Zamislite dva lika, Ivicu i Pericu, koji su se domislili sljedećeg "investicijskog modela". Ivica uplati Perici 1.000 kuna. Perica uplatu nazove "profit". Nakon toga Perica uplati Ivici 5.000 kuna. Ivica uplatu isto nazove profit i tvrdi da je ostvario povrat na "investiciju" od 400 posto. Jer, uplatio je 1.000 kuna, a vratio 5.000. Uključi se treći lik, Jurica, jer vidi da model ostvaruje "visoke prinose". Jurica uplati Perici 20.000 kuna. Tako je i Perica ostvario povrat na investiciju od 400 posto. (25.000/5.000-(1*100)). U "investiranje" se uključi Marica. Ona uplaćuje Jurici 250.000 kuna. Tako je Jurica ostvario povrat na investiciju od 900 posto. Konačno u cijelu priču ulaze mediji koji pišu o ogromnim prinosima u "biznisu" kojeg su osmislili Ivica i Perica. I pokreće se masovno ludilo u kojem ljudi jedni drugima uplaćuju kune i onda očekuju da će drugi kune uplaćivati njima. Pitanje? Radi li se ovdje o investiranju i može li se model održati? Očito, odgovor na oba pitanja je negativan. Jer, sve što se događa je redistribucija u bazenu postojećih kuna. Nema nikakvog biznisa, i poslovnog odnosa nego ljudi jedni drugima vrše uplate po istom modelu po kojem funkcioniraju sve Ponzi i piramidalne sheme ili lanci sreće. Bitcoin vam je to isto. Jedino što se likovima nakon uplate na internet upiše "1" pored njihovih virtualnih identifikacija. Taj broj "1" se zove Bitcoin. A "uplata" likova ze zove cijena Bitcoina. Ergo, semantički dobro upakirana prevara stoljeća.
Dk
Deaktivirani korisnik
13.8.2021.
Odustani
kakav trud za komentar
mickeymouse82
13.8.2021.
Odustani
i ondak dodje vjestica i pozdere i ivicu i maricu
mi
mican
13.8.2021.
Odustani
Sve je to točno. Ali uzmimo npr. cijenu barela nafte. Tko joj je odredio vrijednost? Potražnja. Stvari vrijede onoliko koliko su tražene bez obzira na njihovu s
tvarnu materijalnu vrijednost. Košta li Picassova slika milijune? Ne košta. A vrijedi li? Vrijedi. On je za materijal dao nekoliko "Eura", a crtao ju je možda mjesec dana. Ili godinu, svejedno. A ipak će natko za nju dati 10 milijuna jer zna da će ju u jednom trenutku moći prodati za 15 milijuna. Nisu kriptovalute jedina stvar koja ima "virtualnu vrijednost".
Prikaži još ↓
Busi
13.8.2021.
Odustani
Ivica, perica marica jos samo fali mujo i haso i fata haha
mickeymouse82
13.8.2021.
Odustani
pricajte vi sta ocete ali ja cu vam reci jedno..TO THE MOON
Eshil13
13.8.2021.
Odustani
Vjerojatno si samo negdje našao opis Ponzijeve sheme, preveo i zalijepio ovdje. Bitcoin nije ništa veća Ponzijeva shema od zlata, novca, dijamanata ili bilo čeg
a čemu su ljudi umjetno dali vrijednost. Tako da, svaka čast na dugačkom komentaru, ali mogao je biti 5x duži, svejedno nema uporišta u stvarnosti.
Prikaži još ↓
PB
Pig Benis oOo
13.8.2021.
Odustani
@mican istina, ali Picasso je trazen jer je prestizan, barel nafte jer treba industriji, a bitcoin iskljucivo zato sto raste. Kuzi
s razliku? I zasto je to ponzi.
Prikaži još ↓
Eshil13
13.8.2021.
Odustani
A tvoj komentar vjerno dočarava razmišljanje lagano iznadprosječno inteligentnog čovjeka koji se prvi put susreće s bitcoinom i pita se zašto to ima toliku vrij
ednost i dokle rast te vrijednosti može ići. Vrijednost bitcoina dolazi iz potrebe za njim i bitcoin je još u početnoj fazi, iako se sada ne čini da je tako. Bitcoin nije balon koji će puknuti, eventualno će s vremenom postati manje volatilan i iskristalizirati svoju vrijednost, veću vrijednost nego što ima vreća novčanica pod krevetom koja iz godine u godinu gubi vrijednost, za razliku od bitcoina kojem zbog svoje ograničenosti ponude vrijednost može samo rasti.
Prikaži još ↓
Eshil13
13.8.2021.
Odustani
A zašto je zlato traženo?
mi
mican
13.8.2021.
Odustani
@Pig Benis oOo baš ne kužim razliku. Zašto je Picasso prestižan? Najviše zato jer se može na njemu dobro zaradit. Jer su ljudi pri
pisali veliku vrijednost nečemu što materijalno ne vrijedi. Vrijede li npr. Amazon ili Apple toliko koliko kažu. Kada napraviš inventuru njihove imovine ne vrijede ni približno toliko. Ali ako ljudi vide mogućnost da kupnjom njihovih dionica zarade, onda će ih kupiti i ako vrijede 1.000 puta više od vrijednosti materijalne imovine. Količina dionica je ograničena i ako više ljudi prepozna priliku za zaradu, onda će se ljudi koji posjediju dionice cjenkati i tražit će višu cijenu od one koju su platili jer je potražnja veća od ponude. Ako prodaješ stan i jave se tri kupca, onda dižeš cijenu iako nisi ništa dodatno uložio u stan. Ako nemaš kupca, spuštaš cijenu iako nisi ništa iz stana odnio. Pa cijela kapitalistička ekonomija počiva na burzama i trgovanju dionicama. A burza nije ništa drugo nego kladionica. Što se tiče kriptovaluta, one malo rastu pa malo padaju i vrlo su rizično ulaganje, naročito zato jer nisu pod kontrolom državnih regulatornih agencija koje štite ulagače, a trgovina je dostupna ljudima koji o trgovini uglavnom pojma nemaju. Ali, što je nestabilnost tržišta veća, veća je i mogućnost profita. Nemamo li mi u Hrvatskoj ratne profitere? Da nije bilo rata danas bi gaće na šatpu nosili. Ali iskoristili su nestabilnost i obogatili se jer su imali drskost i znanja iz područja kriminala.
Prikaži još ↓
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu 24sata te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona .