Izazovi slobode - poduka o procesu resocijalizacije

Cjeloživotno učenje

Čovjek usvaja nova znanja i iskustva cijeli život, u mladosti kroz formalno obrazovanje. Cilj cjeloživotnog učenja je razvoj ključnih kompetencija, primjenjivih znanja, vještina i stavova koji oblikuju osobni razvoj pojedinca za mogućnost njegova zapošljavanja, uključivanja i aktivnog djelovanja u društvu. Ponekad, što više učimo, postajemo svjesniji svoje oskudne primjene naučenog. Spoznaja o tome, podiže vrijednost novih izazova u usvajanju novih životnih iskustava.

Jedno od posebnih područja cjeloživotnog učenja je poduka odraslih osoba s namjerom da postanu i ostanu konkurentni na tržištu rada, u okružju radnih vještina koja nisu bile tražena prije desetak ili više godina.

Socijalno osjetljive skupine i vrata za ulazak u novi život

Počinitelji kaznenih djela jedna su od skupina koji se nakon povratka s izvršenja svojih kazneno pravnih sankcija bore s prihvaćenošću vlastite obitelji i zajednice, često i samih sebe. Nakon povratka na slobodu, žele osigurati samostalan život i posao, no nerijetko se susreću s grubom socijalnom neprihvaćenošću. Osjećaj odbačenosti od vlastita okruženja stvara im prepreke s kojima se svakodnevno suočavaju. U takvim situacijama nužna im je pomoć i motivirajuća socijalno-edukativna potpora. Takva potpora potrebna je zatvorenicima za vrijeme služenja svojih sankcija, no nužno i po odsluženju istih. Vrlo često i zajednice iz kojih su potekli i u koje se vraćaju nisu kvalitetno informirane te ne znaju kako se odgovarajuće odnositi prema osobama koje žele stvoriti svoj novi početak, novi život. Poduka o procesu resocijalizacije i za njih predstavlja izazov, u pružanju potpore u postpenalnom prihvatu osoba koje se uz nju neće vraćati u začarani krug ponovnog počinjenja kaznenih djela.

Osnaživanje samopouzdanja, samopoštovanja, osjećaja pripadnosti uz razvijanje socijalno-poduzetničkih inicijativa značajno pomaže počiniteljima kaznenih djela nakon izvršavanja kazneno pravnih sankcija. Stvaranje preduvjeta za njihov samopouzdan i odgovoran povratak u društvo krajnji je cilj projekta S.N.A.G.A. ŽIVOTA, koji vodi udruga ZEU Prijatelji životinja i prirode iz Čakovca s partnerima Hrvatskom školom Outward Bound i Centrom za rehabilitaciju Silver iz Zagreba te Međimurskom županijom.

Za ostvarenje navedenog cilja, izrađena je inovativna metodologija koja sadrži četiri metodološka pristupa koje kroz provedbu modularnih edukacija s  interaktivnim radionicama, za grupe od osam polaznika, traju tri tjedna. Kombinacija takve interaktivne poduke i aktivnosti u prirodnom i podržavajućem okruženju, uz primjenu usmjerenog procesa socijalnog podučavanja, polaznika ispunjavaju samopouzdanjem i motivirajućim odnosom za život s novim vrijednostima odgovorne slobode i zajedništva. Posebnost ove edukacije je i prijenos iskustva jednog od korisnika koji je već prošao 21-dnevnu modularnu edukaciju, na način da kao 'iskustvenik’ ulazi u početak druge edukacijske grupe te svojim doživljajima uvodi nove korisnike u edukacijske aktivnosti koje čekaju novu grupu.

Sinteza i sinergija četiri metodološka pristupa

Snaga života izgrađuje se inovativnom metodologijom modularnih edukacija razvijenih za socijalno osjetljive skupine. Prva - Logoterapija, psihološka je škola koja naučava kako postoji objektivni i opći smisao života koji vraća ljudima vjeru u život i budi savjest na odgovornost. Ona se bavi i tehnikom pronalaženja toga smisla, a njezin osnivač dr. Viktor Frankl sažeo ju je u tri osnovna pojma: slobodna volja, volja za smislom i smisao života. Čovjek je kovač svoje sreće i sposoban je otkrivati vrijednosti života, u čemu ga vodi savjest, koja je njegov “glavni organ smisla”. Franklova jedinstvena škola je poduka smislom koji hrabri i tješi, odbacuje iluzije ne uljepšavajući stvarnost.

Program Outward Bound iskustvenog učenja u prirodi temelji se na doživljajnoj pedagogiji, i izazovnim aktivnostima u prirodi (planinarenju, orijentacija i navigacija pomoću karte i kompasa, penjanje na stijenu, kajakarenje, spavanje pod vedrim nebom), koje potiču polaznike da pomiču svoje unutarnje granice i otkriju osobne potencijale. Cilj ovog metodološkog pristupa je razvijanje samopouzdanja, samopoštovanja, inicijative, timski rad, odgovorno rješavanje problema, prilagodljivost i sl.

Motivirajući dio edukacije odnosi se i na terapijski rad s psima koji polaznicima pruža nova iskustva te uz pomoć trenerskog rada s napuštenim psima iz čakovečkog skloništa za napuštene životinje, razviju uzajamnu socijalizaciju s ciljem razvoja suosjećanja, smanjivanja osjećaj osamljenosti te niske razine samopoštovanja. Program terapijskog rada s psima uključuje socijalizaciju i udomljavanje pasa, pomaže u socijalizaciji polaznika edukacije, podiže njihovo samopoštovanje i izgrađuju osjećaj životne odgovornosti.

Na kraju, polaznici se uključuju i u sustav inkluzivnog volonterstva koji se naslanja se na koncept socijalne inkluzije, na uključivanje polaznika u aktivno i ravnopravno sudjelovanje u društvenom životu zajednice kroz provedbu različitih inkluzivnih volonterskih programa.