 ,5 mlrd. eura na osnovu osigurane štednje.
Nakon što je Vlada RH donijela odluku o izradi novog zakonodavnog rješenja, pristupili smo pisanju zakona pri čemu moram kazati, nismo išli prepisivati Marzan law.
Tijekom pisanja zakona glavnu ulogu i riječ imala je tadašnja potpredsjednica Martina Dalić koja je osim naših sugestija tražila mišljenje i od sveučilišnih profesora i drugih stručnjaka. S obzirom na količinu njezinog angažmana, slobodno se može reći da je ona autor tog zakona.
Rad na novom zakonu, moram kazati da smo mi i dalje radili u tajnosti jer nam nije bilo u interesu da onemogućavamo razgovore koje je vlasnik imao s bankama i dobavljačima. Međutim, zbog postojećih okolnosti već je bilo i javno da je TD Agrokor u financijskim problemima te je tijekom ožujka 2017., a obzirom kako sam kazao da sam dio financijske zajednice, meni i pojedinačno drugim članovima neformalne radne skupine počele su se obraćati banke i dobavljači, ali i tvrtke za restrukturiranje poput KPMG-a, Emst&Young, Boston consulting group, Alix partners.
Cijeli iskaz pročitajte na N1.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
