'Apsolutno sam za porez na nekretnine. Međutim ne u ovim okolnostima, sada nije vrijeme'

Nakon što je Zdravko Marić dao ostavku, premijer Andrej Plenković morao je naći čak dvije zamjene za njega obzirom da je bio ministar financija, ali i potpredsjednik Vlade. U Ministarstvu financija zamijenit će ga Marko Primorac, a na mjestu potpredsjednika Vlade za gospodarstvo Oleg Butković. No prije toga obojica moraju proći proceduru saslušanja pred saborskim odborima.

'Primorac dolazi u najboljim godinama, u punoj životnoj snazi'

Premijer je u 8,30 sati pred Odborom za Ustav predstavio Butkovića pa je u 9 prešao na Odbor za financije kako bi predstavio Primorca.

- Izvanredni je profesor na Ekonomskom fakultetu, specijalist je za javne financije,  za poreznu politiku, za fiskalnu decentralizaciju, bio je konzultant Svjetske banke i Monetarnog fonda, ima značajno međunarodno i akademsko iskustvo, bio je savjetnik predsjednice Republike, '84. je godište, otac dvoje djece, bio je u radnim skupinama koje su se bavile poreznim rasterećenjima. Dolazi na ovu funkciju u najboljim godinama, punoj životnoj snazi - istaknuo je premijer. 

Poručio je i kako očekuje od Primorca da odmah od idućeg tjedna prione poslu jer je izazova puno. 

- Ima 38 godina, isto kao i novi ministar gospodarstva, oni su ujedno i kolege na Ekonomskom fakultetu. To su ljudi u punoj energiji, s velikim znanjem, ali isto tako značajnim iskustvom, komunikacijskim vještinama i timskim radom, mogućnostima da svojim znanjem i kreativnošću pridonesu, pod A u provedbi programa Vlade i pod B u pronalaženju rješenja za različite krizne situacije s kojima smo suočeni - rekao je.

Mostov Zvonimir Troskot upitao ga je hoće li Vlada ići u smjeru uvođenja poreza na nekretnine. 

- Ta tema nije predmet današnjeg sastanka. Porezna rasterećenja, ali i opterećenja treba gledati cjelovito, no to nije bio predmet bilo koje rasprave u Vladi - rekao je Plenković.

'Morat ćemo nedvojbeno raditi trijažu na rashodovnoj strani, to će biti zadaća novog ministra'

SDP-ov Boris Lalovac, ujedno i bivši ministar financija, pitao je premijera znači li nastavak poreznih izmjena i daljnje rasterećenje neoporezivog dijela dohotka jer, naglasio je, u ovim inflatornim vremenima realne plaće ne mogu stizati inflaciju.

- Danas smo u fazi predstavljanja novog ministra, o konkretnim potezima govorit ćemo kasnije kada on pohvata sve konce, mora najprije napraviti primopredaju s Marićem. Podsjetit ću, vi kada ste bili ministar financija, 915.000 građana bilo je van poreznih škara, našim poreznim reformama van poreznih škara je 1,8 milijuna građana. Naš cilj su uvijek daljnja porezna rasterećenja - rekao je Plenković dodavši kako će Vlada biti otvorena za to da građani imaju veći dohodak i da se temeljem njega mogu lakše nositi s rastom cijena.

- Moramo voditi računa da je ovo vanjska kriza, a element koji je najbitniji jest da ne znamo koliko će trajati. Nitko ne zna - rekao je.

Zastupnica Suverenista Vesna Vučemilović pitala je hoće li se konačno početi raditi na tome da se rashodovna strana proračuna stavi pod kontrolu.

- Što se tiče javnog duga, ako je netko imao brzu i konzistentnu putanju snižavanja imala je Hrvatska dok se nije dogodila korona. Morat ćemo nedvojbeno raditi trijažu na rashodovnoj strani, to svi vidimo i to će biti zadaća novog ministra - rekao je.

Rasprava zbog velikih rashoda u zdravstvu

Marijana Puljak iz Centra nadovezala se na kolegicu Vučemilović i upitala o nekontroliranom rastu rashoda za zdravstvo. 

