Prvotni cilj terorista bile su belgijske nuklearne elektrane?

U oporuci pronađenoj u računalu bombaša samoubojice Ibrahima El Bakraouija spominje se ime Mohammeda Bakkalija, koji je pratio i špijunirao direktora belgijskog istraživačkog nuklearnog programa, što je potaknulo medijske spekulacije da su cilj terorističkih napada možda bile nuklearne elektrane.

Belgijska frankofonska televizija RTBF u četvrtak navodi da se u oporuci Ibrahima El Bakraouija izrijekom spominje samo jedno ime, ono Mohammeda Bakkalija, osumnjičenog za napade u Parizu, 13. studenoga prošle godine, koji se nalazi u zatvoru.

RTBF se pita je li on "brat u zatvoru", kojeg spominje u oporuci Ibrahim El Bakraoui, a ne Salah Abdeslam kako se ranije mislilo i čije se ime ne spominje izrijekom.

Kod Mohammeda Bakkalija u prosincu je pronađena video snimka snimljena skrivenom kamerom ispred kuće šefa belgijskog nuklearnog programa, a tu skrivenu kameru navodno su postavili braća EL Bakraoui.

Na temelju tih činjenica portal belgijskog dnevnog lista La Derniere Heures razvija teoriju da su prvotni cilj terorista možda bile belgijske nuklearne elektrane, ali za to nema nikakve službene ni poluslužbene potvrde tako da te informacije treba uzeti s velikom rezervom. 

"Razbijanjem terorističke skupine u operaciji u Forestu, zatim uhićenjem Salaha Abdeslama i njegova pomagača Choukrija u Molenbeeku, istražitelji su možda omogućilo da se izbjegne najgore. Tim udarcem vlasti su prisilile skupinu koja stoji iza atentata u Bruxellesu da ubrza svoje planove i odustane od prvotnih ciljeva. Među kojima je belgijski nuklearni sustav", piše La Derniere Heure (DH).

Abdeslam je uhićen prošli petak u Molenbeeku, a nekoliko dana prije toga policija je izvršila pretres u jednom stanu u Forestu u kojem su na jednoj čaši pronađeni njegovi otisci prstiju.

Vlasti djelomično evakuirale nuklearke

Na dan napada na briselsku zračnu luku i metro 22. ožujka belgijske vlasti djelomično su evakuirale svoje dvije nuklearne elektrane, Tihange i Doel. Nisu dali objašnjenje, no ubrzo su je pojavile informacije da je su nuklearna postrojenja mogući ciljevi terorista. 

I sama pomisao na takav scenarij je zastrašujuća no stručnjaci tvrde kako su reaktori zapravo dizajnirani tako da vanjske eksplozije u teoriji ne mogu ugroziti rad nuklearke.

Osjetljivi su sigurnosni sustavi

Mnogo opasniji scenarij je da takav napad uzrokuje požar, topljenje nuklearne jezgre ili veliku konvencionalnu eksploziju, a svaka takva situacija širit će radijaciju na područja oko nuklearke. Ukoliko teroristički napad u dovoljnoj mjeri ošteti sigurnosne sustave koji bi doveli do topljenja nuklearne jezgre ili oštete bazene za gorivo, takvi napadi mogli bi dovesti do raširenog radioaktivnog oštećenja. Sjedinjene Države su nakon napada 11. rujna 2001. povećale sigurnost na svim nuklearkama u zemlji - češće se provode vježbe, sve nuklearke okružene su dvostrukim  redom ograde i nadziru se kamerama. Područje oko nuklearki nadziru posebno obučavani i naoružani čuvari.  

Postoji opasnost i od krađe fisijskog materijala što može potaknuti širenje nuklearnog naoružanja. Mnoge terorističke skupine do njega upravo žele doći jer je potreban za izradu 'sirove' nuklearne naprave ili tzv. prljave bombe. Detonacija bombe sastavljene od radioaktivnog izvora i konvencionalnog eksploziva nije tako snažna kao nuklearna eksplozija, ali može proizvesti velike količine radioaktivnog otpada. 

Za razliku od nuklearnog oružja, u kojemu su radioaktivni atomi dovoljno gusti u maloj komori da pokrenu trenutačnu eksplozivnu lančanu reakciju, reaktor je prevelik da bi proizveo gustoću i toplinu potrebnu za stvaranje nuklearne eksplozije.