Nakon vodonepropusnog umivaonika "Pavao" stiže i tuš kada od hrastovine

Tvrtka EGORRA iz Lepoglave jedina je tvrtka u Hrvatskoj iz grane drvne industrije koja posjeduje patent! Obiteljska prizvodnja na čelu koje je mladi poduzetnik Tomislav Hodalj već neko vrijeme uspješno primjenjuje kreativne ideje i uvodi inovacije u obradu drveta i kreiranje finalnog proizvoda  - premium namještaja od hrastovine. Njihov prvi proizvod branda FURNATUR, umivaonik Pavao od vodonepropustivog drveta hrasta, pravi je hit, a tvrtka je za ovaj jedinstveni umivaonik već dobila dvije laskave nagrade za inovaciju. Iza ovog velikog uspjeha stoji i dugogodišnja borba za svoje mjesto pod suncem na hrvatskom i inozemnom tržištu proizvodnje gotovih proizvoda od drva o kojoj nam Tomislav Hodalj otkriva iz prve ruke. Uz to, saznajemo od koga je naučio posao, koji su po njemu glavni izazovi drvne industrije u Hrvatskoj i što su mu planovi za budućnost…   

Potekli ste iz obitelji koja je četiri generacije u drvnoj industriji. Tijekom dugih godina, vaša je obiteljska tvrtka primarnu djelatnost prerade drva proširila i na proizvodnju namještaja.  Kako ste vi, kao čelni čovjek tvrtke Egorra kroz godine unaprijedili poslovanje vlastite tvrtke i uveli inovacije u svoje poslovanje? 

Jesam, četvrta ili peta generacija u drvnoj industriji koja kao da je prokleta. Moj pradjed se bavio proizvodnjom bačvi, od koga je moj djed Pavao naslijedio zanat i otvorio osamdesetih pilanu u mjestu Gora (između Petrinje i Gline) odakle sam rodom, da bi devedesetih moj otac pod silom Domovinskog rata preselio dio strojeva u iznajmljene prostore u Lepoglavi te otpočetka krenuo u proizvodnju.

Kako moji korijeni leže u finalnoj obradi drva, tako mi je oduvijek bila želja odati pijetet precima u finalnom proizvodu, a istovremeno da i EGORRA bude prepoznata po tom proizvodu, a ono što me osobno uvijek “pikalo” je vodonepropusnost drveta. Uz ta tri cilja: pijetet, prepoznatljivost i vodonepropusnost rodio se umivaonik Pavao u našem novom brandu FURNATUR, a sama zaštita intelektualnog vlasništva, dizajna i zaštita pečata je došla posredstvom mog dobrog prijatelja koji me nagovorio da krenem u tom smjeru jer ipak onaj tko nije u loncu bolje vidi što se kuha i drago mi je da sam ga poslušao i da smo krenuli u tom smjeru. 

Od koga ste u svojoj obitelji najviše naučili o ovom poslu i kada ste zapravo počeli ulaziti u posao? 

Obzirom da sam četvrta generacija koja se bavi drvetom, drvo mi je upisano u DNK, tako da sam u tom žrvnju od malih nogu. Ovo je industrija u kojoj čovjek mora svakodnevno biti prisutan u proizvodnji i na tržištu. Ukoliko se samo malo opustite, tržište vas pregazi, a vrijeme potrebno da se čovjek vrati u kolotečinu se skupo plaća. 

Hrvatska drvna industrija još uvijek nije iskoristila svoj proizvodni potencijal u preradi drva i proizvodnji namještaja. Gdje po vama trenutno leže najveći uzroci ovoj činjenici? 

Ukoliko gledamo sa stajališta izvoza sirovine u obliku trupca, Hrvatska svakako ne iskorištava svoj proizvodni potencijal u preradi drva i tu se situacija ne poboljšava s godinama. Ukoliko uzmemo u obzir 2018. godina kada je vrijednost izvezenih trupaca bila 18 milijuna € i usporedimo istu sa 2022. godinom kada je ta vrijednost bila 73 milijuna €, iznosi sami za sebe govore o neiskorištenim potencijalima u drvnoj industriji, a pogotovo u proizvodnji namještaja. 

