Radoznalost je izvor sreće i životnoga zadovoljstva

Znatiželjan ili istraživački nastrojen čovjek najčešće će se pod svaku cijenu truditi prodrijeti u srž onoga što mu zaokuplja pozornost, tako sve dublje upoznajući sebe i svijet koji ga okružuje. To će mu se njegovo (nesvjesno) nastojanje, kako pokazuju studije, dugoročno i te kako višestruko isplatiti. Istraživanje provedeno na Sveučilištu George Mason u američkoj državi Virginiji otkrilo je da su, za razliku od njihovih nezaintersiranih parnjaka, istraživački nastrojeni ljudi ispunjeniji i zadovoljniji svojim životom. Dok onima bez konkretnih interesa zadovoljstvo pruža većinom raznovrsno hedonističko ponašanje, primjerice uživanje u seksu ili alkoholu, ljudi s nekoliko ili mnogo interesa uglavnom pronalaze dublji smisao u životu, što je, tvrde mnogi stručnjaci, veće jamstvo održive i trajnije sreće.
- Možda je upravo ustrajanje na izazovu najbolji put do postizanja životne sreće - kaže profesor psihologije na Sveučilištu George Mason Todd Kashdan. Znatiželja i interes, dodaje on, za aktivnosti i svijet oko sebe obično se tijekom vremena produbljuju i sve više rastu. Stoga je ljudima “gladnim” znanja i novih iskustva najveća sreća upravo njihovo dobivanje. A sa svakim novim zadovoljstvom motivacija za učenjem sve je jača i veća.
- Snažan osjećaj želje za otkrivanjem i znanjem osobina je ličnosti koju čovjek po prirodi ima ili nema. Ipak, važno je znati da je znatiželju moguće s vremenom i razviti - ističe profesor Kashdan. Gotovo svakoga, objašnjava on, zanima nešto. No instinkt znatiželje pod svakodnevnim životnim pritiscima kod mnogih ljudi odumire te se jedva sjećaju da su ga ikad imali. Netko je primjerice kao dijete volio svirati violinu. Sada to više ne radi jer je odrastao i zaposlen je. Razmislite li ipak bolje, vjerojatno se nećete moći dosjetiti općenito vrijedeće definicije za pojam “odrasloga čovjeka”, podsjeća Kashdan.
RIJEČ STRUČNJAKA:
prof. Hrvoje Odak, psiholog, Zdravstveno učilište
UŽIVA LI U ONOME ČIME SE BAVI, ČOVJEK JE ZADOVOLJNIJI
Jedan od izvora čovjekove sreće svakako je njegov užitak u onome što radi, bilo da je riječ o zanimanju, hobiju, druženju ili drugome. Uveseljava li ga posao, hobi ili slično, kod čovjeka se javlja osjećaj zanesenosti koji može potrajati i nekoliko sati, a koji pobuđuje sreću i zadovoljstvo. Uravnotežena radoznalost, otvorenost prema novim iskustvima i drugim ljudima uvijek je pozitivna stvar. U životu, primjerice, najčešće i najviše napreduju ljudi koji često postavljaju pitanje “zašto?”, kao i oni koji su spremni preispitati svoja uvjerenja i stavove, tj. razmotriti argumente koji podupiru suprotno stajalište. Otvoreni ljudi često imaju i bogatiji društveni život.

UČENJEM I ZNANJEM DO TRAJNE SREĆE
Iako upuštanje u nove, nepoznate aktivnosti ispočetka može biti teško ili neugodno, trud i nastojanja zainteresiranih ljudi dugoročno će biti nagrađeni. Upravo zbog snažne volje, motivacije i želje svladavanje aktivnosti koja ih privlači najveća im je i najljepša nagrada.
UČENJE NE IDE UVIJEK GLATKO
Otkrivanje i učenje nerijetko podrazumijevaju spoticanja i prolazne neuspjehe. No u znatiželjnim se ljudima, neovisno o raspletu situacije, neprestano događa proces unutarnjega rasta koji je jači od neuspjeha, objašnjava psiholog Paul Silvia sa Sveučilišta North Carolina. Životi radoznalih ljudi ne teku uvijek prema određenu planu, no njihova volja i spremnost na rizik, improvizaciju i izazove isplaćuje im se s visokim kamatama, tvrde stručnjaci.