Ovu psihoterapijsku aplikaciju dosad je koristilo oko 50 muških zatvorenika iz Kaznionica u Glini i Lepoglavi te Zatvora u Zagrebu koji odslužuju kaznu za ubojstvo, krađu, prijevaru, razbojništvo i slično
Prvi računalni psihoterapijski tretman u Hrvatskoj pomaže zatvorenicima u borbi s ljutnjom
U programu "Ostavi ljutnju iza rešetaka – računalni kognitivno-bihevioralni tretman za kontrolu ljutnje sa zatvorenicima", Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT), razvijen je prvi računalni psihoterapijski tretman u Hrvatskoj koji se provodi putem tableta.
POGLEDAJTE VIDEO (trikovi za sreću):
Pokretanje videa...
U HUBIKOT-u pojašnjavaju da su u ovu psihoterapijsku aplikaciju integrirane klasične kognitivno-bihevioralne tehnike (KBT) za kontrolu ljutnje koje pomažu u mijenjanju disfunkcionalnih kognicija povezanih s ljutnjom i agresivnošću, jačanju inhibicija agresivnog ponašanja te usvajanju vještina rješavanja socijalnih problema.
Sadržaji u aplikaciji se usvajaju kroz tekstove, slike, audio-snimke, pitanja i slično, a prolaskom kroz aplikaciju zatvorenici skupljaju bodove koje mogu zamijeniti za nagrade integrirane u aplikaciju poput novinskih nagrada, igranja igrice, čitanja viceva i slušanja zvukova iz prirode.
- Riječ je o poznatoj bihevioralnoj tehnici, tzv. ekonomiji žetona, koja povećava frekvenciju poželjnih ponašanja, a istovremeno pomaže u razvoju samoregulacije. Sve tehnike prilagođene su populaciji zatvorenika i mediju putem kojega su pružene, a pritom smo se trudili aplikaciju učiniti zanimljivom, primjerice kroz priče triju likova koji se nose s pretjeranom ljutnjom, a koje korisnik prati iz teme u temu - pojasnile su u razgovoru za Hinu voditeljice programa Dragana Markanović i Branka Bagarić, psihologinje s edukacijom iz KBT-a.
Primjenom modernih tehnologija, ističu, povećava se dostupnost znanstveno utemeljenih tretmana, u ovom slučaju populaciji zatvorenika, ali i postavlja temelj povećanju dostupnosti tretmana drugim populacijama. Računalni tretmani do sada su razvijeni za cijeli niz psihičkih smetnji, a inozemne studije pokazuju da su podjednako učinkoviti kao i oni tradicionalni, licem-u-lice, dodaju stručnjakinje ističući da ovaj tretman nije primjeren za sve korisnike.
- Važno je da korisnik ima dobre indikacije, počevši od toga da je u podlozi njegovog agresivnog ponašanja upravo ljutnja, što uopće ne mora biti slučaj pa sve do posjedovanja vještina čitanja. Naravno, nisu ni svi zatvorenici jednako motivirani za uključenje u takav program i neki preferiraju grupni rad. Indikacije za ovaj tretman procijenile su službenice iz kaznenih tijela, a iz niske stope odustajanja, može se zaključiti da je njihova procjena bila vrlo kvalitetna - pojašnjavaju psihologinje.
Voditeljice programa ističu da su zatvorenici populacija u kojoj su psihičke smetnje prevalentne, a sustav nema dovoljan broj kvalificiranog osoblja za provedbu ove vrste tretmana.
- Tretman zatvorenika je važan jer će zatvorenici u jednom trenutku napustiti zatvore i postati punopravni članovi društva - kazale su Markanović i Bagarić.
Dobrovoljno sudjelovanje u programu
Psihologinje dodaju da je ovu psihoterapijsku aplikaciju dosad koristilo oko 50 muških zatvorenika iz Kaznionica u Glini i Lepoglavi te Zatvora u Zagrebu koji odslužuju kaznu za ubojstvo, krađu, prijevaru, razbojništvo i slično, s prosječnim trajanjem kazne od 12 godina. Sudjelovanje u programu je bilo dobrovoljno, a ponuđeno je zatvorenicima za koje su službenice iz tih kaznionica procijenile da imaju dobre indikacije za tretman.
Markanović i Bagarić preciziraju da se program sastoji od devet obaveznih i pet izbornih tema koje se obrađuju tempom od jedne teme tjedno u trajanju od oko 40 minuta. Teme svojom strukturom odgovaraju sadržaju psihoterapijske sesije u okviru KBT-a, dodaju psihologinje.