Kako mi kao trgovačko društvo u svojoj proizvodnji koristimo preko 90% sirovinu hrasta, uvijek sam promišljao kako tom hrastu dati što prepoznatljiviji ugled na tržištu kroz neki proizvod, naravno da taj proizvod treba biti u finalnom obliku jer daska je ta koja ima određenu dodanu vrijednost, svakako veću nego preprodaja samog trupca, ali na finalistima bi uvijek trebao biti naglasak i upravo ovdje po meni leže najveći uzroci neiskorištenosti potencijala u proizvodnji namještaja. Predugo se stavlja u isti koš svakoga tko se bavi drvetom. Ako netko prodaje trupac, to ni nije proizvodnja, već trgovina. Ako netko proizvodi i prodaje finalni proizvod, po meni osobno takva tvrtka treba imati prednost i veća prava. 

U Hrvatskoj je u stalnom padu izvoz finalnih proizvoda, posebno namještaja, a raste izvoz sirovine – kvalitetnih i na stranim tržištima cijenjenih trupaca iz Hrvatskih šuma. Kako vaša tvrtka mijenja ovu hrvatsku stvarnost na vlastitom primjeru proizvodnje? 

Smatram da su inicijative Hrvatskih Šuma, Ministarstva Poljoprivrede i same Vlade RH odlične u poticanju ulaganja u finalizaciju drvne industrije, samo mi je žao što pojedinci u određenim sektorima zaduženima za isto ne prepoznaju finaliste. Naš doprinos tim inicijativama je upravo moje pravilo a to je kad smo jednom stavili šapu na trupac taj trupac od nas ne može otići kao trupac, minimalno kao daska, bitno da je proizvod i da je isti napravljen u Hrvatskoj firmi, na Hrvatskom tlu. 

Jedini ste koji u Hrvatskoj imate patent u segmentu drvne industrije.  
O kojem se patentu radi i koliko vam je činjenica da ste jedini u zemlji donijela nove benefite i prepoznatljivost? 

Istina, ugodno me iznenadilo kad sam čuo da smo jedina tvrtka u drvnoj industriji u Hrvatskoj koja ima patent i to u namještaju. Riječ je o drvenom umivaoniku kojim smo htjeli pokazati naše postignuće, a to je vodonepropusnost drveta, a uz koji smo dizajnirali i drvenu kutiju koja dolazi ili ne dolazi uz sam umivaonik, ovisno o želji kupca. Sam umivaonik je obično pakiran u drvenu kutiju koja se nalazi na drvenim kotačima radi lakšeg transporta same kutije, a nakon što izvadimo umivaonik i montiramo ga, sama kutija je tako napravljena da se transformira u drveni ormarić koji služi uz umivaonik da se odlože potrebne stvari na police drvenog ormarića. 

Benefit su nam međunarodna priznanja koja smo postigli u svijetu s našim proizvodom i što imamo proizvod kojim se možemo predstaviti ispred svakog kupca. Više nismo klasična drvna industrija koja se kupcima predstavlja kroz svakodnevne proizvode, dasku, elemente, stolove, stolice i sl. ponudili smo jednu inovaciju i osvježenje, razbili smo tabu temu – nemaš više ništa novo za izmisliti, već je sve čovjeku potrebno izmišljeno – naš proizvod, i oni koji slijede jesu dokaz da ipak nije tako. 

Što sve od namještaja plasirate na tržište i s kojim vrstama drva najviše radite? 

Od namještaja radimo isključivo po narudžbi, a kako je više od 90% proizvodnje hrast, orijentirani smo na ekskluzivu, dakle klasične stvari visoke vrijednosti, jer svaki naš finalni proizvod je po nečemu poseban i ne postoje dva ista. Svaki naš kupac dolazi sa svojom slikom, svojom idejom, svojim mišljenjem, a mi se trudimo to ne osporavati dok god on nama ne osporava našu cijenu. J 

Jedan od problema o kojem ste već javno govorili je problematična situacija u distribuciji drvne mase u Hrvatskoj. Kako ste na „svojoj koži“ osjetili neravnopravnost u mogućnosti nabavljanja sirovine od Hrvatskih šuma u odnosu na druge tvrtke? 

To je pitanje koje boli puno nas drvoprerađivača u Hrvatskoj. Godinama molimo za sirovinu i prilagođavamo se njihovim zahtjevima kako bi bili što konkurentniji u njihovim očima (mislim prije svega na Hrvatske šume), ali nitko nam u stvarnosti ne zna argumentirano obrazložiti razloge što nakon iznimnog truda i napretka naša tvrtka nema još uvijek niti jedan kubik trupca Hrasta koji u stvari čini naš prozvod po kojem smo na tržištu i prepoznatljivi. 

