Projekt Oprashi: Usmjeren je na očuvanje oprašivača ključnih za ekosistem i za proizvodnju

- Gdje su nestale pčele?! Nema ih, a nigdje nema ni mrtvih pčela. Što se dogodilo? Kada sam prvi put doživio nestanak pčela shvatio sam u kakvom su problemu i pčele i pčelari. Ali, ne samo oni, u problemu je čitava poljoprivreda koja ovisi o oprašivačima, u problemu je proizvodnja naše hrane. To je problem cijele zajednice - ispričao je Zdeslav Radovčić, osnivač inicijative OPRASHI koji je uspješnu poduzetničku karijeru zamijenio ljubavlju prema svijetu pčela, na predstavljanju projekta OPRASHI u zagrebačkoj BIZkoshnici.

U samo dvije godine bavljenja pčelarstvom iskusio je sve nevolje pčelara i onih koji o njima ovise. Istražujući kako i zašto se smanjuje populacija pčela i svih drugih divljih oprašivača došao je na ideju posvajanja pčelinjih košnica – i tako je nastao projekt OPRASHI, jedinstvena građanska inicijativa u Hrvatskoj, Europi, ali i svijetu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:58

Projekt Oprashi: Usmjeren je na očuvanje oprašivača ključnih za ekosistem i za proizvodnju | Video: 24sata Video

Novi koncept bee-sharing ekonomije posvajanjem košnica svima čini dobro – pojedincima i tvrkama donosi prirodni med na stol (i do 20 kilograma godišnje po košnici ovisno o tome što nam priroda te godine daruje), ali i zadovoljstvo sudjelovanja u zaštiti oprašivača, bioraznolikosti i eko-sustava o kojem svi ovisimo. Istovremeno, značajno smanjuje rizik pčelara koji nerijetko odustaju od pčelarstva zbog lošijih prinosa meda uzrokovanih naglim promjenama vremena uslijed globalnog zatopljenja. Projekt OPRASHI pomaže im da se prilagode novim uvjetima podržavajući ih u tranziciji prema 'mobilnom pčelarstvu' koje je jedini spas za proizvodnju meda, ali i očuvanje prirode. Jer, bez pčela nema biljne reprodukcije i održive poljoprivrede.

Bez pčela naša hrana je još skuplja. Bez pčela izumiru biljke i životinje, a katastrofalna lančana reakcija uništava ekosustave i na poslijetku prijeti – ljudima. I zato, poručuju osnivači inicijative OPRASHI, posvoji košnicu, podrži! “Ovo je vrlo važna inicijativa! Moramo pčele održati na životu. Svjetska proizvodnja hrane ovisi o oprašivačima. Zbog klimatskih promjena izgubili smo većinu divljih oprašivača, a pčelari su jedini koji izravno brinu o njihovom zdravlju i opstanku. Proizvodnja meda isključivo ovisi o vremenskim uvjetima. Naš je cIlj zadržati pčelarstvo barem na postojećim razinama”, rekao je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog saveza pčelara koji okuplja više od 6000 pčelara i 150 pčelarskih udruga. Raznolikost hrvatskih regija, naglasio je, razlog je više zašto ovu djelatnost treba i očuvati i razvijati jer velika raznolikost bilja u Hrvatskoj rezultira i nevjerojatno velikom raznolikošću vrsta meda po čemu imamo jedinstveno mjesto u Europi. No, naše “zlato prirode” moramo aktivno čuvati i spašavati.

- Osim s klimatskim promjenama, borimo se i s poplavom patvorina i mješavina koje nisu pravi med. Službeno se procjenjuje da je 46 posto meda koji se prodaje u EU sumnjive kvalitete. Hrvatska proizvodi 10 do 12 tisuća tona meda, a uvozi 3 tisuće tona sumnjivog meda iako imamo vlastite viškove. Inicijativa OPRASHI omogućuje građanima pristup kvalitetnom prirodnom medu kontrolirane kvalitete, a pčelarima presudno važnu tranziciju iz stacionarnog pčelarenja na jednom mjestu, koje više nije moguće i nije optimalno, i okretanje prema selećem pčelarenju - rekao je Kocet, naglašavajući da je ova incijativa vatrograsna mjera i slamka spasa hrvatskog pčelarstva koje se zasniva uglavnom na malim pčelarima.

