Istarski iks nije neizvediv projekt

Gost nove emisije Koordinacije je tehnički direktor Bina Istre Christian Santaleza koji govori o uzbudljivom i radnom razdoblju koje je ispred ove tvrtke koncesionara Istarskog ipsilona. Osvrnuo se na dovršavanje dionica autocesta, gradnju vijadukata, a otkrio je i da se druga cijev tunela Učka uskoro pušta u promet. Nakon dovršetka ovih zahtjevnih započetih projekata Santaleza kroz razgovor otkriva da slijede još ambiciozniji.

Radovi na Istarskom ipsilonu ulaze u završnicu. Kako će se dovršetak Istarskog ipsilona u punom profilu odraziti na sigurnost prometa?

Santaleza: Godišnje brojimo 12 milijuna vozila koji prođu kroz naših 150 kilometara autoceste. Na tih 12 milijuna vozila bilježimo stotinjak prometnih nezgoda. U glavnini njih posljedica je materijalna šteta. Međutim imamo i dvije poginule osobe. Iako su za nas i to veliki brojevi, ipak smo pri vrhu europske statistike. U pozitivnom smislu. Naime, brojke koje mi imamo se mogu zabilježiti jedino u skandinavskim zemljama.

Kad pustimo u promet ostale cestovne dionice, dodatno ćemo poraditi na sigurnosti i biti sretni ako na tih 12-14 milijuna vozila godišnje ne budemo imali niti jednog poginulog.

Dovršetkom druge cijevi, tunel Učka bit će u potpunosti usklađen sa sigurnosnim propisima EU norme. Koje to tehničke zahtjeve kod cestovnih tunela definira EU?

Santaleza: Definitivno je jedan od njih sustav odimljavanja jer je požar jedan od najopasnijih incidenata koji vas mogu zadesiti u tunelu. Može imati katastrofalne posljedice. Podsjetimo se katastrofe u tunelu Mont Blanc u kojoj je poginulo 39 putnika. Naravno da nikome u Europi pa ni nama nešto takvo ne treba i zato su se sigurnosne norme jako postrožile.

Investirali smo u sustav ventilacije koji, govoreći o odimljavanju, sprečava dotok svježeg zraka izvana. Tako onemogućavamo da se požarište napaja kisikom.

To je kompliciran sustav, ali imamo dobre kooperante koji nam pružaju najmoderniju opremu i ona se trenutačno instalira u drugoj cijevi tunela.

Ljeto nam je pred vratima. Kada će druga cijev tunela Učka biti puštena u promet?

Santaleza: Imamo još malo dostupnog vremena, radimo 24 sata dnevno, praktički sve ekipe su na terenu. I sve kako bismo bili spremni za polovicu srpnja kada nas čeka tehnički pregled. To je ozbiljan i malo duži proces gdje se provjerava ispravnost sve te silne opreme. Puštanje cijevi tunela u promet očekujemo u prvim danima rujna.

Koliki je ekonomski značaj tunela Učka? Odnosno - kako će otvaranje druge cijevi doprinijeti hrvatskom gospodarstvu?

Santaleza: Značajne. Zasad nemamo preveliko prometno opterećenje prolaskom kroz postojeću cijev tunela. Međutim, godišnje bilježimo rast prometa od desetak posto. Tu već situacija zabrinjava stoga je potrebno ponuditi protočniji, sigurniji i komotniji prolaz kroz Učku. Na taj način će se, uvjeren sam, nadalje poticati gospodarski rast.

Nakon što se druga cijev pusti u promet, potrebno je modernizirati i prvu cijev. O kojim je radovima riječ, što će se raditi i koliko će trajati radovi?

Santaleza: Spremni smo početkom rujna započeti s rekonstrukcijom postojeće cijevi. Njezina obnova zahtijeva potpuno zatvaranje cijevi i prebacivanje cijelog prometa u novoizgrađenu. I idemo – sustav kanalizacije, ventilacija, oprema, rasvjeta, kolnička konstrukcija. I to sve u skladu s najstrožim sigurnosnim normama.

Nakon što Istarski ipsilon u punom profilu bude dovršen, na red dolazi željeznički sustav. Koliko je izgledno očekivati pomake u pogledu probijanja željezničkog tunela kroz Učku?

Santaleza: Ima ta jedna informacija za koju šira javnost možda ne zna. Bilo je govora da će se uz novu tunelsku cijev graditi i željeznički tunel. To nije nemoguć zahvat, ali jako komplicira stvar. Željeznički tuneli se obično nalaze na 200-250 metara nadmorske visine. Obje cijevi tunela Učka nalaze se na više od 500 metara što je za željeznicu previsoko. To je razriješilo dilemu oko toga da se obje investicije riješe u istom zahvatu.

Međutim, u Hrvatskoj se toliko u zadnje vrijeme ulaže u željeznički sustav da vjerujemo da će se srednjoročno taj projekt početi realizirati. Ako i kad do toga dođe, bit će to novi napredak za istarsku županiju.

Uz aktualne radove na Istarskom ipsilonu, ponovno se aktiviralo i pitanje mogućeg produživanja autoceste prema Labinštini, odnosno Istarskog iksa. Neki kažu da je riječ o neizvedivom projektu. Koliko je to zapravo zahtjevno?

Santaleza: Govoreći o „neizvedivom projektu“, samo ću reći da smo slične komentare dobivali kad smo počeli razvijati Istarski ipsilon. To se događalo u doba kad je promet bio izrazito nizak zbog čega nije bilo jednostavno pronaći investicije i napraviti projekt isplativim. Na tim dionicama je dnevno vozilo svega 2000-3000 vozila. Danas je ta brojka narasla na 12-17 tisuća vozila. A imamo dane i sa 70 tisuća vozila u jednom danu.

Treba biti hrabar, investirati i izazivati veći interes turista što će nadalje dodatno povećati razinu prometa.

Pogledajte cijelu emisiju i pretplatite se na naš YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.