Mogu li Split i Oslo pod isti krov? Da, U HNK u Splitu na Green Future konferenciji

Zadnjih godina slušamo i čitamo o pametnim gradovima. Uz pomoć tehnologije koja omogućuje prikupljanje i obradu podataka u stvarnom vremenu donose se informirane odluke, a organizacija prometa, parkiranje, vodoopskrba, navodnjavanje javnog zelenila, gospodarenje otpadom, osvjetljenje grada i grijanje javnih zgrada mogu biti znatno učikovitiji. I „zeleniji“. Kako stojimo u usporedbi s razvijenim europskim gradovima i ima li u Hrvatskoj svijetlih primjera?

Kako bi potaknula pozitivne promjene, Europska komisija od 2008. odabire gradove koji nose titulu Zelena prijestolnica Europe i postaju ambasadori zelenih gradova u cijelom svijetu. Titulu je 2019. ponio Oslo, zadavši si cilj da do 2050. godine bude klimatski neutralan. Oslo je zeleni grad, ali ne samo zbog brojnih parkova i šuma koje ga okružuju, već prije svega zato što njegovi strateški planeri, urbanisti, političari, javne i privatne tvrtke uporno i predano rade na smanjenju ugljičnog otiska i osiguravanju zelene budućnosti za okoliš i ljude. Na Green Future konferenciji, koja će se održati 9. i 10. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, Peter Austin, savjetnik za planiranje u odjelu za urbani razvoj Osla, reći će nam što su sve kao grad napravili da bi postali Zelena prijestolnica Europe, što su naučili i koje odgovornosti su proizašle iz same titule.

Naime, gradska administracija imala je viziju i hrabrost donijeti niz mjera, pa i onih nepopularnih koje su izazvale podjele u javnosti, ali su ustrajali kako bi podignula kvalitetu okoliša. Promiču promet s nultim emisijama, uvode zone bez automobila, zabranjuju dizel na ulicama, ograničavaju brzinu na prometnicama kako bi se smanjila emisija štetnih plinova, šire pješačke zone, njeguju urbane vrtove, imaju solarne mape kako bi građani i poduzetnici znali gdje staviti solare...

Još 2016. godine više stanovnika Osla biralo je javni prijevoz u odnosu na osobni automobil. U Splitu je u isto vijeme, usporedbe radi, javni prijevoz koristilo svega 22% građana. Nacionalni institut javnog zdravlja k tome je izračunao da je u Oslu 185 ljudi prerano premine upravo zbog zagađenja zraka, zbog kojeg građani ujedno izgube 1753 zdravih godina života u samo jednoj godini.

Oslo je već surađivao s gradovima Urbane aglomeracije Split na URBACT III projektu "sub>urban. Reinventing the fringe" na temu revitalizacije rubnih dijelova urbanog tkiva, na kojem je partner bio Grad Solin. Također, predstavnici grada Osla sudjelovali su i na „Međunarodnom susretu gradova“ u Splitu 2019. na temu održive urbane mobilnosti, rezultat čega je Plan održive urbane mobilnosti koji bi Split u budućnosti, ako se itko usudi taknuti u stare i dugo razvijane politke i navike, trebao učiniti gradom po mjeri čovjeka, a ne automobila.

Jedan od važnijih koraka u tom procesu svakako je i razvoj usluge Split Smart Parking, koja je nastala suradnjom komunalnog društva Split parking, te tvrtki Ericsson Nikola Tesla i Profico, zahvaljujući kojoj su sva ulična mjesta pod naplatom u Splitu pokrivena senzorima. Split je po tome prvi, i to ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj Europi. Osim što je podignuo efikasnost naplate, bitan dio sustava je i aplikacija za vozače koja pridonosi smanjenju prometnih gužvi u centrima nastalih uslijed kruženja u potrazi za parkingom i olakšava vozačima pronalazak slobodnog parkirnog mjesta. Aplikacija pokazuje točnu lokaciju slobodnog parkirališnog mjesta koje dobiva sa senzorskog očitanja u stvarnom vremenu.

Profico je ujedno i član organizacijskog odbora Green Future konferencije, a Mateo Perak, jedan od suvlasnika objasnio je temelje poslovanja ove splitske tvrtke koja se dvaput našla na Deloitteovoj ljestvici 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u Srednjoj Europi:

„Više od polovice svjetske populacije živi u gradovima, a do 2050. godine to će biti gotovo 7 od 10 ljudi S više od 80% globalnog BDP-a koji se stvara u gradovima, urbanizacija može doprinijeti održivom rastu i razvoju, ali samo ako se njome dobro upravlja. Zadnjih smo godina u niši pametnih gradova. Namjeravamo tu i ostati, razvijati nove proizvode jer znamo kako uz pomoć tehnologije bolje organizirati jedno živo i kompleksno tkivo kao što je grad te posljedično unaprijediti javne politike. Sve je započelo lokalno, u našem gradu, Splitu, projektom pametnog parkiranja. Ali naši poslovi i ambicije su globalni. Primjerice, za jedan norveški startup odradili smo kompletan prototip rješenja mobilne aplikacije za car-sharing. Zamislite rent-a-car na ulici, bez poslovnice i šaltera. Bili smo na različitim konferencijama i sajmovima diljem svijeta, sudjelovali u organizaciji Shifta, a sada smo odlučili doprinijeti tome da baš u Splitu imamo događanje koje će nas upisati na mapu Europe i svijeta po pitanju zelene tranzicije koja već sada prožima, a u budućnosti će još i više, ne samo naše poslovanje i nego i svakodnevicu.“