Najbolje mentorske prakse učili su od malena, od vlastitih očeva

Koliko je u formativnim godinama važno imati pored sebe iskusniju osobu, koja širi vidike, nenametljivo savjetuje i usmjerava te ima mapu s prečicama koja dobro dođe kad god zapneš u životu ne može se dovoljno naglasiti. Upravo to je jedan od ciljeva projekta Škola budućnosti, koji su pokrenule domaće tehnološke kompanije STEMI i Infobip u partnerstvu s A1 Hrvatska.

Glavni cilj mu je hrvatskim školarcima kroz mentorstvo otvoriti prozor u tehnološku budućnost na način da im se kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije. Želja svih uključenih partnera je osnažiti vezu između ICT sektora i obrazovanja, ali i kod mladih u Hrvatskoj razvijati inovativnost i poticati poduzetništvo. U projektu sudjeluje šezdesetak osnovnih i srednjih škola iz svih hrvatskih županija koji su tijekom 2,5 mjeseca razvijali chatbot, koji odgovara na jedno od 17 ciljeva održivosti Ujedinjenih Naroda. Projekt Škole budućnosti uz to promiče zajedništvo i dijeljenje znanja među učenicima, profesorima, poslovnom i znanstvenom zajednicom.

Očevi kao prvi mentori

U projekt kao mentori sudjeluju i stručnjaci iz odjela kognitivnog računarstva tvrtke A1 Hrvatska, koji se bavi razvojem modela te rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Došavši u ovaj tim i oni su u početku trebali dobrog mentora, a dobili su ga u vidu Andree Pirša Ilić (28), Magistrice inženjerke informacijske i komunikacijske tehnologije, koja je, kako kaže, najbolje mentorske prakse učila od ranih nogu i to od vlastitog oca.

- Nikada nije nametao neke svoje želje i sugerirao to kao moj izbor, jednostavno je znao postaviti prava pitanja, kako bi samostalno ispitala svoje odluke i promislila korak ili dva dalje. Posebice se to istaknulo prilikom izbora fakulteta, kada sam poprilično lutala u raznim područjima i jednostavno me usmjerio da pronađem područje u kojem se mogu zamisliti za nekoliko godina - kaže Pirša Ilić, koja je tijekom svog rada u A1 Hrvatska imala priliku mentorirati brojne studente i nove kolege pa dodaje i da je proces mentoriranja često od nje zahtijevao mnogo pripreme, strpljenja i prilagodbe svakome pojedincu. - Meni kao mentoru je to bila prilika da radim na svojim tehničkim i komunikacijskim vještinama. Bilo je lijepo veseliti se sa svim tim mladim ljudima, kada su uspijevali napraviti neke svoje prve konkretne projekte i prenijeti na njih neke prakse koje su im zasigurno pomogle u početku karijere. -

Jedna od osoba koje je mentorirala je i Borna Bejuk (26), također specijalist za strojno učenje odjela kognitivnog računarstva i mentor Škole budućnosti. Bejuk, također, svojim najvećim mentorom smatra oca Branimira.

- Ostavio je utjecaj na mene prenijevši vještine rastavljanja teških problema na jednostavnije komponente, sagledavanja srži problema i logičkog pristupa rješavanju kompleksnih zadataka - kaže Bejuk, koji sudjelovanje u Školi budućnosti opisuje kao odličnu zabavu jer daje osjećaj moći zbog mogućnosti da se pomogne učenicima da sami dizajniraju i implementiraju nove tehnologije poput chatbotova.

- Kao mentor najviše se trudim prikazati nove tehnologije kao super zabavu, kojom možemo napraviti nešto korisno za nas i našu zajednicu. Smatram da je bitno prenijeti nove vještine na način da pokažemo da se nitko ne rodi s razumijevanjem kompleksnih tema. U redu je i normalno da nešto ne razumijemo i da se veselimo prilici da naučimo nešto novo - zaključuje Bejuk, koji kao srednjoškolac nije mogao ni slutiti da će se danas baviti ovom vrstom posla, baš, kao i njegov kolega Karlo Brajdić (27) također specijalist za strojno učenje, koji otkrio puno veselja i zabave u ulozi mentora.

Nisu ni sanjali da će se u životu baviti umjetnom inteligencijom

- Opisao bih to kao otkrivanje novog zanimljivog područja s kojim se svi mi susrećemo kao korisnici, ali sada pokazujemo i ono u pozadini, ''ispod haube''. Osjećaj je odličan jer su djeca vrlo zainteresirana, puna ideja i puna pitanja - zaključuje Brajdić. Njegov kolega Josip Džaja (25) s druge strane se oduvijek želio baviti programiranjem, no želja mu je bila da to budu video igre, dok se tek pred kraj fakulteta odlučio baviti ovim područjem, o kojem je svoja znanja i iskustva mentorski imao priliku prenijeti i mladim naraštajima.

- Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati u projektu jer smo djeci na direktan način mogli približiti i demistificirati jedno od područja umjetne inteligencije, što bi kroz predviđeni kurikulum bilo malo teže - kaže Džaja, koji je još kao studentu došao raditi u A1 Hrvatska. Iako nije imao službenog mentora, kaže, iskusnije kolege su uvijek bili na raspolaganju i uvelike ubrzale proces učenja i integracije. Upravo je, tvrdi, zahvaljujući voditeljici odjela kognitivnog računarstva Andrei Pirša Ilić dobio priliku i poticaj za početak rada i daljnje učenje u smjeru strojnog učenja i umjetne inteligencije.

- Bila je proaktivna u pokretanju AI priče unutar A1 Hrvatska te je bila sigurna u njezin uspjeh. Kako tada, tako i danas, uvijek omogućuje prostor za daljnje učenje novih tehnologija čime podržava daljnji napredak - priča danas viši specijalist za strojno učenje o svojoj šefici, koja kao srednjoškolka nije također mogla ni zamisliti da će se baviti umjetnom inteligencijom.

- Tada područje strojnog učenja i umjetne inteligencije nije još postojalo kao zanimanje, ali u to vrijeme sam lutala između puno različitih područja tako da nisam znala ni koji fakultet upisati - kaže Pirša Ilić te dodaje da je veoma zanimljivo promatrati koliko ozbiljno su neki učenici shvatili svoje projekte i koliko energije su uložili u istraživanje tehnologije i razradu ideja. Projekt Škola budućnosti pokazao se kao odličan spoj industrije i naših obrazovnih institucija. Kroz niz konzultacija pokušali smo osnovnoškolcima približiti razvoj chatbota i podijeliti s njima neke dobre prakse koje mogu primijeniti. Uistinu mi je veliko zadovoljstvo biti dio te priče i voljela bih da barem dio analitičkog načina razmišljanja uspijemo prenijeti tim mladim pojedincima jer vjerujem da im to može olakšati brojne izazove u nastavku obrazovanja i buduće karijere - zaključuje voditeljica odjela kognitivnog računarstva A1 Hrvatska Andrea Pirša Ilić.

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.