- Pogledajte koliko izdvajamo mi per capita za zdravstvo, a koliko u zapadnim zemljama. Tri puta manje. Znate koliko izdvajamo za pametne lijekove? Tri milijarde kuna. Kada dođe takva situacija, onda se tresu svi mediji, ako to ne damo, propast ćemo svi. Ako je dijete bolesno, okrenut ćemo svaki kamen da mu pomognemo i to radimo, ali to košta. Slažem se - veće kontrole, bolje javne nabave, manje korupcije, Beroš to radi, ali ne može sam, svi moraju sudjelovati u tome. Radit ćemo na daljnjoj racionalizaciji troškova, ali u ovih šest godina nisam vidio pojeftinjenje baš ničega - rekao je. 

Puljak je istaknula da nije primjereno da se poziva na bolesnu djecu, a Plenković joj poručio da ne manipulira, kao što se manipulira izjavama nakon izbora u Splitu.

Puljak ga je nekoliko puta upitala zašto ne provodi reforme, ali Plenković nije odgovorio.

-  Ja vam samo govorim da je naša Vlada zbog humanosti i ljubavi prema djeci povećala rashode za specijalno skupe lijekove i rijetke bolesti - rekao je pa se obratio Primorcu.

- Na ovo se moraš naučiti, ovo je najbitnije. Sad ostaješ sam - rekao mu je dobro raspoložen i otišao jer ima druge obveze. 

Puljak je ponovno pitala o reformama, no predsjednica Odbora, HDZ-ova Grozdana Perić joj je upala u riječ. 

- Neka gospođa Puljak malo zašuti pa ćete vi moći nešto reći, gospodine Troskot - rekla je. 

'Povećanje poreza u ovim okolnostima ne dolazi obzir, svo svoje znanje ću usmjeriti prema poreznom rasterećenju'

Potom se osobno predstavio i Primorac. Ponovio je kako je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, da se bavi javnim financijama, lokalnim financijama, upravljanjem javnim dugom, poreznom politikom...

- Kroz svoj život sam se usavršavao na nizu međunarodnih institucija, radio na nizu projekta u Hrvatskoj i inozemstvu, bio sam član tima koji je radio na poreznoj reformi, na prijedlogu zakona kojim je uvedeno fiskalno poravnanje, kao autor ili suautor sam objavio četiri sveučilišna udžbenika, preko 70 stručnih članaka, suradnik sam Svjetske banke... Spreman sam svo znanje i iskustvo staviti na raspolaganje - rekao je. 

Apsolutno je svjestan, naglasio je, svih izazova koji su pred njim.

- Za sada je stanje dobro, nema nikakvog razloga za strah, u smislu javnog duga trend je da će se nastaviti smanjivati. U okviru fiskalne politike u borbi protiv inflacije moramo znati da je instrumentarij vrlo ograničen, izazovno je doista vrijeme, pitanje je ako podignete kamatne stope, što je neki klasični aparat u borbi protiv inflacije, na koji način će to utjecati na gospodarski rast, hoće li nas to gurnuti u recesiju... klasični aparati za borbu protiv inflacije bi bili ili smanjenje državnih rashoda, investicija, smanjenje potražnje sa strane države ili povećanje poreza, što u ovim okolnostima ne dolazi u obzir. Ja mogu reći da ću apsolutno svo svoje znanje i resurse usmjeriti prema poreznom rasterećenju i brizi prema građanima - naglasio je i dodao kako nismo u nikakvom izvanrednom vremenu te da nastavlja s dosadašnjom politikom. 

'Nisam imao političke ambicije, odluka nije bila laka, ali mislim da je prihvaćanje ove dužnosti u ovom trenutku bilo odgovorno i domoljubno'

Upitan za odlazak ministra Marića, istaknuo je kako ne zna njegove razloge. 

- Ali sam svjestan činjenice da je ovaj posao iznimno težak i odgovoran i da je razdoblje pred nama izazovno. Ja dužnost nisam odlučio preuzeti na temelju nekih paušalnih prosudbi i bez promišljanja, ja političke ambicije u tom kontekstu nisam imao. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je ministar Marić otišao, vrijeme koje nas očekuje i ekspertizu koju imam upravo na onim temama koje će sada biti važne za Hrvatsku, ja sam odlučio ovu kandidaturu prihvatiti svjestan svih okolnosti - rekao je dodavši kako mu odluka nije bila laka. 

