Osim deset glumačkih Oscara za najbolje glavne i sporedne glumice, svih preostalih 66 nominacija su one iza kamere, od manje zastupljenih poput režije, produkcije i scenarija do tradicionalno zastupljenijih poput kostima, šminke i frizure
OSCAR 2021.
Prvi put u povijesti dvije žene u nominaciji za najbolju režiju
Da će ovogodišnji Oscari biti sasvim različiti od prethodnih, moglo se očekivati po mnogim pokazateljima, no jedan je bio najvidljiviji. Od 366 filmova koji su se našli u izboru za nominacije, 100 su režirale žene. U postocima to iznosi 27%.
Konačni ishod izbora za nominacije također je zanimljiv. Od ukupno 235 nominacija u sve 23 natjecateljske kategorije, 76 su osvojile žene. To u postotku iznosi 32,3%.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovogodišnji Oscari
Pokretanje videa...
01:39
Osim deset glumačkih Oscara za najbolje glavne i sporedne glumice, svih preostalih 66 nominacija su one iza kamere, od manje zastupljenih poput režije, produkcije i scenarija, do tradicionalno zastupljenijih poput kostima, šminke i frizure.
Oscari 2021. bit će zapamćeni po odsustvu filmova velikih filmskih studija te dominaciji nezavisnih produkcija i internetskih streaming kompanija poput Netflixa i Amazona. Pamtit će se po izboru angažiranih filmova s antitrumpovskim temama o ranjivim skupinama poput onih čija boja kože nije bijela, zatim emigranata, beskućnika, siromašnih, starih, bolesnih, hendikepiranih, zlostavljanih, ubijenih... Ovogodišnji Oscari ni temama ni produkcijski nemaju glamur ranijih. Nijedna dodjela Oscara, međutim, ne može postojati bez svojih zvijezda, a prave zvijezde ovogodišnjih su žene, i to ne glumice, nego one iza kamere.
Prvi put u povijesti Oscara dvije su žene u nominaciji za najbolju režiju. Otkad postoji Oscar, za tu je nagradu bilo nominirano pet redateljica i samo jedna ju je osvojila, Kathryn Bigelow 2010. za “Narednika Jamesa” (“The Hurt Locker”, 2009.). Preostale četiri nominirane bile su Lina Wertmüller, Jane Campion, Sofia Coppola i Greta Gerwig. U 93 godine postojanja Oscara to je zastrašujuća statistika. Ali žene su već osvojile svijet pisanja, a čini se da sad osvajaju i svijet filma.
Osvajaju ga i u nezavisnoj i u studijskoj visokobudžetnoj produkciji. Jedan od najboljih filmova o superjunacima je “Wonder Woman” (2017.) darovite redateljice Patty Jenkins, a jedna od zvijezda ovogodišnjih Oscara, američka Kineskinja Chloé Zhao, koja je za svoj film “Nomadland” nominirana čak u četiri kategorije - za najbolju režiju, adaptirani scenarij, montažu i kao producent za najbolji film - upravo dovršava prvi visokobudžetni Marvelov film o superjunacima, “The Eternals”, za Disneyev studio. To je, otprilike, kao da majstor koji u svojoj maloj nezavisnoj radionici sklapa tačke dobije posao proizvodnje Rolls-Roycea.
No ono po čemu će se ovogodišnji Oscari također pamtiti jest osjetljivost gotovo svih nominiranih redateljica, scenaristica i producentica na neke od najbolnijih tema današnjice.
Nema romantičnih drama, komedija i fantazija, a humora nema ni u tragovima (što je veliki nedostatak, no to je jedna sasvim druga, vrlo ozbiljna priča). Romantične ljubavi u filmovima nominiranih žena uopće nema, samo mnogo ljubavi i suosjećanja za one koji stradaju i pate.
Već spomenuti “Nomadland” Chloé Zhao bavi se problemom propadanja američkog srednjeg staleža, osuđenog na beskućništvo, siromaštvo i lutanje Amerikom. U nominaciji za najbolji film je i producentica Christina Oh za film “Minari”, koji oslikava težak život južnokorejskih doseljenika u SAD-u početkom 80-ih, u doba Ronalda Reagana. Britanka Emerald Fennell nominirana je za film “Djevojka koja obećava” (“Promising Young Woman”) kao producentica za najbolji film te za najbolju režiju i scenarij. Njezin se film bavi jednom od najbolnijih tema današnjice, zlostavljanjem žena.
No zvijezde ovogodišnjih Oscara nisu samo žene koje su radile igrane i dugometražne filmove.
Jedna od najhvaljenijih je Garrett Bradley, nominirana za režiju dugometražnog dokumentarnog filma “Time”, priče o Afroamerikanki koja se dvadeset godina bori osloboditi muža iz zatvora. Za taj je film nominirana za Oscara i producentica Lauren Domino. Dvije redateljice, Sara Bolder i Nicole Newham, u istoj su nominaciji za film “Crip Camp”, dokumentarac o hendikepiranim tinejdžerima.
Producentica Marcela Santibanez u nominaciji je za film “Agent krtica” (“El agente topo”), istinitu priču o unajmljenom špijunu u jednom čileanskom staračkom domu. Crna redateljica Sophia Nahli Allison nominirana je film “A Love Song for Latasha”, dokumentarac o jednoj ubijenoj crnoj djevojčici, a redateljica Pippa Ehrlich za priču o prijateljstvu čovjeka i hobotnice, “My Octopus Teacher”.
U kategorijama kratkometražnog dokumentarnog filma nominirane su producentice Alice Doyard za film “Colette”, priču o jednoj članici francuskog pokreta otpora u vrijeme nacističke okupacije, i producentica Charlotte Hook za film “Do Not Split”, dokumentarac o osudi kineskog zakona o ekstradiciji ljudi iz Hong Konga.
U nominacijama za Oscare za najbolje kratkometražne igrane filmove su redateljica Elvira Lind i producentica Sofia Sondervan za kratkometražnu komediju, jedinu na ovogodišnjim Oscarima, “The Letter Room”, i Shira Hochman, producentica izraelskog filma “White Eye”, priče o čovjeku koji traži ukradeni bicikl. U nominaciji za istog Oscara je i Farah Nabulsi, scenaristica i redateljica filma “The Present”, priče o ocu i kćeri iz palestinske enklave na okupiranoj Zapadnoj obali koji pokušavaju kupiti poklon za godišnjicu vjenčanja.
Na kraju ovog impresivnog popisa ženskih zvijezda iza kamere ovogodišnjih Oscara nalaze se dvije redateljice nominirane u kategoriji za najbolji međunarodni film. Obje se bave najbolnijim temama ovogodišnjih Oscara.
Tuniska scenaristica i redateljica Kaouther Ben Hania u filmu zastrašujućeg naslova “Čovjek koji je prodao svoju kožu” bavi se temom preživljavanja izbjeglica. Da bi zaradio novac potreban da dođe do zaručnice, sirijski izbjeglica pristaje prodati ekscentričnom umjetniku kožu sa svojih leđa na kojoj će mu istetovirati veliku šengensku vizu, da bi, tako istetoviran, kao umjetničko djelo bio izlagan u europskim galerijama. A bosanskohercegovačka producentica, scenaristica i redateljica Jasmila Žbanić bavi se u filmu “Quo Vadis, Aida?” genocidom u Srebrenici, gdje je ubijeno više od osam tisuća ljudi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
