Do 2030. godine želimo uključiti 55 posto odraslih u cjeloživotno obrazovanje

Hrvatska se posljednjih godina suočava s kroničnim nedostatkom radne snage, u prvom redu visokokvalificiranih stručnjaka. Posljedice su to negativnih demografskih trendova, niskog prirodnog prirasta i iseljavanja stanovništva, ali s druge strane i sve većeg uvoza radne snage - jer bez stranih radnika mnogi bi poslovni procesi jednostavno stali.

Primjerice, lani je u Hrvatskoj izdano više od 172.000 radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja, najviše za Zagreb i priobalne županije, a najčešće se traže radnici u građevinarstvu i turizmu. Potrebe za stranom radnom snagom kontinuirano rastu, a predviđa se da će tako biti i u sljedećim godinama. Kako bi konkurirala na ekonomskom tržištu, Hrvatska je morala poduzeti mnoge mjere da bi doskočila ovim problemima, posebno s naglaskom na visokokvalificiranu radnu snagu. O izazovima s kojima se trenutačno suočava i na koje ih načine pokušava riješiti govori nam Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH.

Od 2016. na snazi konkretne mjere

- Hrvatska aktivno radi na privlačenju stručnjaka te na uključivanju osoba na tržište rada, između ostaloga kroz mjere aktivne politike zapošljavanja koje od 2016. godine provodi Vlada Republike Hrvatske, odnosno Hrvatski zavod za zapošljavanje. Mjere uključuju 12 programa, od kojih je najpopularnija mjera samozapošljavanja, zatim zapošljavanje, cjeloživotno obrazovanje i stručno usavršavanje. U mjere su samo u ovoj godini dodatno uključene gotovo 32.000 ljudi, za što na godišnjoj razini izdvajamo 150 milijuna eura - objašnjava Vidiš.

Osim s nedostatkom radne snage, niz je izazova na tržištu rada s kojima se Hrvatska danas suočava, a jedan od većih sasvim je sigurno nedovoljna aktivnost i sudjelovanje ranjivih skupina na tržištu rada. Zbog toga se od ove godine provodi program Posao+, namijenjen teško zapošljivim osobama. Njima se omogućuje zasnivanje radnog odnosa uz pokrivanje troška minimalne plaće poslodavcu te financiranje pohađanja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za deficitarna zanimanja. Od početka provedbe pa do kraja listopada 2024. godine u program je bilo iznova uključeno malo više od 2000 ljudi, za što je izdvojeno 14 milijuna eura.

- Obrazovni sustav treba dodatno povezati s tržištem rada, usmjeriti prema deficitarnim zanimanjima te poticati zelenu i digitalnu transformaciju. Ključna je i mogućnost stalnog usavršavanja, primjerice za Front-End, Python developere, UX dizajnere, programe iz područja razvoja videoigara, BIM modele i dr. Do 2030. godine želimo uključiti 55 posto odraslih u cjeloživotno obrazovanje. Trenutačno su dostupna 283 programa u 213 ustanova, uključujući 98 za digitalne i 60 za zelene vještine - dodaje državni tajnik Vidiš.

Sustav vaučera za zaposlene i nezaposlene

Jedno od rješenja koje je država ponudila jest sustav vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih, koji provodi HZZ još od travnja 2022. godine, a koji se pokazao vrlo uspješnim načinom ulaganja javnog novca u obrazovanje odraslih.

- Vaučeri omogućuje osobama da na jednostavan i prilagodljiv način steknu nove vještine i kvalifikacije, a sve kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada. Zahtjev za vaučerom podnosi se putem aplikacije, a korisnicima je dostupna i usluga profesionalnog usmjeravanja. Sustav vaučera izuzetno je popularan, više od 18.400 korisnika završilo je programe, a trenutačno je više od 6400 aktivnih korisnika. Recimo i to kako je više od 65 posto odobrenih vaučera namijenjeno stjecanju digitalnih vještina - ističe Vidiš.

Dodaje i kako su popularni programi poput grafičkog dizajna, internetskog marketinga, knjigovodstva, upravljanja projektima, rukovanja viličarom, pomoćnika u nastavi, njegovatelja te zelenih vještina poput montaže fotonaponskih sustava i dizalica topline. Najviše korisnika dolazi iz Zagreba, Osječko-baranjske i Splitsko-dalmatinske županije, a kad je riječ o spolu i dobi, vaučere u većoj mjeri koriste žene te najviše osobe u dobi od 30 do 54 godine, zatim one od 18 do 29 godina.

- Sustav vaučera prilagođava se potrebama tržišta rada kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), a osnova su kvalitetni standardi zanimanja, temeljeni na povratnim informacijama o potrebnim znanjima i vještinama od poslodavaca, što omogućuje izradu kvalitetnih obrazovnih programa. Podaci se prikupljaju putem Portala za napredno praćenje tržišta rada, prvog BIG DATA servisa s automatiziranim dohvatom podataka, na kojem su objedinjeni podaci o tržištu rada, obrazovanju, poslovanju pravnih osoba (FINA), uskoro i o plaćama, a putem kojeg se provodi učenje hrvatskog jezika za strane radnike - dodaje Vidiš.

Istraživanja otkrivaju kako su stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) sve traženiji. Zbog toga, u okviru mjere s vaučerima mnoge institucije nude niz programa zahvaljujući kojima zaposleni i nezaposleni mogu nastaviti obrazovanje u području digitalnih zanimanja. Činjenica je, ističe naš sugovornik, kako je u više od 8000 ICT tvrtki u Hrvatskoj zaposleno oko 60.000 ljudi te je postotak zaposlenih u navedenom sektoru dosegnuo 4,3 posto, što je tek neznatno ispod prosjeka EU, koji je 4,8 posto. Hrvatski ICT sektor će, smatra Vidiš, rasti potaknut sve većom potražnjom za digitalnim proizvodima, a sustav vaučera koji nudi stjecanje digitalnih vještina svakako pridonosi smanjenju jaza između ponude i potražnje za kvalificiranom radnom snagom.

Budući da je cjeloživotno obrazovanje danas nužno i okosnica svih modernih pristupa obrazovanju, logično se nameće pitanje zašto je sustav vaučera limitiran samo na jednu edukaciju.

- U lipnju 2023. godine počelo je proširenje sustava vaučera kojim se omogućuje dodjela vaučera za programe obrazovanja i za deficitarne vještine tražene na tržištu rada. Kako bismo unaprijedili sustav vaučera i održivosti financiranja obrazovanja odraslih, RH će sukladno preporukama Vijeća EU razvijati nove modele za uspostavu individualnog računa za učenje (ILA). Sustav vaučera predstavlja korak u smjeru implementacije preporuka Vijeća o individualnim računima za učenje, a upravo je RH odabrana kao jedna od sedam država članica koje su sudjelovale u programu međusobnog učenja na razini EU - ističe na kraju Vidiš.