U Ujedinjenom Kraljevstvu 1974. godine bila je Korni grupa u kojoj je bio i Zlatko Pejaković. S ABBA-om je tada zaigrao nogomet. Svi su mu bili simpatični, a cure jako zgodne
Prošlo je 50 godina od pobjede ABBA-e na Eurosongu! Ninčević za 24sata: 'Bili su čista emocija'
Prošlo je 50 godina od pobjede ABBA-e na Eurosongu. Bilo je to 6. travnja 1974. godine. Agnetha Fältskog (74), Björn Ulvaeus (78), Benny Andersson (77) i Anni-Frid Lyngstad (78) stali su na pozornicu te otpjevali pjesmu "Waterloo". Eurosong je tad bio u britanskom primorskom gradu Brightonu. Nakon prvog međunarodnog nastupa počeo je ABBA-in put prema svjetskoj slavi, a pjesma je ubrzo postala hit. Mladi ljudi iz Švedske otpjevali su pjesmu na engleskom jeziku. Naš cijenjeni autor Nenad Ninčević objasnio nam je da to nije bilo lako.
'Put prema slavi'
- Prvo su vjerojatno savladali osnove engleskog jezika, što nije bilo jednostavno. Pogotovo da dvije Šveđanke pjevaju tečan engleski jezik onako kako su pjevale jer je užasno teško to svladati s toga govornog područja. Kad vidite ABBA-u, kad čujete ABBA-u, onda shvatite zašto većina svijeta pokušava pjevati na engleskom jeziku, 'pokušava' sam rekao namjerno. Nije lako na jednom tvrdom jeziku dobiti taj milozvuk, bolje je pjevati na materinjem jeziku i ganjati emociju nego pjevati neki indijanski engleski. Mislim da oni koji tako pjevaju nekad ni ne znaju što pjevaju. To vidimo i mi kad nešto pokušavamo plasirati na Eurosong na engleskom jeziku pa tek tamo shvatimo da netko tko barata engleskim jezikom ima velik problem ozbiljno nas shvatiti. Ipak je tu problem naglaska i svega skupa - rekao nam je.
ABBA, kaže nam, nije bila komplicirana u muziciranju, ali je bila fenomenalna melodički. Tajna njihovog uspjeha, bila je, kaže Ninčević, jedinstven zvuk i emocija.
- Imali su dva nevjerojatna biserno čista vokala, međutim, ja vam sad govorim kao autor, jedna od tajni je bila beskonačno čista i dobra produkcija. Ta dva para imala su predivan pristup produkciji. Kod ABBA-e se nikad nije presviralo, ali se dovoljno sviralo. Naravno, pazilo se na ritmove i ABBA nije bila umjetna tvorevina. Strašno puno je bilo zvijezda u to vrijeme koje su bile umjetne, ABBA ne. Oni su po meni jedna inačica Beatlesa. Kako su oni imali svoj zvuk, tako je i ABBA imala svoj i to je po meni tajna uspjeha - rekao je.
Tijekom nastupa Agnetha i Anni-Frid nisu imale pretjerano puno koreografije, a Ninčević kaže da u njihovu slučaju to nije bilo niti potrebno. Njihove pjesme jednostavno su imale dušu.
- Imate puno bendova kojima je užasno bio bitan pokret. Njih dvije nisu se pretjerano micale. Nije bila ni pretjerana potreba za koreografijom, iako je bilo rada na koreografiji. Kako ja objašnjavam svojim pjevačima: Ti možeš napraviti pokret na bini rukom od 20 centimetara, ali to nitko ne vidi i onda je on neprirodan. On mora biti metar velik da bi ga netko akceptirao kao mali pokret u daljini. Jednostavno, ABBA je imala tu predivnu atmosferu. Te su pjesme imale dušu. Vi kada danas čujete 'Fernando' ili 'Chiquitita', jednostavno osjetite da su oni radili to s dušom i ljubavlju - dodao je.
