Kako bi mogla izgledati budućnost tramvajskog prometa u Hrvatskoj?

Nekada su vozili i Dalmacijom i Istrom, a danas se tramvajima možete kretati u samo dva grada u Hrvatskoj. O budućnosti tramvajskog prometa u Lijepoj našoj razgovaramo s nekadašnjim dekanom Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a današnjim rektorom Sveučilišta u Zagrebu, Stjepanom Lakušićem. Svoj rad vezao je ni više ni manje, nego uz – željeznički promet. 

Rektor ste Zagrebačkog sveučilišta, no i danas rado govorite o željezničkom prometu. Odakle ljubav prema tračnicama?

Lakušić: Od studentskih dana, ali i prije toga. Moj otac i stričevi su radili na željeznici, konkretno kod izgradnje pruge. Zbog toga je tema željeznica kod mene bila prisutna od ranog djetinjstva. 

⁠Kako ocjenjujete tramvajsku infrastrukturu u Hrvatskoj? 

Lakušić: Ovdje moramo naznačiti jednu stvar koju većina ljudi možda ne zna ili nije ni primijetila da je to takav slučaj. Govoreći o tramvajskom prometu u Zagrebu, on s obzirom na gustoću i frekvenciju vozila unutar jednog sata spada u najopterećenije na svijetu. Kad promatramo tramvajski promet u Osijeku, to je jedna potpuno druga kategorija. Ondje je puno manje opterećenje s manjim brojem vozila. I zato se u Zagrebu češće provodi održavanje dijelova trase.

Problem koji bi se ovdje mogao istaknuti je što se moglo žešće, brže i čvršće raditi na pripremi projekata koji bi onda bili i dovršeni puno ranije. Dok Hrvatska nije imala aktivnih projekata u segmentu željezničkog prometa, mogla je bolje konkurirati i doći do obnove više kilometara tramvajske pruge. No, vidljivi su pomaci u zadnje vrijeme. Ide se na proširenje tramvajskih pruga i to treba pohvaliti.

⁠Nakon dvadesetak godina, u Zagrebu su sve izvjesnija proširenja tramvajskih linija. O kojim se projektima radi i koliko su kompleksni? 

Lakušić: Nakon što su izgrađene pruge u Horvaćanskoj ulici te u Dubravi uz proširenje do Dupca, konačno se realizira nova trasa kroz Sarajevsku ulicu. Riječ je o projektu koji se dugo promišljao, a zasada sve ide u dobrom smjeru. Trenutačno se priprema natječaj za izvođača tramvajske prometnice. Veseli me to jer je svaki novi metar pruge u Zagrebu dobra stvar.

Kao rektoru Sveučilišta vjerujem da Vam je posebno stalo do proširenja tramvajske linije do kampusa Borongaj? Kada bismo mogli očekivati taj projekt i o čemu ovisi?

Lakušić: Velika je želja Sveučilišta Kampus tramvajski povezati s Borongajem, ali to povezivanje je samo jedan od razloga. Drugi razlog je postizanje ekonomičnosti u prometovanju. Tramvaji bi se, naime, u spremište u Dubravi vraćali kraćim putem. Uz uštedu energije, tu je i ekološki faktor.

Nadalje, u pripremi je izgradnja maksimirskog stadiona koji je inače smješten uz prometnicu. Prilikom utakmica promet se mora obustaviti, a nema alternativnog tramvajskog pravca. I naposljetku ne smijemo zaboraviti da će u Kampusu biti smješteni studentski domovi čijim će stanarima nova tramvajska linija biti itekako od koristi.

⁠Sudjelovali ste na projektu modernizacije osječke tramvajske infrastrukture. Po čemu je taj projekt značajan? 

Lakušić: Tramvajski promet u Osijeku poznajem uistinu dobro. Još početkom nultih godina govorilo se o proširivanju tramvajske infrastrukture, samo je bilo pitanje gdje pronaći financijska sredstva i koliko je to dobar potez za daljnji razvoj Osijeka. I onda je prije nekoliko godina došlo do potpisivanja onog velikog ugovora gdje je osigurano stotinjak milijuna kuna za provedbu projekta.

Na taj način je Osijek dobio povijesnu investiciju kad se govori o javnom gradskom prometu. Pogotovo zato jer projekt uključuje i modernizaciju kolosjeka te nabavu novih vozila, ali i proširenje tramvajske prometne mreže.  

U Hrvatskoj tramvaji voze u Zagrebu i Osijeku, a na širem području tu su još samo Beograd i Sarajevo. S druge strane, u Češkoj tramvaji voze u petnaestak gradova. Zašto je to tako i koliko je, iz građevinske perspektive, zahtjevno da i neki manji gradovi u Hrvatskoj imaju tramvajsku infrastrukturu?

Lakušić: Tramvaji su osim u Zagrebu nekada vozili u Dubrovniku i Opatiji. Međutim, jednom kad se tramvajske linije ukinu, teško ih je vratiti. Njihovom su ukidanju uglavnom kumovale prometne nesreće. Bilo je govorkanja i o tome da bi se tramvajski promet uspostavio u Slavonskom Brodu. Zbog jake industrije koja je tada bila prisutna kako bi zaposlenicima putovanje do posla moglo biti što kraće i jednostavnije.

Nedavno smo imali upite u vezi izgradnje tramvajske mreže u Puli. S naše smo strane predložili uvođenje tramvajskog prometa u Velikoj Gorici. Time bi se između ostaloga iskoristila poveznica između Zagreba i zagrebačke zračne luke.  

Dakle postoje prometni razlozi zašto bi takvi projekti bili korisni i zanimljivi. Ne zaboravimo da je riječ o ekološkijem vidu prijevoza. I to upravo onakvom tipu “zelenog prometa” u koji snažno proteklih godina ulaže Europska unija.

Cijeli razgovor u kojem je gost prof. dr. sc. Stjepan Lakušić poslušajte u Građevinskom podcastu – Notesu.

Pogledajte i emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.