Upoznajte škrlet – autohtonu hrvatsku sortu svjetskog potencijala

Rijetka bijela sorta koja se uzgaja na manje od 100 ha vinograda

Škrlet je vrlo specifična sorta vinove loze bijeloga grozda. Njegovo podrijetlo, kako to u vinogradarstvu često biva, nije u potpunosti poznato, ali smatra se autohnotnom sortom hrvatskog kontinenta. Uzgoj škrleta specifičan je za područje Moslavine i drži se da od tamo i potječe. Ako se smatrate dobrim poznavateljem vina, a ovo vam je prvi glas o škrletu, ne brinite jer škrlet se uzgaja na manje od 100 ha vinograda. Škrlet danas opet plijeni pozornost specifičnom, nježnom aromom i izraženim bouquetom.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća bio je gotovo zaboravljen, ali uz snažnu volju moslavačkih vinogradara, iako u nešto skromnijim količinama, opstao je do dan danas. Zahvalna je sorta i vinogradarima ne zadaje prevelike probleme. Stručnjaci ga preporučuju za uzgoj na kontinentu, pogotovo na području Moslavine i Pokuplja. Potaknuti tradicijom, moslavački vinogradari pažljivo brinu o škrletu i pretvaraju ga u vrlo posebno vino.

Osvježavajuće, pitko i lagano vino

Izrazite svježine, izbalansirane kiselosti i slatkoće, oplemenjen nježnim aromama bijeloga voća i cvijeća te izražene mineralnosti škrlet je idealan gost na svakom stolu. Odlikuje ga nizak sadržaj alkohola i nešto viši sadržaj kiselina što ga čini osvježavajućim, pitkim i laganim vinom. Specifičan je jer se konzumira kao jednogodišnje vino bez odležavanja iako se u posljednje vrijeme ispituje i njegova podobnost konzumacije kao dvogodišnjeg i trogodišnjeg bijelog vina. Škrlet voli svu hranu, ali najbolje paše uz riblja jela, jela od bijelog mesa ili sira, poput štrukli. Morski plodovi i riba bolje plivaju u škrletu nego u moru, pa ga u takvoj kombinaciji možete iskoristiti za potpuno iskustvo uživanja u okusima Hrvatske. Uz domaća jela, škrlet voli i sushi, tjestenine, pikantna jela te razne voćne deserte.

Škrlet nećete pronaći na policama dućana, ali zato u njegovoj jedinstvenosti možete uživati na samo 40-ak minuta od Zagreba, u čarobnoj Moslavini prepunoj potoka, rijeka, jezera, zaštićenih ptica, riba i ostalih stanovnika netaknute prirode.

Njegova visost Škrlet Mons Claudius

Proljeće je upravo idealno za zaputiti se putevima škrleta, za početak možete ga pronaći u vinarijama Cvanciger i Trdenić na području Popovače. Užitak u spoju tradicije i suvremenog ondje je zagarantiran. Odličan škrlet možete kušati u vinariji Mikša u blizini Kutine koja svojom predanošću tradiciji generacijama marljivo brine o njemu. U slikopisnom Voloderu smješteni su vinogradi OPG-a Florijanović čiji je Škrlet Mons Claudius prošle godine nagrađen zlatom na Decanterovim svjetskim nagradama. Velika je to potvrda i putokaz za razvoj proizvodnje modernih bijelih vina u Hrvatskoj posebice ove zaboravljene sorte svjetskog potencijala. Florijanovićeva autohtona moslavačka sorta nježne je svijetlo žute boje, izraženog čistog mirisa, a lagana kremoznost, naglašena ekstraktnost i nešto viši alkohol upućuju na ozbiljno vino koje svojom strukturom govori da se ne radi o klasičnom primjerku škrleta. Uravnotežen i harmoničan spreman je parirati svinjskom pečenju, roštilju i ozbiljnijim rižotima.

I za kraj, posjetite Vinski dvor u Kutini

Vinski dvor smješten je u podrumu Doma kulture, a otvoren je 2002. godine kao mjesto za različite aktivnosti vezane uz vino i kulturu vina. Poseban je i jedinstven u Hrvatskoj, a simbolizira Kutinu kao najveće mjesto vinorodne Moslavine. Dvorom upravlja Udruga vinogradara i voćara Moslavine “Lujo Miklaužić” Kutina, a glavne aktivnosti su vinske degustacije, promocije vina i kao najvažnija Izložba vina, koja se krajem svibnja redovito održava u tom prostoru.

U Vinskom dvoru, uz najavu, možete kušati škrlet većine moslavačkih vinara, a od domaćina čuti prekrasnu priču o tradiciji vinogradarstva i vinarstva Moslavine koja je očuvana do danas i spremna da ju ponovno otkrijete.