Utjecaj na domaću scenu
Ono što je interesantno, kaže Ninčević, ABBA je bila škola u ono vrijeme kad je nastala. Utjecaj je grupa imala na Nove fosile i ostale bendove koji su imali pjevačice, a pristup produkciji kao što je imala ABBA imali su kod nas Rajko Dujmić i Mato Došen.
- Ta dvojica su bili majstori i oni su, pretpostavljam, puno toga naučili od ABBA-e i to su na fantastičan način primijenili - kaže nam Ninčević i dodaje da su se u njegovu životu i u životu ABBA-e poklopile neke stvari.
- Kad su pisali pjesmu, oni su se jednostavno izolirali na otok. Maknuli bi se neko vrijeme i tamo su pisali pjesme. Taj pristup poslu (umjetnosti) obično je donosio velike stvari. Danas se to radi na drukčiji način. Sad je sve prebrzo, pa tu nema ni velike sreće. Nemoguće je bilo napraviti takav uspjeh, takve pjesme, takav zvuk, a da nisu živjeli zajedno. Pamtim doba kad smo Tonči Huljić i ja bili klinci, imali smo oko 20 godina, i radili smo otprilike osam sati dnevno na Magazinu. Nikad mi tad ne bismo napisali 'Piši mi', 'Put putujem', 'Sve bi seke ljubile mornare' i sve te silne pjesme da nismo živjeli skupa. Bili smo frendovi. Ujutro bismo radili, a popodne bismo šetali gradom. Bez emocije nema glazbe. Danas mi pokušavamo shvatiti kako se dogodi instant zvijezda, jednostavno: slučajnošću. A kod nas se nije dogodilo slučajno, mi smo živjeli taj život i sanjali skupa te snove. Ne može me nitko uvjeriti da ABBA nije u jednom trenutku sanjala snove. Ipak je to bilo četvero ljudi iz Švedske. Zamislite, kakva je šansa bila da Švedska u to doba ima svjetsku zvijezdu? Skoro pa nikakva, a oni su bili univerzalne zvijezde - objasnio nam je.
Emocija, čista emocija, kaže Ninčević, recept je zbog kojeg su ABBA-ine pjesme postale bezvremenske.
- Kad slušate bilo koju njihovu pjesmu, apsolutna, čista emocija. To su bezvremenske pjesme. Ljudi se pitaju kako je neka pjesma živa 30 godina. Pa jer je nastala na emociji. Što smo mi kao klinci znali što znači broj prodaje? Nismo imali pojma, mi smo pisali pjesme da se naježimo. Sad i ja shvaćam u ovim godinama, kad nešto pišem, kad uzmem gitaru i dignu mi se dlake na rukama, ovo bi moglo biti dobro, ali ja i dalje nemam pojma što je hit. Dogodi se, zalomi se i onda je lako biti pametan, a hajde reci prije toga što je hit. To ne može nitko reći - opisao je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dva mlada para grupi su dala ime prema početnim slovima svojih imena. Agnetha i Björn su još od 1971. bili u braku i u trenutku Eurovizijskog natjecanja njihova kći Linda Elin bila je stara oko godinu dana, a drugi par - Benny i Anni-Frid - bio je zaručen, a kasnije su se vjenčali. Agatha i Björn poslije su dobili još jedno dijete. Na vrhuncu slave oba para su se razvela, jedan 1980. godine, a drugi godinu dana kasnije. Agnetha je priznala da ju je razvod emotivno osakatio te da joj je nakon toga bilo teško biti članica grupe.
- Žao mi je što je kasnije došlo do raspada, i privatnog i poslovnog. Čim je došlo do toga, onda je normalno da jednostavno više ne možeš proizvoditi. Ako nemate međusobnu emociju, nemoguće je proizvoditi takav zvuk. To je vjerojatno bila, kako bi Talijani rekli, grande emocija. Vjerojatno su se oni beskrajno voljeli i drugačije se njihova glazba nije mogla niti dogoditi - rekao nam je Nenad Ninčević.
