Koliki dio kolača tržišta zdravstvenog turizma možemo „odgristi“?

Predviđa se da će globalno tržište zdravstvenog turizma dosegnuti 350 milijardi dolara do 2030. godine uz stopu rasta od 11,6%. Najveće tržište sada je Azija-Pacifik, dok je najbrže rastuće tržište Europa pa se očekuje da će europsko tržište zdravstvenog turizma do 2030. dosegnuti 190 milijardi dolara. Ključno pitanje za Hrvatsku je kako uzeti dio tog kolača. Zajednica zdravstvenog turizma HGK nudi odgovore.

„U Hrvatskoj je zdravstveni turizam na visokom stupnju razvoja i konkurentnosti. Imamo visoko kvalitetne boutique klinike, visoko specijalizirane bolnice s vrhunskim stručnjacima i suvremene wellness centre. Po kvaliteti ne zaostajemo za europskom i svjetskom konkurencijom, a što se tiče cijena, pristupačniji smo od njih. Ne moramo čekati da budemo najbolji na svijetu, nužno je započeti s naporima da se etabliramo kao destinacija vrhunskih, a povoljnih zdravstvenih usluga“, pojašnjava Ivana Kolar, predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma HGK, savjetnica Uprave Termi Tuhelj te direktorica i osnivačica tvrtke Julius Rose.

Kvaliteta u zdravstvenom turizmu lako je mjerljiva kategorija, pomaže li tretman u liječenju pojedinih stanja, ubrzava li oporavak nakon bolesti ili ozljede te poboljšava li objektivne, a i subjektivne pokazatelje zdravlja.

„Današnji trendovi u zdravstvenom turizmu tiču se generalnog poboljšanja zdravlja, povećanja razine energije, pomlađivanja ili sportske rehabilitacije, a baziraju se na holističkom pristupu i tu destinacija igra ključnu ulogu. Klimatološke kvalitete destinacije, izoliranost, to jest udaljenost od svakodnevnog stresa i užurbanog života, pa čak i nedostatak mobilnog signala, elementi su koji se mogu uklopiti u programe zdravstvenog turizma, štoviše, odrediti im smjer i koncept“, kaže zamjenik predsjednice Zajednice zdravstvenog turizma HGK i direktor prodaje i marketinga tvrtke Jadranka turizam, Ninoslav Vidović.

Zdravstveni turizam kao poseban oblik turizma donosi povoljne društveno-ekonomske učinke u lokalnoj zajednici putem rasta investicija i dohotka stanovništva kroz zapošljavanje, čime ujedno raste i životni standard lokalnog stanovništva. Stoga je planiranje održivog razvoja u lokalnoj zajednici nemoguće bez aktivnog angažmana što većeg broja mještana i kroz društveno odgovorno ponašanje temeljnih dionika turizma.

„Ekonomska funkcija zdravstvenog turizma treba biti usmjerena na postizanje konkretnih gospodarskih učinaka koji se ogledaju kroz turističku potrošnju, izravne investicije, aktiviranje turističkih potencijala, povećanje zaposlenosti te kroz razvoj nedovoljno razvijenih područja. Na razini malih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a) kroz plasiranje domaćih proizvoda. Suvremeni turist, a osobito turist koji destinaciju posjećuje radi poboljšanja zdravlja, očekuje i zdravu gastronomsku ponudu – domaće i bio proizvode koje će moći kupiti direktno kod proizvođača“, naglašava Zorica Capar, zamjenica predsjednice Zajednice zdravstvenog turizma HGK i ravnateljica Specijalne bolnice Stubičke Toplice.

Turizam u Hrvatskoj danas karakterizira visoka sezonalnost koja ugrožava komunalno funkcioniranje većine urbanih turističkih odredišta. Više od 85% ostvarenih noćenja unutar jedne godine realizira se u razdoblju od srpnja do kraja rujna. Ulaganje u posebne oblike turizma, poput zdravstvenog, iznimka je od naše prakse i pravila, i korak prema održivom razvoju turizma.

„Zdravstveni turizam je proizvod koji odmah možemo ponuditi tržištu kao proizvod dostupan u svim dijelovima godine i neovisan o ljetnoj sezoni. Pri izlasku na tržište važno je uspostavljanje agencija ili facilitatora specijaliziranih za prodaju usluga zdravstvenog turizma, koji će kombinirati medicinske usluge s turističkim atrakcijama, kulturnim i gastronomskim iskustvima te ponuditi cjelovite proizvode pravom segmentu tržišta. Integrirani pristup promociji može povećati vidljivost Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma i privući novi profil gostiju“, pojasnila je Kolar.

Jačanje pozicije zdravstvenog turizma misija je Zajednice zdravstvenog turizma HGK. Osnovana je kao krovno nacionalno tijelo za dionike ove grane turizma kako bi poticala snažan razvoj, promociju na novim tržištima te podizanje razine kvalitete i opsega ponude.

„Kada kao zemlja shvatimo da je zdravstvena industrija, koje je zdravstveni turizam sastavni dio, gospodarska grana s puno potencijala, međusobno povežemo dionike u zdravstvu, zdravstvenoj industriji, turizmu, znanosti, edukaciji i istraživanju, tek tada možemo početi vidjeti rezultate kojima težimo. Projekti certifikacije destinacija, destinacijski menadžment, akreditacija pružatelja usluga, zajedničko apliciranje na projekte EU, javno-privatno partnerstvo te korištenje komparativnih prednosti i mogućnosti pojedinih subregija Hrvatske omogućit će nam ostvarivanje ciljeva“, istaknuo je Vladimir Mozetič, zamjenik predsjednice Zajednice zdravstvenog turizma HGK i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera.

Vrijeme je za ozbiljniji pristup zdravstvenom turizmu kroz suradnju akademske zajednice, zdravstvenog i turističkog sektora jer se na taj način mogu optimalno koristiti znanja eksperata iz svih područja. Prilika leži u „Cross border inicijativi” EU koja se zalaže za to da se zdravstveno osiguranim pacijentima iz Europske unije omogući liječenje u bilo kojoj zemlji EU, tako i Hrvatskoj. Što prije počnemo stvarati lojalnu bazu gostiju, prije će zdravstveni turizam postati percipiran i zaista zaživjeti kao strateška grana turizma.