Obavijesti

News

Komentari 17

Program reformi nije dovoljno ambiciozan, ne nudi promjene

Program reformi nije dovoljno ambiciozan, ne nudi promjene
1

Program reformi dokument je u kojem bi trebale biti sadržane mjere kojima Vlada planira rješavati strukturne izazove s kojima se suočava država, sukladno preporukama EU

Vladin program nacionalnih reformi, sudeći prema do sada dostupnim informacijama, predstavlja korak u pravom smjeru, ali nije dovoljno ambiciozan te ne sadrži odgovore na pitanja kako i kada bi se te reforme mogle ostvariti, smatraju ekonomski analitičari.

Vlada bi, prema najavama, na ovotjednoj sjednici trebala prihvatiti Nacionalni program reformi za 2016. godinu, koji bi zajedno s Program konvergencije za slijedeće trogodišnje razdoblje trebala do kraja travnja dostaviti Europskoj komisiji.

Program reformi dokument je u kojem bi trebale biti sadržane mjere kojima Vlada planira rješavati strukturne izazove s kojima se suočava država, sukladno preporukama Vijeća Europske unije. Članice Europske unije u sklopu Europskog semestra odnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine.  

Program konvergencije je, pak, dokument kojim sve države članice EU usklađuju svoju ekonomsku politiku sa zajedničkim definiranim ciljevima i odredbama EU, a također se Europskoj komisiji predaje do kraja travnja svake godine. Na temelju tog dokumenta izrađuju se preporuke za članice te njihova provedba u praksi. Programom konvergencije Hrvatska ujedno izvještava o poduzetim koracima ka ispunjavanja preporuka Vijeća EU-a u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka, a izrađuje ga Ministarstvo financija u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom. 

Iako cjeloviti tekst tih dvaju dokumenata za ovu godinu nije objavljen, prema medijskim napisima, kao i ranijim izjavama članova Vlade, reforme bi trebale biti fokusirane na aktivaciju državne imovine, uspješnije povlačenje sredstava iz fondova EU, efikasniji rad javne uprave i pravosuđa, sređivanje stanja u zemljišnim knjigama te olakšavanje uvjeta za poslovanje poduzetnika.

Novotny: trajno otkloniti izvorišta stalnih manjkova

Najavljene reforme predstavljaju korak u pravom smjeru, ocjenjuje ekonomski analitičar Damir Novotny u komentaru dosad dostupnih informacija o planiranim reformama, no dodaje i da nisu dovoljno ambiciozne te je pitanje hoće li rezultirati uravnoteženjem javnih financija u srednjem roku.

Naime, pojašnjava Novotny, "glavna izvorišta stalnih deficita i stvaranja neproduktivnih ekonomskih struktura su mirovinski sustav, zdravstveni sustav, obrazovanje i visoko školstvo te sustav socijalnih transfera, a na žalost u tim sektorima vladin program, barem za sada, ne najavljuje značajnije promjene".

Pritom naglašava da se strukturne reforme više ne mogu odgađati i to ne samo zbog procedure prekomjernog proračunskog manjka, u kojoj se Hrvatska nalazi od 2014. godine te obvezujućih preporuka Europske komisije, "već prije svega zbog opasnosti da će hrvatska ekonomija vrlo teško izaći iz opasnosti dugoročne stagnacije ako se reforme ne provedu".

Novotny smatra da bi ciljevi strukturnih reformi prije svega morali biti trajno otklanjanje izvorišta stvaranja stalnih manjkova u javnom sektoru i uravnoteženje javnih financija, kao i smanjivanje javnog duga u srednjem roku.

"Vlada bi, dakle, morala prioritetno predložiti mjere kojima bi se mijenjala rashodovna strana proračuna i mjere kojima bi se smanjo javni dug, koji je postao nepodnošljivo visok i koji je nastao pretjeranim javnim ulaganjima te kontinuiranim deficitarnim financiranjem javnih potreba", kaže Novotny.  Pritom napominje da je smanjivanje javnog duga u srednjem roku moguće prije svega prodajom državne imovine, dakle nastavkom procesa privatizacije.

"Vlada je u proteklih 15-tak godina pretjerano investirala, a te investicije nisu imale dovoljne multiplikacijske učinke na razvoj dugoročno održivih konkuretnskih struktura. Zbog toga je nužno da Vlada pokrene novi ciklus privatizacije, posebno javnih poduzeća u kojima je koncentriran veliki javni dug, poput HAC-a, ARZ-a, HEP-a i dr. Vlada može izložiti prodaji i svoje udjele u Ini, budući da dugoročno zadržavanje udjela u tom poduzeću ne može imati strateški značaj za nacionalnu ekonomiju", smatra Novotny.

Kao dodatni izvor sredstava za smanjenje javnog duga vidi i prodaju paketa dionica u nekim manjim poduzećima, ali napominje i da je pitanje koliko se prodajom financijske imovine u manjim poduzećima novca može prikupiti.

Novotny kaže da bi Vlada nekom obliku privatizacije morala izložiti i viškove fizičkih kapaciteta u bolničkom i obrazovnom sustavu.  "Izlaganje privatnoj konkurenciji bolničkog i visokoškolskog sustava, uz odgovarajuće prilagodbe sustava financiranja osobne zdravstvene zaštite i obrazovanja, kakve vidimo u razvijenim zemljama EU, moglo bi biti korisno ne samo zbog konsolidiranja javnih financija već i povećavanja efikasnosti državnih bolničkih i obrazovnih institucija", smatra.

Ujedno kaže da je nužno i uvođenje poreza na nekretnine, koji bi zamijenio parafiskalne komunalne doprinose i naknade, jer je Hrvatska jedina zemlja u EU koja taj porezni oblik nije uvela u svoj porezni sustav, a nužnim ocjenjuje i sređivanje zemljišnih knjiga, što je, kaže, odavno je trebalo provesti, kao i promjene u javnoj upravi. "Međutim, to ipak nisu prioritetne reforme", zaključuje Novotny.

Brkić: ne navodi se kako i kada bi se reforme mogle ostvariti  

Ekonomski analitičar Luka Brkić kazao je da je sve ono što je dosad objavljeno oko programa nacionalnih reformi previše općenito te da je tek nabrojano sve ono za što u društvu već odavno postoji konsenzus, ali da se nigdje ne navodi kako i kada bi se te reforme mogle ostvariti. 

"Na razini onoga što je objavljeno u medijima vezano uz program nacionalnih reformi, pokazuje se da su još jednom pobrojana sva problematična područja. U prvi se plan stavljaju zdravstveni i mirovinski sustav, privatizacija, nova politika kod javnih poduzeća, pravosuđe. To je nabrajanje manje-više svih stvari koje su poznate i koje su u segmentu potrebe za promjenama konsenzualno prihvaćene", kazao je Brkić.

Istaknuo je isto tako da je danas u Hrvatskoj teško pronaći iole ozbiljnijeg čovjeka koji neće potvrditi da sva ta područja vape za reformama. To je uostalom, dodao je, isto ono što nam Europska komisija poručuje u okviru svojih semestara. 

"To su stvari koje mi znamo, i to ne samo političke elite nego i stručna, a rekao bih i opća javnost.  Riječ je o problemima konkurentnosti, izvoza, tržišta rada, obrazovnog sustava, javnog duga, deficita... Međutim,  osnovno je pitanje, na koje nismo dobili odgovor, kako ćemo te reforme napraviti i kada ćemo ih napraviti. Hoćemo li ići sektor po sektor ili ćemo s reformom ići sveobuhvatno? Zanima me i kako ćemo sve te reforme izvesti a da pri tome dobijemo nešto što se zove win-win rješenje", naglasio je Brkić.

To su temeljne stvari oko kojih se mora raspravljati, sučeljavati mišljenja i stavove, dok je sve ovo što je po medijima nabrojano vezano uz reforme na razini općih načela, dodaje. 

"Mirovinski sustav je neodrživ, ima velikih problema, rupa, možda čak i nepravdi. Na razini makro agregatnih pokazatelja to je svima jasno. Slično je i sa zdravstvenim sustavom, obrazovnim i sl. Sve to nije sporno, u tom se slažu i akademska zajednica, i stručna javnost, svi mi. Zanima nas, međutim, način izvođenja reformi, prioriteti, tajming, politike. To je nešto oko čega moramo raspravljati", zaključio je Brkić.   

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 17
Zbog radija je na Trg došlo 120 tisuća ljudi: 'Da sam poslušao Tuđmana, Zagreb bi bio u krvi'
KULTNI PROSVJED ZA RADIO 101

Zbog radija je na Trg došlo 120 tisuća ljudi: 'Da sam poslušao Tuđmana, Zagreb bi bio u krvi'

Na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter, 120.000 građana sa svijećama u rukama okupilo se na Trgu bana Jelačića za opstanak Stojedinice
Moskva upozorava da će početi Treći svjetski rat: 'Ratna baza u Poljskoj postala je naša meta...'
TENZIJE NA VRHUNCU

Moskva upozorava da će početi Treći svjetski rat: 'Ratna baza u Poljskoj postala je naša meta...'

Ukrajina prvi put od početka rata ispalila britanske Storm Shadow rakete na Rusiju. Kremlj upozorava da će sve eskalirati u Treći svjetski rat
Zelenski: 'Nemamo dovoljno snage da vratimo izgubljena područja koje je Rusija osvojila'
IZ MINUTE U MINUTU

Zelenski: 'Nemamo dovoljno snage da vratimo izgubljena područja koje je Rusija osvojila'

Predsjednik Biden je odobrio Kijevu da koristi zapadne rakete za gađanje ciljeva na ruskom teritoriju. Rusija je rekla kako to znači da je došlo do eskalacije sukoba