Promijenili ste 11 koeficijenata od 2017., zar smo mi ovce?

Vlada je na stol stavila i treću ponudu prosvjetarima, ona se minimalno razlikuje od prve, a o proračunima plaća u prosvjeti vode se burne rasprave, od Sabora do tržnica. Kako pravilno izračunati dodatke i koeficijent, te u čemu je zapravo stvar, u pismu objavljenom na Facebooku jednostavno je objasnila Barbara Maras, profesorica i odgojiteljica u Učeničkom domu "Podmurvice" u Rijeci.

Kako ističe, od 2017. godine Vlada je donijela Uredbu o korigiranju čak 11 koeficijenata, bez prosvjeda. I ne radi se, ističe, o toliko više novca koliko se radi o priznavanju jednakosti u sustavu. Njezino pismo donosimo u cijelosti:

"Zašto smo Vladi uputili zahtjev za izjednačavanjem koeficijenta? Zbog pravednog položaja u sustavu javnih službi. Hoće li Vladina ponuda riješiti pitanje jednakosti podizanjem osnovice ili dodacima? Neće! Problem i dalje postoji, a Vlada i dalje misli da smo ovce. Od 2017. godine do danas, Vlada je donijela Uredbu o korigiranju čak jedanaest koeficijenata. Bez štrajkova i bez prosvjeda. U tišini saborskih klupa. Spremačice u školama i dalje su najmanje plaćene u odnosu na sve spremačice javnih službi, a čiste mnogo više kvadrata. Jednako je sa svim ostalim administrativnim i tehničkim osobljem u školstvu. Pa i s učiteljima i nastavnicima. Zašto je koeficijent ljudi zaposlenih u školstvu najniži? I zašto je baš njihov koeficijent tako izazovno promijeniti? Koeficijent znači vrednovanje složenosti poslova u sustavu javnih i državnih službi. Želi li Vlada najnižim koeficijentima poručiti da je školstvo najmanje važno u ovoj državi? Dodaci nisu koeficijent. Osnovica nije koeficijent. Monolog nije dijalog. A podcjenjivanje nije motivacija. Osim u slučaju kad podcjenjivanje motivira borbu za dostojanstvo. Jer upravo to i jest taj misteriozni koeficijent - dostojanstvo određene profesije. Priznavanje jednakosti u sustavu. Vrednovanje složenosti poslova osoba zaposlenih u školstvu. Koliko još vremena treba proći da Vlada shvati da nismo OVCE?"