- Vidjeli ste u medijima napise i o mojim primanjima, ali mislim da je to u ovom trenutku bilo apsolutno odgovorno i domoljubno - poručio je. 

O obrtu i tvrtki na istoj adresi

Puljak ga je upitala za situaciju u kojoj ima tvrtku i obrt na istoj adresi i misli li sad kad postane ministar Poreznoj upravi dati uputu da to nije problem i da na to gledaju blagonaklono. 

- Ja sam 2020., ako se ne varam, negdje u rujnu otvorio paušalni obrt jer je to bio najjednostavniji način, odnosno pravni oblik putem kojeg sam mogao obavljati one savjetničke usluge za brojne institucije. Ja sam tu djelatnost obavljao kroz obrt do, čini mi se, ožujka ili travnja 2021. I tada sam, s obzirom da je ta poslovna aktivnost rasla, otvorio poduzeće d.o.o. i u tom trenutku sam s obrta postupno prenosio poslovanje na d.o.o.  U tom cijelu poslu nije bilo nikakve utaje ni izbjegavanja poreza. Ja sam 2021. ušao u sustav PDV-a, sa svojim primitcima iz obrta i ostalim primitcima prešao sam razinu od 300.000 kuna i kao fizička osoba sam bio u sustavu PDV-a - istaknuo je ponovivši kako nije imao nikakve namjere bilo što prikrivati.

- Poslovne aktivnosti su porasle i jednostavno više nije imalo smisla da ih obavljam u okviru paušalnog obrta - rekao je istaknuvši kako nema dugovanja prema nikome. 

- Neću prebacivati poslovanje na nikoga nego ću sve ugasiti - otkrio je. 

'Novac apsolutno treba usmjeriti prema socijalno ugroženima'

Što se tiče socijalnih naknada i davanja, Primorac je istaknuo kako u ovim okolnostima o tome treba voditi posebnog računa. 

- Što se tiče rashoda, očekuje nas usklađivanje mirovina, porast rashoda za mirovine uslijed inflatornih pritisaka. Znate da će se vjerojatno 70 posto odnositi na inflaciju, a 30 posto za rast prosječne plaće, tu očekujemo dodatne pritiske, ali definitivno treba pomoći toj skupini i općenito ljudima s najnižim primanjima - rekao je pa se osvrnuo na fiskalizirane račune. 

- Činjenica je da se proračun, i zbog ovih inflatornih pritisaka i općenito porasta cijena, puni dobro, nešto bolje nego što je to u okolnostima kada inflacija nije prisutna, međutim zbog usklađivanja mirovina i najavljenog pregovora i rasta plaća općenito imamo i snažan pritisak na rashodnu stranu proračuna, tako da ja nisam nešto previše euforičan u smislu da sad imamo preveliki fiskalni prostor i novce koje ćemo uštedjeti i investirati u ne znam što nego apsolutno usmjeriti prema onim skupinama koje su socijalno najugroženije - rekao je. 

Upitan za projekte na kojima je radio u međunarodnim institucijama, Primorac je poručio kako bi potrajalo kad bi išao sve nabrajati. 

- Mogu reći da sam na tim projektima stekao praktično iskustvo, ne samo ono teorijsko, trudio sam se uvijek i u praksi potvrditi te teze o kojima mi kao "teoretičari" na faksu razgovaramo. Što se tiče MMF-a, radio sam na programima reforma potpora u energetici za zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Kada govorimo o paketima mjera koje nas očekuju na jesen, svakako ćemo posebnu pažnju posvetiti upravo onima koji su socijalno najugroženiji - rekao je. 

Činjenica je da one s većim dohocima, dodao je budući ministar, inflacija znatno manje utječe.

- Moj doprinos kod tog jesenskog paketa će biti da povedemo brigu o tome da se te potpore ne distribuiraju svima i onima kojima to de facto ne treba već da se snažnije potpomognu oni građani koji imaju najniža primanja - rekao je. 

Opći porast cijena utjecao je i na porast inputa poduzetnika, a sad će vjerojatno i na troškove rada, dodao je Primorac i najavio otvorenu suradnju. 

