Tjestenina kao obrok za sve prigode

Koliko puta ste bili bez ikakve ideje, pitali se što ćete kuhati danas, tražili po Facebook grupama i kulinarskim stranicama nekakvu inspiraciju. A onda je iskočila tjestenina kao deux ex machina, rješenje za svaki put kad ne znamo što ćemo, ono što će i djeca jesti, ono zbog čega se nitko neće žaliti na današnji meni.

Može biti glavno jelo, prilog, salata, nema gdje ne ide. Da je nema, trebalo bi je izmisliti! Zovemo je tjestenina, manistra ili po talijanskom pasta, rijetko koji sastojak može biti spojiv sa toliko kombinacija, toliko da je možemo jesti gotovo svaki dan.

Osnovni sastojci za proizvodnju tjestenine su brašno i voda, nekad i jaja. Prije strojeva, ljudi su mijesili tjesteninu nogama. Danas bi bilo nemoguće proizvesti toliko tjestenine, s obzirom da se dnevno u Italiji pojede 600 milijuna kilometara špageta (kako su samo to izračunali?!). Sitnica, samo 15 tisuća okretaja oko Zemlje.

Nevjerojatna lakoća kombiniranja

Razlog za njenu uklopljivost u sve te kombinacije je jednostavnost same pripreme, raznolikost njenih oblika, te komplementarnost s raznim umacima. Ali, ne odgovara svakom umaku bilo koji oblik tjestenine, naprotiv.

Ako radite kremasti umak, njemu više odgovara duga i ravna tjestenina, dok su umaci na bazi rajčice spojivi sa debljim, spiralnim ili valjkastim oblicima tjestenine. Iako većinom trošimo suhu tjesteninu s dugim rokom trajanja, imamo i onu svježu pravljenu uglavnom od jaja, s kojom ne možemo praviti zalihe. Iako i suhu tjesteninu možete zamrznuti, ako se pojavi potreba za tim.

Neke zanimljivosti o tjestenini

Zemlja podrijetla… Ne, nije Italija, iako ste sigurno to prvo pomislili. Tjestenina zapravo dolazi iz svjetske tvornice, Kine. A u Europu ju je donio najpoznatiji od svih putnika, Marko Polo. On je bio Google tadašnjeg vremena. Naravno, tjestenina je instant postala apsolutni hit. Ali Talijani su definitivno prva asocijacija na tjesteninu jer su kraljevi u njenom kombiniranju sa raznim umacima. I uopće ih nije lako kopirati!

Koji od 600 oblika odabrati?

Iako najčešće u vlastitoj kuhinji koristimo spaghette i penette, imate bar još 598 oblika “na lageru”.

Ravioli, rigatoni, bucatini, penne, tortellini, tagliatelle, gnocchi, spaghetti, farfalle, pici, macaroni… Nemoguće ih je sve nabrojiti. Da, sve su to varijacije na temu, ali opet je velika raznolikost oblika, okusa i boja. Proučavanje svih postojećih oblika tjestenine prava je znanost. Bez brige, ima i bezglutenska verzija.

A što se tiče brendova, već svi znaju da ako želiš ići na sigurno, onda ćeš kupiti talijansku Barrilu. Ovaj tjedan na akciji u Plodine katalogu, i to sve vrste. Imamo i mi svoju Cetinu, tako da ne zaostajemo. Pored takve jednostavnosti pripreme i izbora vrsta i oblika, lako je pretpostaviti da jedemo velike količine tjestenine.

Prosječan Talijan, koji konzumira najviše tjestenine, pojede oko 28 kilograma tjestenine godišnje, (što je samo 0.07 kg dnevno!) Amerikanci samo 12, budući da u McDonalds-u još nema tjestenine u ponudi. Iako, moramo priznati, u Americi je čak izumljena nova religija – pastafarijanizam, s Letećim makaronskim čudovištem kao glavnim likom.

Uzmite i vi svoju dozu serotonina kroz tjednu količinu tjestenine! I ne zaboravite proslaviti Svjetski dan tjestenine, 25. listopada. Naravno, uz tjesteninu. I možda špageti vestern.

Dobar tek!