- Med možemo uvesti, ali pčele ne možemo! Ako ne poduzmemo ništa, posljedice ćemo svi osjetiti - dramatično je zaključio objašnjavajući kako strane patvorine iz Azije dampinškim cijenama ne uništavaju samo domaću proizvodnju meda nego i hrvatsku prirodu. I tu je tvrdnju potkrijepio vlastitom anegdotom: 'Ja sam svoju prvu košnicu nabavio zbog oprašivanja. Ne zbog zarade i ne zbog meda. Prije gotovo 20 godina tata mi je rekao da u voćnjak stavim jednu košnicu zbog oprašivanja jer pčele garantiraju da će biti voća! I bio je u pravu, urod se značajno povećao. Danas imam oko 200 košnica i ništa me ne bi moglo odvojiti od pčelarstva, moje velike ljubavi'.

Osnivač inicijative OPRASHI Zdeslav Radovčić također se pčelarstvom počeo baviti zapravo slučajno, kada je na dar u naslijeđe dobio 40 košnica od čovjeka koji se pčelarstvom bavio cijeli život. O pčelama nije znao ništa, pa je sve naučio od Domagoja Balje, pčelara treće generacije, čija se obitelj u Garešnici gotovo 150 godina bavi pčelarstvom.

- Moja je baka u miraz je donijela košnicu pleteru. Sa 16 godina udala se za starijeg čovjeka kojeg prije nije ni vidjela, a košnica je bila vrijedan dio miraza. Naši stari su itekako znali koja je važnost pčela i zdravstvena vrijednost meda. Cilj ove inicijative je promoći pčelarima da u košnici preko zime ostave dovoljno pravog meda. To je med na kojem pčele prezimljavaju. Mnogi pčelari uzimaju taj med i daju pčelama šećer ili šećerne pogače, ali danas znamo da to nije dobro ni za pčele ni za ljude koji med konzumiraju - rekao je Domagoj Balja, strastveni pčelar koji je okupljenima prezentirao prvu košnicu inicijative OPRASHI.

Okupljene su zaintrigirale Baljine zanimljvosti o pčelarstvu, ponajviše jedna ruska studija koja je pokazala da su 80 posto njihovih stogodišnjaka pčelari zbog blagotvornog utjecaja pčelinjeg otrova, odnosno uboda koje su čak i namjerno koristili. Ništa manje pažnje nije izazvala činjenica da engleska princeza Kate koristi mast s pčelinjim otrovom kao prirodni botoks koji isprva izaziva reakciju i oteklinu, a potom zateže kožu. U živoj diskusiji okupljenima je objašnjavao razne primjere apiterapije i korištenja pčela u kineskom zdravstvu, zdravih svojstava propolisa i matične mliječi, kao i kako izgleda život jedne pčelinje zajednice u košnici u kojoj stanuje od 20 do 80 tisuća pčela. Incijativa OPRASHI slijedi europske ciljeve obnove bioraznilikosti koje su postavile specijalne radne skupine Europske komisije. Nakon deset godina uzaludnih ulaganja, Europska unija je i sama shvatila da je jedini način očuvanja bioraznolikosti poticanje građanskih incijativa na terenu. S time se slaže i Radovčić.

- Ne možemo očekivati rješenja od Europe, hrvatske Vlade ili resornog ministarstva. Nešto moramo napraviti sami. To je shvatila i europska administracija. Naš cilj je bitno povećanje pčelinijih zajednica, a Hrvatska ima mjesta za milijune tih zajednica. Moramo održati prirodna staništa, pogotovo u divljim područjima. Ako uspijemo udvostručiti broj košnica po cijeloj Hrvatskoj bit ćemo odličan primjer drugim zemljama. OPRASHI želi pokazati da kao zemlja znamo dati veliki doprinos široj zajednici zemalja iako u pčelarstvu nismo ni približno veliki i značajni poput Španjolske, Francuske i Turske - rekao je Radovčić još jednom podsjećajući na važnost problema rapidnog odumiranja populacije pčela zbog ljudskih utjecaja na okoliš. Pčele su glavni oprašivači.

Neophodne su za razmnožavanje biljnih vrsta i proizvodnju hrane. Esencijalne su za ekosustav našeg planeta, jamac su bioraznolikost i – trebaju našu pomoć! Jer, mi trebamo pčele. Čak 75 posto poljoprivrednih kultura i 90 posto biljaka u divljini ovise isključivo o oprašivanju, a mi ovisimo o prirodi koja nas hrani i okružuje.