Prevelika želja za slatkim može biti rezultat prikrivene bolesti

Dramatični pad šećera u krvi, koji se javlja nakon "loših" ugljikohidrata poput bombona i keksa, utječu na dio mozga koji kontrolira impulse, otkriva studija Sveučilišta Yale. Šećer čini trećinu dnevnog kalorijskog unosa, no ljudsko tijelo nije stvoreno da podnosi tolike količine šećera, upozoravaju stručnjaci. Zbog toga postoji mogućnost da tolika količina šećera pogoduje mnogim bolestima modernog doba poput dijabetesa, bolesti srca i određenih vrsta karcinoma, potvrđuje istraživanje. 

- Ovisnost o šećeru može upućivati na nedijagnosticirani problem, kao što su poteškoće u radu s nadbubrežnim žlijezdama. Taj problem lako vodi gubitku samokontrole i žudnje za nezdravom te visokokaloričnom hranom. To bi moglo objasniti rastuću globalnu epidemiju pretilosti - ističe voditelj istraživanja Jakov Teitelbaum.

Teitelbaum je identificirao četiri vrste ovisnosti o šećeru. Te ovisnosti imaju različite uzroke, od hormonalnih promjena do infekcija. Prema vrsti koja vas najbolje opisuje, predlaže poseban akcijski plan. 

1. Problemi sa štitnjačom

Ako pijete puno kave, imate stalne glavobolje, debljate se, a teško gubite kilograme to može upućivati na probleme sa štitnjačom, tvrdi Teitelbaum. Kofein može pogoršati ovisnost o šećeru, zato prepolovite konzumiranje kave svaki tjedan, dok ne dođete na jednu šalicu na dan, potom se prebacite na čaj i na kraju čaj bez kofeina. 

Pijte više vode, izbacite prerađenu hranu i bijelo brašno te odaberite namirnice cjelovitog zrna kao što su smeđi kruh, riža i tjestenina, koje tijelo duže obrađuje, a koje održavaju razinu šećera u krvi stabilnom, preporučuje Teitelbaum. San optimizira razinu energije i smanjuje apetit, zato ćete dok ste umorni vjerojatno više žudjeti za šećerom i na taj način umjetno proizvoditi energiju. 

2. Kvaščeve gljivice

Ne može li vaš dan proći bez šećera ili kruha, postoji velika vjerojatnost da ste ovisni o šećeru. Ako ste u posljednje vrijeme patili od gljivične infekcije, razdražljivog želuca ili akni koje ste liječili duže vrijeme antibioticima, ti su lijekovi mogli uzrokovati pojavu "loših" bakterija. Antibiotici ubijaju "dobre" bakterije, dok antacidi neutraliziraju želučanu kiselinu, odgovornu za uništavanje "loših" bakterija.  

Tada se potiče množenje kvaščevih gljivica koje izaziva želju za šećerom i kruhom, jer ga tijelo vrlo brzo može pretvoriti u glukozu, tvrdi Teitelbaum. Stanje možete ublažiti smanjenim unosom šećera i kofeina te povećanim unosom probiotika i jogurta. Oni će vratiti ravnotežu želuca i obnoviti njegovu floru. 

3. Previše adrenalina

Razdražljivost zbog gladi obično rezultira instantnim rješenjem, šećerom u obliku čokoladice ili keksa. Učinak je na početku odličan, ali nakon toga slijedi nagli pad šećera i nervoza, govori Teitelbaum.   

Takvo ponašanje može upućivati na probleme s nadbubrežnim žlijezdama čiji je zadatak "ispumpavanje" hormona stresa, adrenalina i kortizola, dok smo pod stresom. Simptomi mogu biti i često mokrenje, upale grla, žeđ i otečene žlijezde. Rješenja za probleme mogu biti orasi, sir ili jaja, obroci bogati proteinima. Oni zadržavaju razinu energije zbog čega tijelo ne žudi stalno za šećerom.  

4. Menopauza ili predmenopauza

Razina hormona estrogena i progesterona u vrijeme menopauze pada, zbog čega tijelo žene pruža veći otpor inzulinu. To može uzrokovati pojačanu želju za šećerom koji diže raspoloženje.

Kako se razina hormona mijenja, tijelo pokušava podići razinu hormona sreće serotonina kako bi se dobro osjećalo, a upravo šećer uzrokuje otpuštanje tih hormona, zbog čega tijelo žudi za slatkim stvarima, ističe Teitelbaum. 

Ako su promjene raspoloženja problem, to je zato jer višak šećera blokira vašu sposobnost da pretvorite tvar koja se zove GLA (gama linolenska kiselina) u DGLA (dihomo-gama-linolenska kiselina), potrebnu za proizvodnju prostaglandina koji poboljšava raspoloženje. Smanjeni unos šećera omogućit će vašem tijelu da prostaglandin proizvodi učinkovitije.