Pusić je upozorila da Hrvatska na svoj račun dobiva kritike zbog uhićenja novinara Gordana Duhačeka. Kad se to počne događati, to je zvono za uzbunu za nas, rekla je Pusić
SJEDNICA
Premijer Plenković u Saboru: Hrvatska je spremna za Brexit
U raspravi o Izvješću o sastancima Europskog vijeća koje je podnio, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u srijedu u Hrvatskom saboru da je Hrvatska spremna za Brexit, odnosno izlazak Velike Britanije iz Europske unije.
"Što se tiče naše pripravnosti, ona je tu, mi smo donijeli potrebne zakone, sve službe imaju pune informacije, ministarstvo je objavilo informacije na web stranicama jer se ovo moglo dogoditi i ranije da nismo postigli dogovor o produljenju do 31. listopada", rekao je Plenković.
Premijer je kao netočne odbacio tvrdnje zastupnika SDP-a Gordana Marasa da se nudio za dužnost predsjednika Europskog vijeća.
Pokretanje videa...
01:19
U ime Kluba zastupnika SDP-a Joško Klisović rekao je premijeru kako nije lijepo što sve zasluge za pozicioniranje Hrvatske u Europskoj uniji pripisuje sebi. Premijeru je poručio da ga nije uspio uvjeriti da je odigrao najbolju kartu vezano uz izbor članova u Europsku komisiju budući da članice iz istočne Europa nisu dobile ni jedno od pet najutjecajnijih mjesta u Europskoj komisiji.
Vezano za imenovanje Dubravke Šuice za potpredsjednicu Europske komisije zaduženu za demokraciju i demografiju, Klisović je rekao da će je podržati u rješavanju demografskih pitanja, a zanima ga kako će ona tome pridonijeti.
Domagoj Ivan Milošević (klub HDZ-a) podržao je izvješće, no smatra također da je zastupljenost predstavnika iz istočne Europe trebala bita bolja.
S Miloševićevom ocjenom složila se Vesna Pusić (Klub Glasa), koja je rekla da premijer s ostalim pregovaračima nije baš dobro odradio taj posao. Ocijenila je kako je svojatanje uspjeha Hrvatske u EU štetno za zemlju i njezino daljnje uspjehe u EU.
Pusić je upozorila da Hrvatska na svoj račun dobiva kritike zbog uhićenja novinara Gordana Duhačeka. Kad se to počne događati, to je zvono za uzbunu za nas, rekla je Pusić.
Upozorila je da se u Hrvatskoj za razliku od 2015. kad je u migrantskoj krizi osvjetlala obraz, danas tuče migrante i vraća u BiH. Po njezinim riječima "postoji ogroman nesrazmjer kako se pokazujemo prema vani i ono što se događa unutar naše kuće".
Nenad Stazić (SDP) smatra da bi Hrvatska mogla imati problema kad preuzme predsjedanjem EU jer se nekoliko ulica u Hrvatskoj još zove po doglavniku ustaškog poglavnika Mili Budaku.
Milorad Pupovac (klub SDSS-a) ocijenio je kako je Brexit prijelomna točka u projektu EU jer se očekuje novo preslagivanje unutar EU i potencijalno slabi politika njezina proširenja.
EU je fragilnija danas nego prije sedam godina i treba ju osnažiti. Kako to učiniti uvjetima Brexita i kako zaustaviti demografske gubitke u istočno i jugoistočnoj Europi, upitao je Pupovac, poželjevši Dubravki Šuici puno uspjeha u rješavanju tog problema.
Miro Bulj upozorio je na vrlo slabu iskorištenost sredstava fondova EU za poljoprivredu od samo 7 posto. Tvrdnja da će Hrvatska završiti kao NDH je prijetnja Raškovićevih sljedbenika, ustvrdio je Bulj, ocijenivši da je to nedopustivo.
Odgovarajući na upit Marasa što je s prijavom Porezne uprave u slučaju Dubravke Šuice koja nije mogla imovinu opravdati prihodima, Plenković je rekao da je taj postupak okončan. Maras je, međutim, o tome zatražio potpunu informaciju, ustvrdivši da nepotpuna informacija nije dobra za Šuicu ni Hrvatsku. Od djelovanja Šuice u Europskoj komisije, Maras je rekao da ne očekuje veliku korist za Hrvatsku.