- Apsolutno sam spreman saslušati sve savjete i prijedloge. Činjenica je da imamo ograničena sredstva, da ulazimo u neizvjesno razdoblje, ali apsolutno ćemo biti fleksibilni i uvažavati sugestije u okviru proračunskih mogućnosti, pomagati svima onima kojima je pomoć potrebna - rekao je. 

'Žao mi je što Vlada nije uvela porez na nekretnine na početku mandata, no u ovom trenutku nije vrijeme za njega'

Na pitanje o porezu na nekretnine, Primorac je poručio kako je njegov stav tu vrlo jasan. 

- Ja ga zagovaram zadnjih 10 godina. Činjenica je da je porez na nekretnine, i molim vas da ovo sad svi dobro saslušate i razumijete da ne bi tko krivo prenosio, najbolji izvor financiranja lokalnih jedinica i apsolutno sam bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga Vlada nije uvela na početku mandata. To je jedan porez koji vam, obzirom da ga trenutno nema, u fiskalnom instrumentariju fali. I zbog toga imamo brojne probleme - rekao je dodavši kako porez na nekretnine većina uređenih država ima.

Međutim...

- U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, izazovima koji su pred nama i rastućim stopama inflacije, definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine. I ja sigurno neću raditi da se taj porez uvede u ovim okolnostima. Smatram da je taj porez dobar, građani se toga ne trebaju bojati jednom kada bude na repertoaru, nije poanta da se nekoga dodatno oporezuje i optereti nego upravo ono što poslodavci žele, a to je ono ako želite smanjiti poreznu presiju na dohodak, onda morate imati neki drugi izvor financiranja tih lokalnih jedinica. To potpisujem, ali ne u ovim okolnostima. Bio bih najsretniji da ga uvedem, ali svjestan sam da nije vrijeme za samopromociju i ostvarivanje osobnih ambicija nego za razboritost i brigu za građane - poručio je. 

Što se tiče mjera štednje, Primorac je istaknuo kako to nije u njegovu resoru nego resoru ministra gospodarstva Davora Filipovića. 

- Osobno to podržavam i mislim da se trebamo angažirati oko toga. Vrlo brzo će se morati donijeti takve smjernice koje će trebati vrlo jasno i precizno komunicirati prema građanima - rekao je. 

'Postali smo društvo rentijera, a imovina je, posebno kada govorimo o nekretninama, podoporezovana'

Govoreći o oporezivanju, Primorac se složio s tvrdnjom da je imovina u Hrvatskoj, posebno kada se govori o nekretninama, podoporezovana. 

- Tu se stvorila neka vrsta, rekao bih čak, porezne oaze. Svi žele ulagati u nekretnine, svi žele nešto rentati i to je postala mantra, to nas je na neki način pretvorilo u društvo rentijera. Ne govorim ovdje sada samo o porezu na nekretnine, nego drugim porezima. Kada govorimo o porezu na dohodak od najma - i on je doista minimalan. Činjenica je da, kada pogledate vlasništvo nad nekretninama, u Hrvatskoj preko 90 posto ljudi posjeduje nekretninu, u Njemačkoj je to na razini od oko 50 posto, u Švicarskoj na razini od oko 40 posto, i to vam vjerojatno nešto govori - rekao je izrazivši stav kako bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti.

- Smatram da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohodcima jer ne rentaju nekretnine oni koji su ugroženi, nego oni koji imaju viška nekretnina i tu apsolutno u nekakvim narednim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, mogu reći da ću se osobno zalagati da to bude u pravo u tom smjeru - najavio je. 

'Da nije vrijeme inflacije, ne bih bio sklon smanjenju PDV-a. Puno je učinkovitije dodatno rasteretiti dohodak'

Da nije vrijeme inflacije, istaknuo je, ne bi bio sklon smanjenju PDV-a, kao što je snižen na niz artikala u travnju u sklopu antiinflacijskih mjera.

- Bilo bi puno učinkovitije da ste ljudima dodatno rasteretili dohodak i dali izravne novčane transfere pa da oni odluče što će kupiti. Ali činjenica je u ovim okolnostima inflatornih pritisaka upravo intervencije fiskalne politike u dijelu hrane i energetike je ono što je apsolutno ispravno - rekao je. 

