Ministarstvo financija blokira ilegalne internetske kladionice

Ipak, uz sve dobrobiti koje nam Internet donosi, potrebne su određene mjere opreza zbog potencijalne štete za zdravlje ljudi, posebice mladih, ali i štete na račun državnog proračuna.

Bez obzira na napore Ministarstva financija da blokira ilegalne strane internetske kladionice nad kojima institucije nemaju nikakav nadzor, niti ima mehanizme zaštite igrača i provjere njihove dobi, stalno se otvaraju nove stranice i nedopušteno se reklamiraju na IPTV platformama, najčešće na sportskim kanalima. Hrvatska udruga za igre na sreću (HUZIS) od osnutka inzistira na odgovornom sudjelovanju u igrama na sreću u skladu sa zakonskim okvirima te upozorava na pranje novca kroz ilegalne kladionice kao i na njihov utjecaj na maloljetničko klađenje. Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, pozdravlja napore Ministarstva koje je dosad, prema podacima kojima raspolažu, blokiralo 168 IP adresa ilegalnih stranih on-line kladionica, no i upozorava kako to, nažalost, i dalje nije dovoljno.

Upozoravali ste da je proračun RH prije prošlogodišnjih izmjena Općega poreznog zakona i blokade IP adresa gubio više od milijardu kuna zbog ovih ilegalnih kladionica. Je li se to sad riješilo?

Sada je, prema podacima naših članica, vidljivo da je država počela rješavati problem stranih ilegalnih internetskih kladionica, što se očituje u povećanju uplata na internetsko klađenje domaćih priređivača za deset posto, a time i na izravno povećanje prihoda državnog proračuna. To dokazuje koliko je važno cjelovito i kontinuirano raditi na ovome problemu. Mi domaći priređivači igara na sreću smo obveznici plaćanja godišnje koncesijske naknade za klađenje koja iznosi milijun, odnosno tri milijuna kuna ako priređivač priređuje i igre na sreću putem interneta. Taj iznos uplaćuje se unaprijed, krajem tekuće godine za narednu godinu, neovisno o pozitivnom ili negativnom poslovanju priređivača. Većina legalnih priređivača igara na sreću plaća i druge naknade, poput godišnje koncesijske naknade za priređivanje igara na sreću u kasinima. Isto tako, legalni priređivači igara na sreću plaćaju i mjesečnu naknadu koja iznosi pet posto od ukupne uplate igrača te uplaćuju državi porez na sve dobitke od klađenja koji iznosi od deset do trideset posto, ovisno o iznosu dobitka. Sa spomenutim koncesijskim i drugim naknadama, to iznosi više od milijardu kuna godišnje koje istovremeno državni proračun ne dobiva od ilegalnih kladionica.

Ipak, smatrate da samo blokada IP adresa koju Ministarstvo financija radi nije dovoljna?

Iskustva drugih europskih zemalja pokazala su da su potrebne i neke druge mjere, poput blokade bankovnih transakcija ilegalnih priređivača igara na sreću. Suočeni smo i s nedopuštenim oglašavanjem ilegalnih stranih internetskih kladionica na IPTV platformama, najčešće sportskim kanalima, što treba sankcionirati i pratiti. Prema našem saznanju dosad nije naplaćena nijedna kazna propisana Zakonom, koja iznosi od 50.000 do 500.000 kuna. Smatramo da se blokada treba provoditi sustavno, treba redovito ažurirati popis ilegalnih stranica i pratiti pribjegavaju li drugim oblicima oglašavanja ili komunikacije s igračima.

Znači da se, bez obzira na blokade, i dalje može pristupiti tim ilegalnim kladionicama?

Događa se da se jedna stranica blokira, zatim se pojavi poveznica na novu, drugu stranicu preko koje je moguće obavljati uplate. Dodatni problem su aplikacije koje se mogu preuzeti putem Google Playa i App Storea jer kad se ta aplikacija jednom preuzme i kada se nalazi na pametnom telefonu, blokada IP adrese ne obuhvaća i blokadu rada aplikacije. Potrebno je jednostavno onemogućiti preuzimanje takvih aplikacija putem pametnih telefona, i to je nešto što bi svakako trebalo aktivno primjenjivati, a nužna je, kao što smo već naveli, i blokada bankovnih transakcija nezakonitih priređivača igara na sreću, kako bi rješenje problema bilo sveobuhvatno.

Dok je klađenje mnogima samo zabavu, kod nekih on prijeđe u ovisnost. Kako se boriti protiv toga?

Točno, i mi smo, kao priređivači igara na sreću svjesni da imamo važnu ulogu u prevenciji razvoja ovisnosti o kockanju i klađenju pa godinama surađujemo s različitim stručnjacima. Uz edukacije naših djelatnika, sudjelujemo i u edukaciji nastavnika i pedagoga, kako bi se putem programa prevencije zaštitila najranjivija skupina – maloljetnici. Također smo, kako sam već rekla, javnim istupima sustavno upozoravali na ilegalne strane internetske kladionice, nad kojima institucije nisu imale nikakav nadzor, pa ni mehanizme zaštite igrača i provjere dobi. One nemaju nikakav sustav kontrole dobi igrača, proces registracija na njima jednak je procesu registracije na Facebooku, dakle samo se odabere željena dob, a dok kod legalnih priređivača igara na sreću prilikom registracije na željenu stranicu igrač mora dati na uvid svoj OIB i time potvrditi stvarnu dob.

Spomenuli ste da sudjelujete u edukaciji nastavnika i pedagoga, o čemu je točno riječ?

Želimo maksimalno utjecati na smanjenje pojavnosti maloljetničkog kockanja i zato u suradnji s timom stručnjaka sa zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta nastavnicima i pedagozima nudimo program edukacija za implementaciju Programa prevencije kockanja mladih „Tko zapravo pobjeđuje?“. Cilj tih edukacija je stjecanje kompetencija, znanja i vještine u provedbi programa prevencije kockanja učenika, a stručnjaci će pokušati odgovoriti i na pitanja - zašto mladi kockaju i kakve to posljedice nosi u kasnijoj dobi? Bitno je razviti kritičko mišljenje kod maloljetnika i poticati ih da razvijaju ispravan odnos prema igrama na sreću, te educirati nastavnike, roditelje i druge odrasle osobe u životima djece i mladih da na vrijeme i pedagoški ispravno reagiraju na prve znakove rizičnog ponašanja, što je među najvažnijim ciljevima edukacije.