Imate problema sa šefom koji je mlađi od vas? Niste jedini

Stariji zaposlenici teže se prilagođavaju promjenama, dok mlađi teže ravnoteži privatnog i poslovnog života. To je tek jedna u nizu razlika između predstavnika X i Baby boom generacije. Preostale razlike istražio je portal MojPosao na više od 300 ispitanika.

Ispitanike bi najviše smetao mlađi mentor, a najmanje mlađi šef 

Čak 39% ispitanika ima (ili su imali) nadređenog koji je mlađi od njih, dok ih 60% ima (ili su imali) nadređenog starijeg od sebe. Na 1% ispitanika pitanje nije primjenjivo jer nikada nisu radili. Od ispitanika koji nikada nisu imali mlađeg šefa, 57% ih smatra da to ne bi predstavljalo problem. Malo više od trećine ispitanika (35%) nije sigurno kako bi se snašli u takvoj situaciji, dok ih 8% priznaje da bi imali problema s mlađim šefom. Mogući razlog napetosti komentira jedan od ispitanika: „Zato što imaju previše energije i premalo iskustva, a odgojeni su da se ponašaju kao da su centar svijeta i sve znaju najbolje.“

Zanimljiv je podatak da bi mlađi ispitanici (do 32 godine) u većoj mjeri imali problema s mlađim šefom nego što bi to imali stariji ispitanici.  Čak 12% ispitanika mlađih od 32 godine priznaje da bi im mlađi nadređeni mogao biti problem.

Od ispitanika koji imaju ili su imali mlađeg šefa, većina (82%) ih je izjavila kako nisu imali problema u toj situaciji. Probleme s mlađim šefom priznaje 18% ispitanika, a jedna ispitanica navodi svoje negativno iskustvo: „Bila je mlađa od mene sa nižom stručnom spremom i jedva je dočekala da se može iživljavati jer se bojala za svoje radno mjesto.“ Ispitanici priznaju da bi ih najviše smetao mlađi mentor (18%), zatim direktor (10%) pa nadređeni (6%). 

Polovica ispitanika (51%) bila je nadređena nekome starijem od njih samih. Trećina ispitanika (29%) bila je nadređena, ali ne osobama starijim od sebe, dok petina ispitanika (20%) nikada nije bila na voditeljskoj poziciji. Više od 4/5 ispitanika (82%) mlađe kolege ne doživljava kao 'prijetnju', dok ih konkurencijom smatra svega 18% ispitanika. Jedan od ispitanika objašnjava pozitivni utjecaj mlađih kolega: „Svatko tko je 'gladan' za učenjem, uspjehom i napredovanjem  potencijalni je konkurent, što smatram pozitivnim.“ 

Mlađi ispitanici svoje vršnjake u većoj mjeri doživljaju kao konkurenciju – petina ispitanika mlađih od 32 godine (21%) gleda na mlađe zaposlenike kao na konkurenciju. Ista situacija je kod 16% ispitanika u dobi od 33 do 47 godina te svega 6% ispitanika u dobi od 48 i više godina.  

Većina ne laže o svojim godinama, ali tvrde da je dobna diskriminacija prisutna

Za čak 87% ispitanika pitanje o godinama nije 'škakljivo' budući da tvrde kako nikada nisu lagali o svojim godinama. Da su lažno odgovorili na pitanje koliko imaju godina priznaje 10% ispitanika, dok 3 % tvrdi da se ne sjeća jesu li ikada lagali. 

Zanimljivo je da žene i muškarci podjednako (ne) lažu o svojim godinama, odnosno o svojim godinama nikada nije lagalo 90% muškaraca i 87% žena. Društvene mreže su 'prozor' u privatni život  pa tako 77% ispitanika ima navedenu godinu rođenja u svom profilu.  Petina ispitanika (20%) nema navedenu godinu rođenja, a njih 3% ima navedene godine, ali samo na pojedinim društvenim mrežama. 

Četvrtina ispitanika (25%) smatra da postoje profesije rezervirane samo za mlađe, primjerice posao hostese ili promotora, jednako kao i rad u marketinškoj agenciji te radna mjesta s visokom razinom stresa i prekovremenih sati. Polovica ispitanika (49%) smatra da radna mjesta ipak nisu ovisna o dobi zaposlenika, dok ih 26% o tome ne razmišlja.  

Kada je u pitanju funkcioniranje timova, 26% ispitanika smatra da generacijski raznoliki timovi bolje funkcioniraju,  naspram 25% ispitanika koji smatraju da lakše funkcioniraju generacijski bliski timovi. Čak 49% ispitanika ne opterećuje se time kakav je tim. 

Kada je u pitanju dobna diskriminacija, većina ispitanika (78%) smatra da je ona prisutna na tržištu rada. Malo manje od petine ispitanika (18%) ne može procijeniti ima li diskriminacije na tržištu rada, dok ih svega 4% smatra kako ona nije 'dotakla' tržište rada.

Zanimljivo je da ispitanici smatraju kako su diskriminirani i mlađi i stariji ispitanici. Jedan od ispitanika navodi apsurd tržišta rada: „Mlade ljude s fakulteta traže iskustvo, dok stariji ljudi koji su svojedobno bili stručnjaci teže nalaze posao jer svi misle da se u današnjoj dinamici i tehnologiji više ne snalaze.“