Suci tvrde da se prvog dana štrajka odazvalo 80 posto sudaca, a Ministarstvo pravosuđa da se većina sudaca nije odazvala štrajku
Prvog dana štrajka razlike oko odaziva, ministarstvo tvrdi da je otkazana oko petina rasprava
Svaki sudac samostalno odlučuje hoće li se pridružiti mjerama upozorenja organiziranima od strane Udruge hrvatskih sudaca (UHS) i sam, ako se pridruži, odlučuje kako će provoditi navedene mjere sukladno uputi UHS-a prema kojoj se odgađaju sve radnje u prvostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta, rekao je glasnogovornik Općinskoga građanskog suda u Zagrebu, najvećeg suda u zemlji, Ivan Borković.
Na Županijskom sudu u Zagrebu hitnim predmetima smatraju pritvorske, one u koje su uključeni maloljetnici, uskočke predmete, onima u kojima se približava rasprava, a suci kažu i kako neće odgoditi rasprave i u slučajevima kad svjedok, primjerice, dođe iz inozemstva. S Općinskog kaznenog suda doznajemo da zasad još nije poznat broj sudaca koji provode mjere upozorenja, odnosno da su u štrajku. Tako neki suci, odnosno sutkinje održavaju sve rasprave, neki samo one koje procijene hitnima. Takvih je na tom sudu mnogo jer imaju puno pritvorskih predmeta u kojima je postupanje hitno, a ima i predmeta u kojima prijeti zastara, koji se također rješavaju bez odgoda. I oni koji su u "štrajku" nalaze se na radnim mjestima, rješavaju poštu, pišu presude... Naime, tijekom štrajka, koji je planiran do 2. veljače, svi će suci biti na radnome mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.
- Mjere će se prekinuti i ranije dođe li do ponude izvršne vlasti kojom bi se ispunilo obećanje iz svibnja 2023. - izrada jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS-a, te sustav platnih razreda. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023. te je obećano da će se implementirati do kraja te godine, što se nije dogodilo - navodi UHS, koji ima oko 1200 članova.
Prema njegovim podacima, odaziv na mjere upozorenja sudaca u ponedjeljak je bio veći od 80 posto, što je više i od prvog ciklusa mjera, u svibnju 2023., dok je u nekim gradovima odaziv sudaca i stopostotan. No Ministarstvo pravosuđa tvrdi kako je, prema podacima iz eSpisa, prvi dan štrajka odgođeno 35 posto ročišta na svim sudovima, odnosno 741 od 2077.
- Ako uzmemo u obzir da je u 'regularnim' danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, taj postotak je još i manji - tek dodatnih 22 posto potaknuto samim štrajkom - tvrdi Ministarstvo pravosuđa.
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić donio je jučer uputu o radu sudova tijekom provedbe štrajka. Predsjednicima sudova poručio je da prate rad suda tijekom provedbe mjera upozorenja tako da se i dalje rješavaju predmeti u kojima građanima i poduzetnicima prijeti nenadoknadiva šteta.
- Sva ostala ročišta određena u razdoblju mjera upozorenja mogu se odgoditi, uz preporuku da se strankama istovremeno odredi novi termin ročišta, dok će sudovi u predmetu u kojem se ročište neće održati o tome prethodno poslati obavijest strankama ili opunomoćenicima - ističe Dobronić.
Vlada je dva puta povećala osnovicu za izračun plaća sudaca, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto. Nakon lanjskih povećanja su plaće nekih od sudaca od prosječne hrvatske plaće već više od 1000 eura, a uvođenjem materijalnih prava došlo bi i do novog povećanja, tvrdi ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Prema podacima UHS-a, sudac prvostupanjskog suda s 12 godina staža od lani ima plaću u iznosu od 2216 eura, a njegov kolega s 40 godina staža 2416 eura. Sudac drugostupanjskog suda s 24 godine staža ima plaću od 2471 eura.
Novom "bijelom štrajka" sudaca, za razliku od lanjskog, pridružili su se i državni odvjetnici. U Općinskom kaznenom odvjetništvu u Zagrebu, umjesto propisanih 82 zamjenika, radi njih 36. Ostali su ili na bolovanju ili su raspoređeni u druga odvjetništva, gdje također nedostaje ljudi, podaci su DORH-a koje je u studenom 2023. objavio Nacional. Predmeti se gomilaju, a tužitelji pucaju po šavovima. Najveću plaću ima šefica DORH-a Zlata Hrvoj Šipek. Iznosila je od 6750 do 6900 eura bruto, dok se općinskim i državnim odvjetnicima kreće od 3000 do 4000 eura bruto. Zamjenicima državnih odvjetnika plaće su lani podignute za oko 500 eura neto.
Najveće zamjerke građana pravosuđu su da suđenja predugo traju. Nakon prošlogodišnjih štrajkova sudskih službenika, namještenika i sudaca taj broj se povećao, a slično će se, bez sumnje, dogoditi i nakon ovoga štrajka.
80
posto sudaca odazvalo se i sudjelovalo u mjerama upozorenja sudaca u ponedjeljak, prema podacima UHS-a
35%
Prvi dan štrajka odgođeno je manje od pola ročišta na svim sudovima, tvrdi Ministarstvo pravosuđa
1666
sudaca je u RH, a više od 70 posto su članovi Udruge hrvatskih sudaca
500
eura porasla je u prosjeku lani plaća prvostupanjskim sucima i tužiteljima
1000
eura više od prosječne hrvatske plaće imaju neki suci, tvrdi Malenica