'Ekonomisti razgovaraju o tome da će europsku ekonomiju pogoditi krizu, ukoliko do toga dođe, to će se sigurno preliti i na Hrvatsku'

Govoreći o izazovima koji su pred nama, a najavljuje se i recesija, Primorac je istaknuo kako bilo kome tko bi došao umjesto njega na ovu poziciju ne bi bilo lako. 

- Ja nisam mađioničar. I ukoliko se dogodi, a ozbiljni ekonomisti razgovaraju o tome da će europsku ekonomiju pogoditi kriza, recesija, to će se sigurno preliti i na Hrvatsku. Tu apsolutno nema nikakve dileme. Ja ne mogu nikome obećati da ako svi oko nas budu u krizi, da će nama biti super, sigurno neće. Ali sam isto tako uvjeren da ću se ja u postojećim okolnostima nositi s ovim izazovima bolje nego netko drugi i apsolutno sam spreman to prihvatiti. Svjesno ulazim u ovu utakmicu i spreman sam se nositi s izazovima - rekao je pa poručio SDP-ovu Lalovcu kako očekuje od njega, kao bivšeg ministra financija, suradnju.

Govoreći o dugovima koji se gomilaju u zdravstvu, Primorac je istaknuo kako će se potruditi u dijalogu s ministrom Vilijem Beroš vidjeti koliko sredstava nedostaje pa to ugraditi u proračun za iduću godinu, a ne da svako malo iskaču iznenađenja i razne fakture.

- Pri tom mislim da je u zdravstvenom sustavu potrebno obaviti sva ona operativna i tehnička restrukturiranja, promjene cijele paradigme poslovanja, objedinjeni sustavi javne nabave, uštede, postoji niz mjera kako ostvariti te uštede i radit ću sve da potaknem i ministra Beroša da učini reforme - poručio je. 

'Razgovarat ćemo o korekciji doprinosa. Ne najavljujem da će se to dogoditi, ali ćemo razgovarati'

Na prijedloge HUP-a je istaknuo kako je svjestan da se treba pomoći i poslodavcima. 

- Fiskalni prostor u okviru poreza na dohodak je vrlo ograničen i govorili smo kako 1,8 milijuna ljudi uopće nije u poreznim škarama, daljnje povećanje osobnog odbitka bi praktički bilo, po mom mišljenju, neproduktivno. Osim što bi uskratilo prihode lokalnim jedinicama, mi bi de facto na taj način pogodovali sad već srednjem i višem sloju - rekao je dodavši kako mu se sviđa prijedlog HUP-a koji ide u smjeru korekcije određenih doprinosa. 

- O tome ćemo apsolutno razgovarati. Ne najavljujem korekciju doprinosa nego govorim kao osoba koja razumije javne financije i gdje postoji eventualni manevarski prostor, to su nekakvi ti džepovi koji su ostali i koje eventualno možemo iskoristiti. Ne najavljujem ništa, samo razgovaramo - naglasio je. 

Da od njega ne očekuje puno, poručio mu je SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić. A pojasnio je i zašto. 

- Politički ste slabi, niste ni potpredsjednik Vlade, niste ni član HDZ, što mi je zapravo simpatično, ali to će vama predstavljati veliki problem je ćete biti isti među jednakima kolegama ministrima - istaknuo je pa upitao Primorca hoće li nastaviti politiku koju je vodio Marić, a koja se oslanjala na arhaičan, regresivan i ciklički sistem fiskalne politike, a koji je pogodovao imućnijima te hoće li ići u povećanje trošarina na alkohol, šećer i masti...

- Kad dobijem povjerenje u Saboru planiram otvoriti dijalog i s ministrom zdravstva i gospodarstva i sudjelovati u kreiranju tih politika, tako da konkretnih odgovora sada nemam niti želim govoriti. Što se tiče trošarina, moj je stav, brojnih stručnjaka, da se uvode sa ciljem ispravljanja negativnih eksternalija, odnosno štetnih učinaka za društvo i u načelu bi trebale biti, odnosno njihovi prihodi, razmjerni onoj šteti koju potrošnja tih proizvoda rezultira. To su neki od instrumenata koji nam stoje na raspolaganju, ne želim sada govoriti što će se od toga uvesti, ali je jasno da znamo što imamo na raspolaganju - rekao je.