Fantastične stvari koje ne znate o pčelama - mogu brojiti do 5?

Pčele su iznimno inteligentna i vrijedna stvorenja i jedini su insekti koji ujedno proizvode hranu za čovjeka. Bez njihova vrijednog zujanja i sakupljanja nektara bio bi ugrožen cijeli hranidbeni lanac, a u konačnici i čovjek. 

Mozak im nije veći od sezama, a bolji su tragači od pasa

Iako su rastom male, pčele su prava enigma u životinjskom svijetu. Najnovija istraživanja potvrđuju kako je riječ o iznimno intuitivnim stvorenjima koja su sposobna u kognitivnim spoznajama – precizne su u percepciji prostora i mogu apstraktno razmišljati, imaju odličan vid i izuzetno pamćenje. Dok lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati točno odredište cvijeta i peludi te pritom sakupiti sve ostale bitne informacije. Pčela se orijentira pomoću dvije antene na tijelu koje sadrže čak 3000 senzora, a u divljini razlikuje oko 130 različitih mirisa, pri čemu joj je točnost pogađanja izvanredna. Znanost je potvrdila da pčele mogu obavljati kompleksnije misaone radnje od drugih životinja. Usporedbe radi, pas tragač posjeduje točnost pogađanja mirisa od 71 posto, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje točnost od 98 posto već nakon 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su motorno ulje, losioni ili nešto treće. 

Pčele se ne svađaju i primjer su 'savršene' obitelji

Izrada košnice mukotrpan je posao, a sakupljanje meda još teži. Da bi u tako složenom procesu sve dobro funkcioniralo, nužna je disciplina, pa ne čudi što je pčela sinonim za marljivost, a njihova zajednica uzor za dobro ustrojenu organizaciju. Radišnost u brojevima izgleda ovako - pčela zamahne čak 230 do 400 puta u sekundi, što ljudsko uho čuje kao zujanje.
Tijekom gradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao cjelina. Znanstvenici su istraživanjem otkrili da među pčelama nema nesuglasica ili svađa te da su primjer savršene obitelji, a dokazano je i da se pčele mogu uspješno dresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana te da nauče brojiti do pet. 

Ugrožena vrsta koja ugrožava opstanak čovjeka

Danas su pčele ugroženije nego ikad, a time i čovjek jer su upravo ta vrijedna bića glavni oprašivač većeg dijela stočne i ljudske hrane. Opstanak pčela uvjetuju i klimatske promjene, pa su svake godine sve više u opasnosti od ugibanja. Zime su blage s kratkim prodorima hladnog zraka, što remeti zimovanje pčela, koje to zbunjuje. Naučene na red, pčele zimi prijevremeno izlaze iz košnica zbog neuobičajeno visokih temperatura trošeći nepotrebno svoju energiju, a u prirodi za njih još nema hrane. Pčelari zato dodaju pogače za prihranu kako bi ih spasili, no to rezultira slabijim proljetnim razvojem jer pogača nikako nema kvalitetu i nutritivnu vrijednost peluda iz prirode. Što se događa s pčelama objašnjava nam i Dražen Jerman, predsjednik udruge Pčelinjak.

- Osim preuranjenog proljeća, tu je dolazak mraza, koji uništava sve što je propupalo, pa tako i bagrem, koji ranije procvjeta. Pčelama jako šteti i suša, i to usprkos kišama. Objašnjenje je jednostavno, u kratko vrijeme padne ogromna količina kiše, a posljedica su jaki vjetrovi, koji zemlju isuše prije nego što stigne upiti vlagu. Zaključak je da nedostaje snijeg, koji bi otapanjem natopio žednu zemlju, a kojeg je posljednjih godina bilo malo. Po tako vrućem i sušnom vremenu pčela ostaje bez hrane - objašnjava Jerman. Procjenjuje se da bi nestankom pčela za četiri godine nestalo i ljudi, pa zato stručnjaci diljem svijeta ulažu velike napore da sačuvaju ta inteligentna stvorenja koja život znače.