- Tako zatvorenik na početku svake teme procjenjuje intenzitet svoje ljutnje u proteklom tjednu te dobiva povratnu informaciju kako bi pratio svoj napredak, izvještava o ishodima tjednog projekta, odnosno samostalnog rada na ljutnji i prisjeća se prošlotjednih sadržaja kroz pitanja višestrukog izbora s povratnom informacijom. Zatvorenik potom prelazi na novu tematsku jedinicu koja uključuje usvajanje alata za uspješnu kontrolu ljutnje i odabire novi tjedni projekt kako bi te vještine uvježbao te prolazi kroz sažetak obrađene teme - pojasnile su.
Psihologinje podsjećaju da je riječ o pilot tretmanu tijekom kojeg je provedena njegova detaljna evaluacija, dok su preliminarni podaci ohrabrujući i nadilaze njihova očekivanja.
- Pokazalo se da je kod zatvorenika koji su bili uključeni u program došlo do značajnog smanjenja kliničke ljutnje i općih psihopatoloških simptoma poslije u odnosu na prije tretmana, dok se isto nije dogodilo u kontrolnoj grupi koja je bila na listi čekanja - ističu stručnjakinje.
- Uz samoprocjene zatvorenika, uključili smo i procjene službenika koje pokazuju da su zatvorenici pokazivali manje agresivnih ponašanja prema službenicima nakon sudjelovanja u tretmanu. Posebno važnim smatramo podatke koji govore o prihvatljivosti programa zatvorenicima, skupini za koju se često navodi da ima nisku motivaciju za sudjelovanjem u tretmanima - smatraju Markanović i Bagarić.
Voditeljice programa ističu da prvi podaci pokazuju kako program pomaže zatvorenicima u kontroli agresije i da je KBT psihoterapijski pristup za koji postoji najviše znanstvenih dokaza o njegovoj učinkovitosti općenito, a i specifično u radu sa zatvoreničkom populacijom. Uz to, većina postojećih programa u hrvatskom zatvorskom sustavu temelji se na ovim principima što pokazuje da u tom smislu pratimo svjetske trendove.
Primjenom modernih tehnologija povećava se dostupnost znanstveno utemeljenih tretmana, u ovom slučaju populaciji zatvorenika, ali i postavlja temelj povećanju dostupnosti tretmana drugim populacijama. Računalni tretmani do sada su razvijeni za cijeli niz psihičkih smetnji, a inozemne studije pokazuju da su podjednako učinkoviti kao i oni tradicionalni, licem-u-lice.
Korisna i zanimljiva aplikacija
- Naš program pokazuje da se KBT može uspješno primijeniti sa zatvorenicima i putem tehnologije, pri čemu važnu ulogu igra i interes za tehnologijom među zatvorenicima. Iz Kaznionice u Glini izvijestili su nas da su zatvorenici bili znatiželjni oko programa. Dio zatvorenika ranije nije imao susret s primjerice touch screen tehnologijom zbog duljine kazne, međutim brzo su naučili raditi na tabletima - ocijenile su.
Psihologinje su dodale da su službenice iz Lepoglave navele kako ovaj program nudi mogućnost tretmanskog rada sa zatvorenicima koji su u odjelu pojačanog nadzora pa stoga ne mogu sudjelovati u grupnim tretmanima, kakva je većina u zatvorskom sustavu. Voditeljice programa nadodale su da su službenice prije početka provedbe tretmana educirane o principima KBT-a i osnovama računalnih tretmana te su dobile i Priručnik za primjenu kognitivno-bihevioralne računalne aplikacije za kontrolu ljutnje kod zatvorenika.
- Službenice su se općenito istaknule svojom stručnošću, motiviranošću i otvorenošću za ovaj novi način rada te su nam njihove povratne informacije bile dragocjene tijekom cijelog trajanja programa - ocijenile su voditeljice programa dodajući da je u izradi psihoterapijskog sadržaja aplikacije sudjelovalo više kreativnih volontera iz HUBIKOT-a i psihologa na različitim razinama edukacije iz KBT-a. Uz to, ističu i izvrsnu suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uključenim kaznenim tijelima koji su omogućili vrlo uspješnu implementaciju programa u skladu s principima struke.
Voditeljice programa ističu da su zatvorenici aplikaciju u prosjeku procijenili korisnom, zanimljivom te lako razumljivom i nezahtjevnom, dok je preko 80 posto zatvorenika navelo da bi aplikaciju preporučili prijatelju koji ima problem s ljutnjom.
- O prihvatljivosti programa govore i podaci o niskoj stopi odbijanja uključenja u program i niskoj stopi odustajanja od programa. Zatvorenici su nam dali i korisne sugestije za poboljšanje programa. Dio evaluacijskih podataka bit će predstavljen na Europskom kongresu bihevioralno-kognitivnih terapija u rujnu 2020. - najavljuju voditeljice u nadi da će ovaj program biti temelj za razvoj budućih računalnih tretmana koji će psihoterapiju učiniti povoljnijom, dostupnijom, a korisnicima omogućiti viši stupanj anonimnosti.