U svijetu, ali i u Hrvatskoj, broj ljudi sa šećernom bolesti raste iz godine u godinu. U 2019. godini u svijetu je bilo oko 425 milijuna oboljelih, a predviđa se da će do 2045. godine taj broj porasti na oko 700 milijuna
Čak 40% ljudi ne zna da boluje od ove bolesti - evo o čemu je riječ i koji su simptomi
Prema podacima registra CroDiab i Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, u Hrvatskoj je prošle godine dijagnosticirano 315.298 ljudi sa šećernom bolesti. No ono što dodatno zabrinjava je pretpostavka da postoji iznimno mnogo ljudi kojima bolest nije dijagnosticirana.
- Pretpostavka je da samo 60% oboljelih ima postavljenu dijagnozu, a nažalost, 40% ih nema, pa zbog toga nema niti adekvatnu zdravstvenu skrb. Prema tome može se govoriti da u Hrvatskoj ima oko pola milijuna ljudi sa šećernom bolesti - ističe dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., internist subspecijalist endokrinolog i dijabetolog u Sveučilišnoj klinici "Vuk Vrhovac", KB-a Merkur, koji rješenje vidi u podizanju svijesti javnosti o početnim simptomima bolesti te u provođenju javnozdravstvenih akcija za sve rizične skupine u društvu.
Simptomi koji upućuju na dijabetes
Da bi se dijabetičarima olakšala svakodnevica te kvalitetan i bezbrižan san, važno je pravodobno postaviti dijagnozu jer ona može uvelike promijeniti njihov život, ali i život njihovih obitelji. No dijagnoza se ne može postaviti ako se ne prepoznaju simptomi i zato su javnozdravstvene akcije i edukacije o šećernoj bolesti iznimno važne.
Dva su osnovna tipa dijabetesa: Tip 1, u kojem gušterača ne proizvodi inzulin, i tip 2, u kojem je učinak proizvedenog inzulina smanjen.
Simptomi se mogu pojaviti iznenada ili postupno, u većem ili manjem broju, te ovise od osobe do osobe. Najčešći simptomi su kroničan umor, smanjena energija, pojačana žeđ i mokrenje, mršavljenje, neuobičajena glad, zamućenje vida te teško i sporo zarastanje ranica i sličnih oštećenja na koži. Drugi, manje češći simptomi, mogu biti svrbež i suhoća kože, zadah po acetonu, mučnina i bolovi u trbuhu te gljivične infekcije.
Spavajte više i bezbrižnije
U Hrvatskoj postoji nekoliko modela liječenja šećerne bolesti, a jedan od najnaprednijih može poboljšati život dijabetičara, ali i roditelja djece s dijabetesom tipa 1. Riječ je o SAP tehnologiji (Sensor Augmented Pump), a o čemu je točno riječ, doznali smo od dr. sc. Grgurevića.
- SAP tehnologija trenutno je najnapredniji sustav za liječenje šećerne bolesti tipa 1 u Hrvatskoj. Riječ je o tehnologiji koja se sastoji od sustava inzulinske pumpe i senzora, te se temelji na poluautomatiziranoj isporuci inzulina ovisno o razini glukoze u organizmu. Takav model liječenja imitira rad zdrave gušterače, a prije svega je namijenjen osobama sa šećernom bolesti tipa 1 koje imaju učestale hipoglikemije i onima koji nemaju simptome hipoglikemija - ističe dijabetolog.
Hipoglikemija - stanje u kojem je razina šećera (glukoze) u krvi nenormalno niska.
- Hipoglikemija je najučestalija nuspojava liječenja inzulinom, a SAP tehnologija prekida isporuku inzulina prije pojave same hipoglikemije te je tako prevenira. Također, smanjuje se učestalost niskih šećera u organizmu, smanjuju se oscilacije razine glukoze te se tako poboljšavaju metabolička regulacija te svakodnevna kvaliteta sna i života pacijenata - objašnjava dr. Grgurević te dodaje kako prednost takve tehnologije leži u poluautomatiziranom sustavu za isporuku inzulina.
- U ostalim modelima liječenja, poput aplikacije inzulina putem pena ili korištenja inzulinske pumpe bez povezanog senzora, terapije u kojoj se koristi inzulinska pumpa s flash monitoringom, isporuka inzulina nije automatizirana nego unaprijed programirana te ovisi o bolesniku i njegovu liječniku, a ne o matematičkom algoritmu - ističe Grgurević.
Smanjuje broj hipoglikemija za 73%*
Među SAP sustavima ističe se pumpa MiniMed™640G sa sustavom za kontinuirano praćenje glukoze Medtronic CGM. Naime, klinički je dokazano da se njezinom uporabom smanjuje broj hipoglikemija za 73%* u usporedbi s terapijom kod koje se koristi samo pumpa, a to oboljelima od dijabetesa tipa 1 omogućuje bezbrižan i bolji san.
Ova dva uređaja aktiviraju tehnologiju SmartGuard™, koja automatski obustavlja isporuku inzulina prije pojave hipoglikemije, čime se ublažavaju ili izbjegavaju njezine posljedice. Ovaj sustav može vas voditi k boljoj kontroli osiguravanjem napredne zaštite od hipoglikemijskih epizoda i personalizirane praktičnosti za lakše svakodnevno kontroliranje dijabetesa.
Iskustvo iz prve ruke
U učinkovitost ovakve tehnologije uvjerili su se mnogi dijabetičari koji su odlučili preuzeti kontrolu nad ovom bolešću, a ne dopustiti da bolest kontrolira njih. Među njima je i Ines Jakopanec, koja je za senzorom pomognutu terapiju inzulinskom pumpom doznala od svoje dijabetičke zajednice.
- Senzor, transmiter i pumpa međusobno komuniciraju i u slučaju niskog ili visokog šećera šalju mi poruku da moram nešto poduzeti. Naime, od tehnologije općenito očekujem motivaciju. Ona je izrazito važna u svakodnevnim sitnicama koje svatko od nas prolazi. Zato očekujem da mi te pametne spravice posluže kao alat koji će se brinuti o mojem dijabetesu, dok ću se ja baviti drugim životnim zadaćama - odlaskom u dućan, teretanom, polaganjem ispita, poslom i slično - objašnjava Ines te dodaje:
- Iznimno sam ponosna što sam dio zajednice koja nastoji ići u korak s tehnologijom te sudjeluje u procesu njezina dolaska na način da svojim iskustvom kaže koliko je uistinu važno smanjiti neželjene komplikacije, te istodobno olakšati život s dijabetesom, koji je ponekad pravi izazov.
Vodila sam se prvim riječima koje sam čula u bolnici: 'Dijabetes nije bolest, to je način života.' - Ines Jakopanec.
U svakom slučaju, nove tehnologije kao što je SAP sustav mogu poboljšati život dijabetičara i roditelja djece koja žive s ovom bolesti te im omogućiti bolji i bezbrižniji san. Zato valja istaknuti da je HZZO nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice. To znači da gotovo svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO-a dobiti senzore.
*Bosi E, et al. Diabetes Technol Ther. 2019;21(S1):A-31. Abstract ATTD19-0456. http://doi.org/10.1089/dia.2019.2525.abstracts