90% naše proizvodnje je hrast, a mi ga od Hrvatskih šuma uopće ne dobijemo. U stvarnosti mi svu svoju sirovinu kupimo na slobodnom tržištu po znatno višim cijenama i još uvijek dobro poslujemo. Međutim, naša je tvrtka ušla u eru razvoja gdje bi nam pomoć u obliku sirovine od Hrvatskih šuma znatno olakšale i ubrzala razvoj i poziciju na svjetskom tržištu koje znate i sami ne štedi nikoga.  Vidimo priliku, imamo proizvod i koncept. Želimo potporu aktera koji odlučuju tko to može dobiti sirovinu i koliko, da nam nas poguraju na ponos naše drvne industrije i sirovine koju su naši djedovi gajili. 

Što je vaš prijedlog rješavanja ove problematike u kojoj se našla vaša tvrtka, a vjerojatno i mnoge druge? 

Moj prijedlog se ne bi svidio nikome i mnogi u Hrvatskoj drvnoj industriji i Hrvatskim šumama bi mi zamjerili na iskrenom odgovoru na to pitanje. 

Znam da mojim kolegama na trštu nije lako, a također znam da niti Hrvatskim šumama nije lako rasporediti sirovinu koja je, da ne zaboravimo, vlasništvo svih nas, ona je nacionalni resurs. Uvijek je politika uključena u sve pa tako i na raspodjelu sirovine ali moramo na kraju se svi složiti da je Hrvatske firme moraju dobiti i to po kriteriju dodane vrijednosti i brenda. Toliko puta ponosno kažemo da je nešto Hrvatsko, a nakraju najčešće to mi sami ne prepoznamo, već nas prepozna netko sa strane.   

U procesu proizvodnje umivaonika Pavao primijenili ste  nove znanstvene metode obrade drva i surađujete s Hrvatskom akademskom zajednicom, a najavili ste da nastavljate s primjenom inovacija i pomicanjem granica i sa sljedećim proizvodom.  O čemu se radi i kako zapravo izgleda kompleksan razvojni proces jednog vašeg novog proizvoda kada je u njega uključena znanstvena zajednica?

Do aktualne suradnje s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije došlo je potpuno prirodno, imam osjećaj kao da smo se međusobno čekali.  

Kako radimo na novom proizvodu koji planiramo plasirati na tržište krajem ove godine, prof. dr. sc. Alan Antonović na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, u laboratoriju je utekućio drvo, dakle proizveo je masu koja je gustoće meda i sada zajedno istražujemo na našem novom proizvodu, drvenoj tuš kadi, primjenu utekućenog drva i koja ćemo svojstva dobiti u primjeni te tekućine. 

Sam razvojni proces, sada kada je uključen Fakultet Šumarstva i drvne tehnologije, se svakako razlikuje  od razvoja našeg prvog proizvoda. Potpora smo jedni drugima i tako otkrivamo pomičemo granice u proizvodnji i obradi drveta. Tako smo zajedno i ovaj projekt prijavili na PoC (Proof of Concept) kako bismo lakše podnijeli financijski trošak razvoja u koji smo uvjereni. 

Kakve su vaše ambicije s brendom FURNATUR u odnosu na proizvodnju i izvoz u predstojećem razdoblju? 

Kao EGORRA, preko 80% svojih proizvoda izvozimo van granica RH. Interes za našim umivaonikom Pavao je uglavnom van granica RH pa time očekujemo da ćemo nastaviti dosadašnji trend izvoza. 

Brand FURNATUR osmišljen je kao spoj dvije engleske riječi FURnitur (namještaj) i NAtur (prirodno), a naš je plan u tom brandu ponuditi tržištu 4 proizvoda od kojih je prvi umivaonik Pavao, a drugi smo najavili, u suradnji ss Fakultetom Šumarstva i drvne tehnologije, a riječ je o drvenoj tuš kadi, za koju još nismo osmislili ime, ali evo otvoreni smo za prijedloge, možete ih pisati na našu web stranicu ili instagram profil.

Više o tvrtki Egorra i vodonepropusnom namještaju FURNATUR potražite na: 

https://egorra.hr/
https://furnatur.eu/