Hrvati nemaju nikakvu svijest o važnosti održavanja vlastitih građevina

Nedavna tragedija s urušavanjem novosadske nadstrešnice u Hrvatskoj je pokrenula niz pitanja usmjerenih prema sigurnosti građevina starijih od 50 godina, ali i kvaliteti nadzora radova na gradilištima diljem Lijepe Naše. 

Naš današnji gost član je Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ali i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Specijalnost su mu mehanička otpornost te stabilnost betonskih i zidanih konstrukcija. Revident Mario Todorić jedan je od onih koji su nakon tragedije u Novom Sadu javno otvorili pitanje održavanja i redovite kontrole građevina u Hrvatskoj. 

Što se radi po pitanju održavanja i kontrole građevina u Hrvatskoj? 

Todorić: Nažalost, moram ustvrditi da kod nas ne postoji baš praksa održavanja građevina, iako Pravilnik o održavanju građevina jasno propisuje da je potrebno vršiti njihove preglede i o tome voditi pisanu evidenciju. Nažalost, malo tko to radi. 

Paradoksalno, izuzetak su strane kompanije koje dolaze u Hrvatsku. One nam se obraćaju tražeći pregled nekretnine prije njihove kupovine ili najma. Dakle, traže naše mišljenje i uredno kontaktiraju struku. Zbog vlastite sigurnosti. Mi takvu svijest još uvijek nemamo. 

Drastičan porast građevinskih radova u kombinaciji s kroničnim nedostatkom radne snage. Koliko je to opasno za konačan ishod u gradnji i kasnije korištenju neke građevine? 

Todorić: Nažalost, svjesni smo činjenice da nam kvalitetan kadar odlazi raditi u zapadne zemlje gdje je građevinski posao bolje plaćen. Zatim mi ta mjesta popunjavamo s kadrom koji nije toliko kvalitetan koliko naši ljudi koji su iselili van Hrvatske. 

Međutim, ako se svi sudionici u procesu gradnje drže svojih obveza, možemo zaključiti da se takvi nedostaci kroz kvalitetan sustav kontrole mogu minimalizirati ili u potpunosti izbjeći. 

U Hrvatskoj imamo stari fond građevina. Na koji način možemo usporediti način i načela izgradnje od prije 50 i više godina u usporedbi s novogradnjom? Zli jezici kažu da se danas gradi lošije nego prije. Je li to zaista tako? 

Todorić: Ne bih se složio s tim. Moram reći da smo nekada zaista imali kvalitetnije majstore i obrtnike. No, ako gledamo sigurnost građevina, ne bih se složio s tim da se sada gradi lošije nego prije. Potvrdili smo nakon zadnjih potresa da niti jedna modernija građevina, usprkos našim nezadovoljstvima nekim detaljima nije doživjela značajnije oštećenje niti je itko u njima stradao ili poginuo. 

Kako je podijeljena odgovornost za izgradnju i bilo kakve dorade po tipu objekata? Stambeni objekti, javne građevine, zaštićena kulturna dobra… 

Todorić: Mi imamo odgovarajuća kontrolna tijela. Konkretno, za složenije projekte kontrolno je tijelo revident koji treba provjeriti mehaničku otpornost i stabilnost svake građevine. Za izvođenje radova na samom objektu odgovornost kontrole je na nadzoru koji dnevnim prisustvom na gradilištu te dnevnim upisom u građevinski dnevnik treba pratiti da se radi sukladno projektu i zakonskim odredbama. 

Osim toga, tu su i razne institucije koje prate sustav kontrole. Recimo, svi materijali koje koristimo moraju imati ateste o prikladnosti u odnosu na projektirano stanje. 

Todorić: Pomno pratimo razvoj situacije u Novom Sadu zato jer sa Srbijom dijelimo slične građevinske propise. Uz to je slična i tipologija građevina kakve imamo u Hrvatskoj. Mi kao struka nastojimo izvući pouku iz novosadske tragedije kako se nešto slično ne bi dogodilo i kod nas. 

Sumnja se da je prilikom izvođenja hidroizolacijskih radova na krovu željezničkog kolodvora došlo do rezanja sidrenih kotvi kojima su bile učvršćene zatege zbog čega je nastupilo urušavanje. Za izvođenje takvih radova moraju se angažirati stručne i ovlaštene osobe u vidu voditelja radova i nadzora koji te radove kontrolira. 

Dobar dio građevina diljem Hrvatske nije redovito održavan. Na koji tip građevina treba obratiti pozornost kako ne bi postale potencijalna ugroza za građane? 

Todorić: Napravimo usporedbu s automobilima. Nama je svima normalno da održavamo naše automobile te da s neispravnim vozilima ne idemo u promet ugrožavati i sebe i druge. Zbog toga svake godine radimo tehnički pregled koji jamči ispravnost vozila. Kod građevina nažalost nemamo tu svijest. Iako i Zakon o gradnji i Pravilnik o održavanju građevina predviđaju redovite i periodične preglede, moram konstatirati da se u Hrvatskoj to ne radi. 

Neke analize koje su radile kolege vani pokazuju da investicije koje bismo ulagali u održavanje građevina do 30 posto umanjuju štete koje se dogode prilikom potresa. 

Svakako bih savjetovao našim građanima i institucijama da ne čekaju potres kako bi pristupili održavanju i obnovi, nego da umjesto toga rade preventivne preglede i održavanja kako bi si umanjili štete koje prate ovakve tragedije. 

Pogledajte Građevinski podcast-Notes i pretplatite se na YouTube kanal Koordinacije kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta. 

Građevinski podcast #10 Mario Todorić o nesreći u Novom Sadu i sigurnosti zgrada u Hrvatskoj