Zakonom o pomilovanju uvodi se Povjerenstvo za pomilovanje
Prijedlogom zakona o pomilovanju, kojeg su zastupnici u srijedu navečer raspravili u prvom čitanju uvodi se institut Povjerenstva za pomilovanja, no oporba u tome vidi opasnost od ograničenja ustavnih ovlasti predsjednika/ce države.
Zakon kao značajnu novost uvodi Povjerenstvo za pomilovanja, koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa, te preciznije propisuje oblike učinaka pomilovanja i određivanje uvjeta za podnošenje molbe za pomilovanje, rekao je, predstavljajući prijedlog državni tajnik Juro Martinović.
To tijelo će, kako se predlaže, činiti stručnjaci različitih struka, koji će nakon temeljitog ocjenjivanja molbe za pomilovanje i relevantnih podataka prikupljenih tijekom postupka, predsjedniku/ci Republike dostaviti obrazloženo mišljenje s prijedlogom o osnovanosti svake pojedinačne molbe.
Marta Luc Polanc (klub SDP-a) najavila je kako neće podržati zakon, ocijenivši da se prijedlogom upada u zamku ograničenja ustavnih ovlasti predsjednika/ce države zbog čega je po njezinom mišljenju ustavnopravno dvojben. Postavlja se pitanje, kazala je, koja bi bila uloga predsjednice ako nema mogućnost samostalno donijeti akt pomilovanja.
Željko Raguž (klub HDZ-a) najavio je potporu zakonu izrazivši uvjerenost da će ispuniti svrhu donošenja, a utemeljenje povjerenstva pridonijeti kvalitetnijem pristupu svakom individualnom slučaju.
Stevo Culej (HDZ) smatra kako općenito ne bi trebalo biti pomilovanja, jer se njime poništava pravda, upitavši čemu onda suđenje i presuda.
Tomislav Panenić (Klub nezavisne liste mladih) upitao je zašto se dio nadležnosti prebacuje s predsjednice Republike na Ministarstvo pravosuđa i radi li se time predsjednici korist ili šteta.
Institut Povjerenstva za pomilovanja, navodi predlagatelj, uvodi se s ciljem multidisciplinarne analize okolnosti na koje podnositelj ukazuje u molbi za pomilovanje čime bi se predsjedniku omogućilo sveobuhvatniji i neposredniji uvid u svaki pojedini predmet pomilovanja, stoji u obrazloženju.
Zakon o pomilovanju odgovorit će i na uočene teškoće ili probleme u praksi intervencijom u postupovne odredbe koje je potrebno unaprijediti i to uređenjem postupanja po molbi u slučaju kada ne postoje uvjeti da se vodi postupak pomilovanja te jasnijim propisivanjem sadržaja izvješća ministarstva o molbi za pomilovanje, smatraju predlagatelji.
Na saborske klupe u četvrtak dolazi prijedlog ovršnog zakona
Zastupnici Hrvatskog sabora rad će u četvrtak nastaviti raspravom o prijedlogu ovršnog zakona kojim se želi uravnotežiti postojeći sustav ovrhe, uz uvažavanje potrebe da se postupak provodi brzo i ekonomično, ali i da se zaštiti dostojanstvo ovršenika pri čemnu uvodi se pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju.
Zakonom se ovršni postupak vraća pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost postaje pravilo, ističu predlagatelji.
Postupak se pokreće i vodi korištenjem sredstava elektroničke komunikacije te korištenjem propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje.
Osim toga, navodi predlagatelj, povećava se razina zaštite dužnika na način da se uvodi predpostupak, u kojem će se dužnika opomenuti prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.
Prijedlogom se povećava stupanj sigurnosti dostave pismena, što je bio jedan od učestalijih prigovora ovršenika, a troškovi postupka se višestruko smanjuju i fiksiraju.
Nema deložacija tijekom zime
Predlaže se i pravilo po kojem se ovršenika ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju, te se proširenjem kruga primanja izuzetih od ovrhe omogućava ovršenicima pravo na dostojanstven život.
Predloženi zakon nastavak je Vladinih mjera usmjerenih na rješavanje problema blokiranih građana, nakon što su lani u srpnju usvojeni Zakon o otpustu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i izmjene Zakona o stečaju potrošača.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
