Javni interes bi trebao biti iznad svega. Pravo na život bi trebalo biti važnije od prava vlasništva, a ne da ljudi ucjenjuju cijenama zemljišta koje je potrebno za gradnju nogostupa, rekao je
O NESREĆI NA VIRU
Profesor s Prometa: Zabili smo si nož u leđa. Legalizirali smo što nismo smjeli. To je loše!
Marko Ševrović, profesor sa Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu komentirao je za N1 koliko loša infrastruktura utječe na tragedije.
- Loša infrastruktura je generalni problem svugdje gdje imamo divlju gradnju. Tamo gdje se planski gradilo toga nema", smatra profesor Ševrović, prema čijim riječima je Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina napravio katastrofu.
- Sami sebi smo zabili nož u leđa jer smo legalizirali nešto što se nije smjelo legalizirati. Zbog toga nema mogućnosti širenja u prostoru - upozorava u razgovoru.
Profesor objašnjava kako je privatno vlasništvo nepovredivo, a pod tim se u ovom slučaju smatraju sve nelegalno izgrađene kuće koje su naknadno legalizirane. Zbog toga se, ukazuje, gradnja koja je u javnom interesu - poput nogostupa u ovom slučaju - ne može realizirati.
- To je loše jer jedno temeljno ljudsko pravo, kao pravo vlasništva, ugrožava drugo, najvažnije ljudsko pravo, pravo na život. Ljudi, djeca ginu zbog nerazumijevanja na zakonodavnoj razini. To se mora riješiti - naglašava profesor.
Prema njegovim riječima, ne bi smjelo biti sporno da lokalna samouprava provede izvlaštenje dijela privatnog vlasništva koji je potreban za izgradnju nogostupa.
- Ne mogu vlasnici cijenama uvjetovati to izvlaštenje, već bi se moralo omogućiti gradovima i općinama da za primjerenu naknadu uzmu tih metar i pol, koliko je potrebno za nogostup. I upraviteljima županijskih cesta u ovom slučaju ruke su vezane. Naime, samo u slučaju državnog interesa za neku cestu može se provesti izvlaštenje - pojašnjava profesor Ševrović, koji smatra da je to i glavni problem što se tiče cesta.
Podsjeća i na slučaj pogibije djevojčice u Dugom Selu, gdje je također razlog bila loša infrastruktura, kao i u lanjskom slučaju u Novom Zagrebu, gdje je učenica stradala nakon što je izašla iz autobusa.
Zbog problematične infrastrukture ljudi nerijetko prosvjeduju - bilo je tako i u Dugom Selu nakon tragične nesreće, ali i u Tugarama kod Omiša, gdje su mještani zabrinuti za sigurnost svoje djece jer do škole i vrtića moraju prometnicom koja nema nogostup.
- Da, ljudi prosvjeduju, ali se istovremeno ne žele odreći ni metra zemlje, koliko je potrebno za nogostupe. Bili smo na prosvjedima i u Tugarama i u Novom Zagrebu ali čim se zatraži dio njihovog vlasništva, ljudi se povuku. Gledajte što se događa u Dalmaciji. Zidovi se dižu na milimetar, bez obzira na to što će to možda nekome ugroziti život - opisuje profesor.
Na kraju ističe: "Javni interes bi trebao biti iznad svega. Pravo na život bi trebalo biti važnije od prava vlasništva, a ne da ljudi ucjenjuju cijenama zemljišta koje je potrebno za gradnju nogostupa."
Ševrović tvrdi da bi odgovore trebalo dati Ministarstvo graditeljstva.
- Trebaju reći što su poduzeli da se riješi infrastruktura na mjestima gdje je legalizacija bespravne gradnje dovela do ovako opasnih situacija - kaže i na kraju daje sasvim konkretan prijedlog.
- Kada je već provedena takva legalizacija, trebalo bi ljudima koji imaju građevine na koridoru ceste naplaćivati višestruko veći komunalni doprinos pa da razmisle isplati li im se onemogućavati razvoj infrastrukture - zaključuje profesor Marko Ševrović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
