Ivica Kostelić: „Žičara Sljeme značajno je pridonijela jačanju zagrebačkog turizma“

Prvi tjedan nove godine rezerviran je za odlazak na skijanje. Iznimka nije ni ova godina kada gotovo 200.000 skijaša odlazi na poznata skijališta u Italiji, Austriji, Francuskoj, Sloveniji te Bosni i Hercegovini. Kakva je situacija u Hrvatskoj, što možemo naučiti od susjedne Bosne i Hercegovine provjerila je ekipa u novoj Koordinaciji. No, emisiju tradicionalno započinje Ante Cash sa svojom malom školom adaptacije.

Ante Cash: „Treba li nam završen faks da znamo odabrati keramiku?“

Ante Cash u prvoj ovogodišnjoj Koordinaciji pita se treba li završiti faks da bi znao odabrati keramiku. Ako kupujete keramiku 60*60 cm, Ante savjetuje da kupite i do 20 posto više kako biste pokrili cijeli prostor keramikom istog tona, spriječili stvaranje otpada, ali i predvidjeli potencijalnu štetu kod njezinog transporta. Posebnu pozornost vodite o transportu pločica, ali i ljepilu koje mora biti kompatibilno s pločicama. Mogu li zidne pločice na pod, a podne na zid, saznajte u rubrici Antina Garaža.

Ivica Kostelić: „Hrvatska ima potencijal ojačati svoja skijališta“

Po prvi puta Koordinacija snima rubriku Notes na 1033 metra nadmorske visine. Gost je Ivica Kostelić, najtrofejniji hrvatski skijaš kojem je Sljeme drugi dom jer je upravo ovdje proveo cijelo djetinjstvo. Osvrnuo se na jačanje skijanja kao zimskog sporta, ali i situacije sa skijalištima u Hrvatskoj.

„Hrvatska ima potencijal napraviti više skijališta, ali teško održavamo postojeća skijališta. Bjelolasici je potrebno više zahvata da bi se vratio stari sjaj pa je tako potrebno raditi na umjetnom zasnježivanju te obnovi zastarjele infrastrukture. Ako i postoje projekti koji uključuju rad na skijalištima, takvi projekti se sporo odvijaju. Žao mi je što kod nas ne postoji veliki zamašnjak kao u susjednoj Bosni i Hercegovini“, ističe Kostelić.

Ekipa Koordinacije provjerila je kakvi građevinski radovi su izvedeni na olimpijskoj planini Bjelašnici na kojoj su 1984, održane Olimpijske igre u Sarajevu.„Na Bjelašnici se radi rekonstrukcija starih i izgradnja novih skijaških staza, a godišnje se ulaže 10 milijuna eura u građevinske i infrastrukturne zahvate na Bjelašnici“, ističe arhitektica Emina Vranić iz Sektora razvoja i investicija ZOI 84.

Kratkim i toplim zimama doskočili su instalacijom topova za umjetno zasnježivanje.

„Vještačko zasnježivanje složen je sustav, sastoji se od građevinskih radova koji uključuju kopanje rovova, nivelaciju staza te postavljanje cijevi za vodu, struju i komunikaciju“, ističe Vranić. Voda za topove dolazi iz obližnjih akumulacijskih jezera, što je dovoljno za punjenje 100 topova za zasnježivanje koliko ih trenutačno postoji na Bjelašnici.

Najviši nastanjeni vrh u Bosni i Hercegovini nalazi se na Bjelašnici na 2067 metara, a upravo je na tom vrhu započinjao olimpijski spust za muškarce. Upravo na tom spustu, tijekom jednog od svojih posjeta Bjelašnici, Ivica Kostelić doživio je, kako sam kaže, jedan od najljepših skijaških izleta.

Radovi na Sljemenu u posljednjih 5 godina ipak su doživjeli veliki pomak: 2019. započela je obnova tornja Sljeme, a 2023. otvoren je toranj visok 169 metara s prekrasnim vidikovcem. Nakon 15 godina koliko je bila van funkcije, 2022. otvorena je žičara Sljeme koja je kapacitetom 3 puta veća od nekadašnje žičare. Tijekom protekle 2023. u cijelosti je obnovljena i Sljemenska cesta.

„Žičara je značajno pomogla Sljemenu u razvoju bicikliranja, planinarenja i turizma. Toranj nudi sadržaj građanima i turistima da se mogu zadržati na Sljemenu. Volio bih da se smanji broj dolazaka automobilima na Sljeme i da se sve više vozimo žičarom kako bi Sljeme ostalo što zelenije“, zaključuje Kostelić.

Miljokaz: Od prvog piva do prvog kalendara na prostoru Vučedola

Otkako je izgrađen 2015., Muzej vučedolske kulture oduševio je više od 750 000 posjetitelja, ali i struku jer je dobitnik nekoliko arhitektonskih nagrada. Na nekadašnjem brdu izgrađen je muzej koji se savršeno uklopio u okolinu Vučedola. „Muzej ima 19 prostorija, a pokriva 500 godina povijesti Vučedolaca od njihovog dolaska pa sve do prikaza življenja, navika, vjerovanja, načina gradnje pa sve do izgradnje muzeja“, govori Siniša Đurić, muzejski vodič. Vučedolci su na ovaj prostor došli s prostora današnje Rusije preko Ukrajine i Rumunjske i kroz 500 godina postigli izvanredna postignuća poput prvog europskog piva, prve serijske proizvodnje alata te prvog indoeuropskog kalendara. Dok sami ne posjetite ovaj Muzej vučedolske kulture, pogledajte rubriku Miljokaz.

Kim Pavlić: „Loša hidroizolacija uzrok je gotovo 90 posto problema u vašem domu“

Hidroizolacija je 2% od investicije projekta, a loša hidroizolacija uzrok je 90% svih problema u vašem domu. „S obzirom da cijela građevina dolazi u kontakt s okolišem, potrebno ju je zaštititi u skladu sa strukom“, ističe arhitektica Kim Pavlić. Ako hidroizolacija nije adekvatno izvedena, dolazi do pojave gljivica, plijesni, neugodnih mirisa, korozije armaturnog čelika, ali i narušavanja statike. Kako to spriječiti te zašto je važan izvedbeni projekt u kojem brinemo o svim detaljima bitnim za građevinu, saznajte u rubrici Tips&tricks.

Koordinaciju gledajte srijedom od 17:35 sati na Drugom programu HRT-a. Generalni pokrovitelji emisije su Bosch Hrvatska, Nexe, Pevex i PPS Galeković, a medijski partner 24sata.