Spadate li i vi među one koji smatraju kako je novac tu da se troši, a financijska pismenost za vas znači vješto peglanje kartica? Možda je krajnje vrijeme da se to promijeni
Znate li o novcu više od svoje djece? Riješite test i saznajte tko bi trebao voditi kućni budžet
Možda toga i niste svjesni, ali djeca već generacijama na razne načine uče osnove financijske pismenosti. Mališane štednji učimo time što ih potičemo da svoj novac spremaju u kasice prasice kako bi sebi sami mogli kupiti igračku koju žele, a one malo starije odgovornosti učimo time što im na raspolaganje stavljamo određeni budžet koji će oni samostalno rasporediti tako da im traje cijeli tjedan.
Ipak, neosporno je da je pitanje edukacije o financijskoj pismenosti na sustavnoj razini dugo zanemarivano. Zato podatak da većina mladih o financijskoj pismenosti uči na temelju vlastitih pogrešaka nimalo ne iznenađuje. Potvrđuje to i posljednje istraživanje OECD-a, provedeno 2019. godine, koje je pokazalo da mladi od 18 do 29 godina imaju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina.
Koliko stvarno znate o novcu?
Koja je razlika između bruto i neto plaće, što sve plaćamo kad podmirujemo ratu kredita te koja je razlika između prihoda i dobiti samo su neka od pitanja koja čine osnove financijske pismenosti. Problem je u tome što većina hrvatskih građana na ova itekako važna pitanja ne zna prave odgovore. A još alarmantniji je podatak da mnogo ispitanika ne zna izračunati složenu kamatu na zajam (64%), ali svoj odnos prema novcu sumiraju u rečenici "novac postoji kako bi se trošio" (60%).
Za građane Hrvatske situacija je još kompliciranija ne samo zbog nadolazeće inflacije i sve izvjesnije globalne krize, nego i zbog ulaska u eurozonu sljedeće godine. Kako bismo se što bolje pripremili na sve što nas čeka, dobar je trenutak da sami preispitamo vlastitu razinu financijske pismenosti i odnos prema novcu. Hrvatska udruga banaka (HUB) na svojim je stranicama objavila mnogo kvizova znanja o financijskoj pismenosti, znanja o novcu, matematici, uvođenju eura te sigurnosti na internetu, koja nam je posebno važna u uvjetima ekspanzije online kupnje.
Ove zabavne i poučne kvizove mogu rješavati svi: samostalno ili s obitelji, pa čak i s prijateljima, a rezultati kviza otkrit će vam vaše slabe točke, potaknuti vas na drugačije razmišljanje o upravljanju osobnim financijama te potencijalno upozoriti na neka nova rješenja i metode kojih do sada možda niste bili svjesni. Kvizove o financijskoj pismenosti HUB-a možete pronaći na ovom linku.
Generacija koja se polako budi
Valja istaknuti kako HUB posljednjih godina predano radi na promociji važnosti financijske pismenosti, osobito kod najmlađih naraštaja – školaraca. Sjajnim primjerom ovakvih napora sigurno možemo nazvati i događaj koji je bio proteklih dana povodom obilježavanja Europskog tjedna novca - treći Europski kviz o novcu (eng. European Money Quiz), online natjecanje iz područja financijske pismenosti za učenike od 13 do 15 godina.
U ovogodišnjem izdanju Europskog kviza novca sudjelovalo je više od 100 osnovnih i srednjih škola s više od 1100 učenika iz 68 različitih gradova iz cijele zemlje.
Kroz rješavanje kvizova do znanja za pobjedu
Pobjedu na nacionalnom izdanju Europskoga kviza o novcu ove je godine odnijela ekipa učenika sedmog razreda Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Vinkovaca (Tomislav Harhaj, Mislav Mendeš, Anja Vukovac, Lana Božić, Ivana Andričević, Stela Bagarić, Lovro Lolić) pod mentorskim vodstvom Mirjane Javor, profesorice matematike i informatike. Prema riječima mentorice, u njezinoj školi učenici 7. i 8. razreda već tri godine mogu pohađati predmet financijske pismenosti kao izvannastavnu aktivnost.
- Pripremali smo se za Europski kviz o novcu i rješavali razne kvizove za vježbu kako bi učenici imali potrebna znanja o procesu uvođenja eura i ostalim temama iz područja financija. Osim toga, pomogla su nam i znanja koja učenici stječu kroz izvannastavne aktivnosti, kao i učenje o sigurnosti na internetu na satima informatike. Pohvaljujemo ovom prilikom i Hrvatsku udrugu banaka, koja je organizirala ovo natjecanje i pripremila mnoštva materijala za učenje i vježbu - kazala je prof. Javor i dodala kako se veseli što će ona i njezin tim predstavljati Hrvatsku na europskoj razini.
Drugo su mjesto zauzeli učenici prvog razreda Tehničke škole Ruđera Boškovića iz Zagreba (Karlo Kodarić, Petar Dujmović, Marko Štancl, Borna Kolak) s mentoricom profesoricom Marijom Samardžijom, a treće je pripalo učenicima Srednje škole Ivanec (Natan Grabar i Damian Milovac), koje je za ovo natjecanje pripremio profesor Davor Žukina.
Pobjednici nacionalnog izdanja Europskoga kviza u novcu natjecat će se s pobjednicima kviza drugih država Europske unije, što znači da će dvoje predstavnika pobjedničkog tima iz Hrvatske sudjelovati na europskom finalnom natjecanju 10. svibnja 2022., koje organizira Europska bankovna federacija (EBF). Natjecanje će biti online, a finalisti će imati priliku osvojiti dvodnevni izlet u Bruxelles i novčanu nagradu za svoj razred.
Zašto strukovnjacima treba financijska pismenost i što nas čeka u eurozoni?
Tijekom obilježavanja Europskog tjedna novca na temu financijske pismenosti u organizaciji HUB-a i 24sata bila je priređena i panel rasprava u kojoj su sudjelovali docentica Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje obrazovanja i odgoja pri Ministarstvu za znanost i obrazovanje, Momir Karin, voditeljica projektne skupine FINtelligent unutar Studentske udruge Financijski klub s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Lucija Turković, te Ivan Hrvoje Maljković, savjetnik za odnose s javnošću Hrvatske udruge banaka.
Panelisti su se složili s tim da je uvođenje financijske pismenosti kao međupredmetne teme u kurikulum osnovnih i srednjih škola rezultiralo time da mladi sve bolje i bolje poznaju teme financijske pismenosti, u nekim slučajevima čak i bolje od svojih roditelja, o čemu je govorio i ravnatelj Uprave za potporu i unapređenje obrazovanja Momir Karin. Kako studenti i mlađe generacije reagiraju na sve što se događa ulaskom Hrvatske u eurozonu komentirale su Andrea Lučić i Lucija Turković, istaknuvši da različite društvene skupine drugačije gledaju na ovu tranziciju te da mlade treba pripremiti na praktične stvari koje nam predstoje - kao što je to slučaj s dvojnim iskazivanjem cijena.