Ova hrvatska cesta je nesigurna i hitno treba rekonstrukciju

U rubrici Notes nove Koordinacije tema je prometna infrastruktura diljem Hrvatske, a gost dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić.

Diljem Hrvatske se grade i nadograđuju autoceste. Koja trasa će po Vašem mišljenju najviše doprinijeti prometnom rasterećenju i ugodnijoj vožnji Lijepom našom?

Šoštarić: Rekao bih da svaka autocesta doprinosi kvaliteti vožnje te sigurnosti i udobnosti. Međutim, naglasio bih jednu trasu koju još nismo počeli graditi, a to je brza cesta između Dubrovnika i zračne luke.

Na jugu zemlje imamo problem, a to je preopterećenost ceste od Dubrovnika do zračne luke. Njome prometuje barem dvostruko više vozila od njezinog kapaciteta zbog čega su ondje učestale prometne gužve. U sezoni je u redu da su ondje gužve tijekom vikenda, no ne svakodnevno i kroz cijeli dan. To ne samo da stvara poteškoće domaćem stanovništvu i ostalim građanima koji su ondje na proputovanju, nego je i sigurnosni problem. Naime, prometne nesreće su ondje čest slučaj.

Ljudima treba omogućiti normalan život te povezati Dubrovnik sa zračnom lukom.

Zašto radovi na Vc koridoru toliko dugo traju i zašto nam je taj prometni pravac važan?

Šoštarić: Vc je koridor koji povezuje Budimpeštu preko Hrvatske te Bosne i Hercegovine s lukom Ploče. On je važan, a radovi na njemu traju prilično dugo, no mislim da je Hrvatska svoju dionicu napravila na vrijeme. Možda čak i prebrzo.

Trenutačno tim koridorom prometuje premalo vozila da bi ta autocesta bila opravdana. Mislim da je ondje prosječni promet oko 4.500 vozila godišnje što je četiri puta manje nego na autocesti od Zagreba prema Varaždinu ili od Zagreba prema Krapini. A čak deset puta manje nego na autocesti od Zagreba prema Karlovcu.

Taj koridor će svoju svrhu dobiti tek kad se uspostavi trasa od Budimpešte do Ploča. Međutim, tu Bosna i Hercegovina još dugo neće završiti sve svoje dionice, tako da Vc koridor duži niz godina neće biti u punoj funkciji.

Primjena zelenih i održivih načela nije zaobišla ni prometni sustav. Kako bi trebale izgledati i funkcionirati takozvane "zelene autoceste"?

Šoštarić: Zelene autoceste su ceste koje imaju velik broj punionica za električna vozila, pa čak i one koje makar na jednoj traci imaju mogućnost beskontaktnog punjenja takvog tipa vozila. To su tehnologije i rješenja koja se u današnje vrijeme testiraju duž Europe i tako će vjerojatno izgledati budućnost autocesta kad električna vozila preuzmu primat nad ostalim vrstama prometovanja. Međutim, na to ćemo ipak morati još neko vrijeme pričekati.

Bilo bi bolje težiti održivom prometu općenito, nego zelenim autocestama. Takav oblik prometa temelji se na održivim oblicima putovanja – za kraće relacije pješačenje i bicikliranje, a za veće udaljenosti svi oblici javnog prijevoza. Uz to i teretni promet koji se uglavnom odvija željeznicom. I to elektrificiranom željeznicom koja se puni iz obnovljivih izvora energije. I to je onda pravi zeleni i održivi promet.

Hrvatska bi uskoro mogla dobiti prvi zeleni aerodrom i to u Zadru. Treba li nam jačanje zračnog prometa, odnosno - u koji je oblik prometa najisplativije ulagati u Hrvatskoj?

Šoštarić: Rekao bih da je najisplativije ulagati u gradski promet jer u njemu sudjelujemo svaki dan od jutra do mraka. U njemu ljudi troše jako puno vremena, ali i goriva. Automobili rade veliku emisiju štetnih ispušnih plinova. Ako uložimo u optimizaciju gradskog prometa da smanjimo prometne gužve i povećamo mobilnosti unutar gradova, to nam se može najviše vratiti.

Zračni promet je također važan te u njega isto treba ulagati. Europa, ali i ostatak svijeta postali su jedinstven prostor obrazovanja, poslovanja te drugih aktivnosti zbog čega se javlja češća potreba za dalekim putovanjima. Svako putovanje duže od 500 kilometara nije razumno obavljati cestom. Ono se treba obavljati ili željezničkim ili zračnim prometom.

U Hrvatskoj nam željeznica još uvijek nije konkuretna za tako daleka međunarodna putovanja, tako da smo tu okrenuti zračnom prometu zbog čega ga nadalje treba razvijati.

Kako stojimo po pitanju brodskih luka - treba li i njih modernizirati?

Šoštarić: Brodske luke u Hrvatskoj imaju manje prometa i tereta od najvećih europskih i svjetskih luka, a uz to su i slabije razvijene. U njih treba ulagati.

Primjerice, riječka luka ima veliki potencijal, no problematično je što s unutrašnjosti nije dobro povezana željezničkom vezom. Za razvoj luke Rijeka bi najprije trebalo razviti željezničku vezu te je dugoročno povezati s novom trasom pruge prema Karlovcu i Zagrebu. Kratkoročno bi se trasa od luke mogla optimizirati da bude funkcionalnija.

Doduše, riječka luka se upravo modernizira i u nju se puno ulaže. Uvodi se nova oprema za manevriranje teretom, a povezana je i s novom cestom prema autocesti. Kroz vrijeme će ona biti sve bolja i funkcionalnija, ali ponavljam – za kvalitetan razvoj potrebno je uspostaviti željezničku vezu s unutrašnjošću zemlje.

Što je zahtjevnije obnavljati i nadograđivati - željeznice ili autoceste?

Šoštarić: Rekao bih da je to slično. Autoceste imaju veću širinu, dok željeznice ne trpe toliko velike uspone i padove, odnosno uzbrdice i nizbrdice. Brze željeznice moraju imati puno veće radijuse zavoja zbog čega ih je teže uklopiti u prostor. Ništa što moderno građevinarstvo ne bi moglo riješiti.

Važnije je da ih se pažljivo isplanira i gradi ondje gdje će imati svrhu te biti na korist ljudima i za prijevoz tereta.

Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.