'Svijet je eksplodirao zbog njihove pjesme'
Pjesma "Waterloo" 2020. godine proglašena je najboljom pjesmom do tada na Eurosongu. Splitski autor kaže da je pjesma imala neviđenu energiju, ali je li to najbolja pobjednička pjesma s Eurosonga?
- Možda jest, ali možda nije. Kad čujete tu pjesmu, vidite neviđenu energiju. Četvero mladih ljudi dolaze tamo i nemaju pojma što se događa. Ono što imaju to je neko znanje glazbe i neloše baratanje engleskim. A onda se dogodilo da je eksplodirao planet zbog njihove pjesme. Nije lako doći do toga da imate hit. Teško je bit hit u kvartu, a kamoli u cijelom svijetu. Taj zvuk ima nešto čarobno u sebi i nije čudno što je kasnije bio uzor mnogima. Nitko u toj postavi, muško-ženskoj s dva ženska vokala, kasnije nije napravio tako veliku stvar kao što je napravila ABBA - kaže nam.
Upravo na ovu 50. godišnjicu od pobjede ABBA-e, ovogodišnji Eurosong održava se u Švedskoj. Omogućila je to svojoj državi Loreen s pjesmom "Tattoo". Nakon njene pobjede postojale su mnoge teorije o tome kako je pobjeda bila dogovorena upravo zbog ABBA-e.
- Ma ne, to je slučajnost. Loreen je pobijedila s pjesmom koju smo već čuli ranije. Glasačka tijela bila su senzibilizirana da im se sviđa to što je otpjevala. Ta pjesma nije prošla toliko dobro u svijetu kao prva, koliko znam. Ali zašto Švedska ne bi zaslužila nešto takvo? Švedska je dala svjetskoj glazbi i previše u odnosu na ono što su zapravo trebali dati - objasnio nam je.
A kakve šanse ima naš pobjednik?
- Ništa što je on napravio nije novo. Već sam vidio slično na Eurosongu, ali on je meni genij. Ja njemu vjerujem. Totalno smo pogodili s izborom pjesme koja ide na Eurosong. Držim mu palce iz sve snage - zaključio je Ninčević.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Pejaković s ABBA-om igrao nogomet
Zanimljivo je da je u Ujedinjenom Kraljevstvu te godine na natjecanju bila i Jugoslavija, koju je predstavljala Korni grupa, u kojoj je bio i Zlatko Pejaković. Rado se on prisjeti tadašnjeg Eurosonga, a družio se tamo i s ABBA-om.
- Bili su jako simpatični i najviše smo tulumarili s njima i Izraelcima. Nisu bili uobraženi, dapače, sjećam se da je netko jedan dan donio nekakvu lopticu i da smo u hotelskom hodniku s njima zaigrali nogomet - prisjetio se pjevač ranije, a Korni grupa tad je izvela pjesmu "Generacija '42'".
Kako je ispričao, sretali su se i na probama.
- Na Eurosongu smo mi izašli na pozornicu kao sedmi izvođači, a oni odmah iza nas, kao osmi. Imali smo vrlo malo slobodnog vremena jer je raspored bio zgusnut. Imali smo svaki dan probe. Točno se znalo kad tko i gdje izlazi i ulazi na binu, isprobavala se rasvjeta, odjeća... - rekao je svojedobno Pejaković.
Na Eurosongu je upoznao i Oliviju Newton-John, koja je te godine zastupala V. Britaniju s pjesmom "Long Live Love", ali mu ona nije bila simpatična.
- Bila je jako nametljiva, sa svima se htjela upoznati. Vidjelo se da je baš jako ambiciozna. Ali članovi ABBA-e su bili super. Cure su zbilja bile jako zgodne. I imali su tu optimističnu pjesmu koja se lako pamti. Čim je počelo glasanje, bilo je jasno da će pobijediti. Danas mi je drago da sam se družio s ljudima koji su obilježili povijest svjetske glazbe. Jer nakon Beatlesa, ABBA je sigurno najpoznatiji bend na svijetu - zaključio je svojedobno.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'TKO JE KRIV?'