Prekinimo šutnju - Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje, poručili su u četvrtak iz MUP-a u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja prema ženama
MUP:
Prekinimo šutnju - Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje!
Pozvali su žrtve da policiji svakako žurno prijave svoja saznanja o nasilju i to u trenutnoj izloženosti.
Ženama koje prepoznaju znakove nasilja u obitelji iz MUP-a savjetuju da potraže pomoć, jer u Hrvatskoj postoje organizirane službe koje će im pružiti pomoć i zaštitu - policija, zdravstvene ustanove, centri za socijalnu skrb, Državno odvjetništvo, nevladine organizacije ili pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Pozvali su ih da se na njihovoj internetskoj stranici informiraju o znakovima i posljedicama nasilja u obitelji, obvezama i procedurama postupanja policije, zaštitnim mjerama i drugim savjetima žrtvama.
"Odgovornost za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava sigurno je jedna od najvećih i najvažnijih odgovornosti policije, ali odgovornost leži i na čitavoj zajednici - odgovornost da se saznanje o nasilju prijavi kako bi se pokrenuo sustav podrške i pomoći žrtvi nasilja", poručili su iz MUP-a.
Pozvali su na podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje, potrebu da se o tom kršenju temeljnih ljudskih prava javno govori, a da se društvo i institucije koje se time bave potiče na međusobnu bolju suradnju i aktivnost.
Iako je posljednjih godina u Hrvatskoj postignut značajan napredak u prevenciji i suzbijanju nasilja, ističu, potrebno je i dalje uložiti napore u tom pravcu.
U MUP-u navode da je u prvih osam mjeseci ove godine evidentirano 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji (1223 žrtava) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (1153), kao i 8,2 posto više kaznenih djela koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem na štetu članova obitelji/bliskih osoba.
Broj ubojstava žena te njihovih ubojstava od strane bliskih osoba ove godine je u porastu. U prvih osam mjeseci od ukupno 22 ubojstva, 17 ih je počinjeno na štetu članova obitelji/bliskih osoba od kojih je 11 ubojstava počinjeno na štetu žena. Od toga su počinitelji pet ubojstava bili njihovi intimni partneri.
Odbor za ravnopravnost spolova o femicidu: Važno je primijeniti zakon i slušati žrtve
Saborski Odbor za ravnopravnost spolova u četvrtak je održao tematsku sjednicu o femicidu te zaključio da Hrvatska ima dobre zakone, no problem je u njihovoj primjeni te je, uz međuresornu suradnju, edukacije te odgoj i obrazovanje od najranije dobi, potrebno više slušati žrtve.
U Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici, dok žene čine većinu žrtava obiteljskog nasilja. Femicid se razlikuje od drugih oblika ubojstava jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žena samo zato što su žene, navela je u uvodu potpredsjednica Odbora Branka Juričev- Martinčev (HDZ).
Broj ubojstava žena je u porastu, 6,1 posto više žrtava nego lani
Broj ubojstava žena i broj žena koje su ubile bliske osobe ove je godine u porastu, navela je državna tajnica MUP-a Irena Petrijevčanin Vuksanović.
U prvih osam mjeseci ove godine, od 22 ubojstava, 12 ih je počinjeno na štetu žena, dok je u istom razdoblju prošle godine, od ukupno 19 ubojstava, njih osam počinjeno na štetu žena. Osim toga, do sada je evidentirano 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji, točnije 1 223 žrtve u odnosu na isto razdoblje lani.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović rekao je kako su u zadnjih pet godina kvalitetno popravili zakonodavni okvir surađujući s nevladinim sektorima i stručnjacima, no ocijenio je kako nema prostora za pretjerano zadovoljstvo jer još uvijek postoji rodno uvjetovano nasilje te je potrebno senzibilizirati društvo i raditi na osposobljavanju institucija od kojih se očekuje da u situacijama nasilja adekvatno reagiraju.
U Hrvatskoj djeluje 25 skloništa za žene; Paunović: Važna je prevencija
Državna tajnica Ministarstva rada i socijalne politike Margareta Mađerić istaknula je kako je u posljednje dvije godine pokrenuta izgradnja skloništa u šest županija u kojima ih do sada nije bilo, tako da danas u Hrvatskoj imamo 25 skloništa koja djeluju u svim županijama.
Navela je kako u svakom trenutku postoji adekvatan smještaj i slobodno mjesto za ženu, djecu i sve žrtve obiteljskog nasilja s obzirom na to da skloništa imaju 352 smještajnih kapaciteta, a popunjenost je uvijek oko 50 do 60 posto.
Savjetnik u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović upozorio je na fenomen da osobe koje nekoga prijave za prekršajno djelo, drugi put to najčešće neće učiniti upravo zbog procesa prekršajnog postupka - osoba je privedena isti dan, najčešće kažnjena uvjetno ili novčano i sutradan puštena nazad u tu obitelj.
Ta će osoba potom vrlo brzo počiniti teže kazneno djelo jer ne osjeća posljedicu prekršajnog djela kao nešto odvraćajuće.
Mišljenja je kako se sustav mora reformirati u sferi procesuiranja i podrške žrtvama. Potrebno je i redefinirati definiciju nasilničkog ponašanja te se usredotočiti na prevenciju, obrazovanje i resocijalizaciju, a ne represiju i kažnjavanje kojima se neće riješiti rodno utemeljeno nasilje.
SOS Rijeka: Žrtvi se mora vjerovati kada kaže da se boji
Lorena Zec iz udruge SOS Rijeka upozorila je kako korisnici koji "svaki dan muče istu muku" ne vide pozitivne promjene o kojima se priča, iako one postoje.
Poručila je kako je femicid prema znanstvenim istraživanjima najpredvidljivije ubojstvo koje počinje s nekim vrstama nasilja koje u Hrvatskoj ne prepoznajemo, poput prisilne kontrole, manipulacija, ekonomskog nasilja ili prijetnja tipa: "Ako odeš, uzet ću ti djecu".
Ključnim je ocijenila da se žrtvi mora vjerovati kada kaže da se boji.
Članice Odbora složile su se da je problem u provedbi zakona i kako su prevencija i edukacija od najranije dobi važne.
Smatraju i da je potrebno slušati što govore udruge, a osudile su minimalne kazne, zatvor koji se zamjenjuje društvenim radom te novčane kazne na koje se dobiva popust ili koje na kraju plati i žrtva iz obiteljskog budžeta.
Na trenutke je zaiskrilo kada je tajnik Martinović spomenuo procese i prava osumnjičenika te "kriminogenu" društvenu situaciju.
Članice su poručile kako je u situaciji s 12 ubijenih žena, najvažnije pravo žrtve te kako se problemi mentalnog zdravlja, alkohola i ovisnosti ne smiju uzimati kao problem uzrok nasilja prema ženama jer su uzrok društveno uređenje i patrijarhat.
Također, problematizirale su što na sjednici nije bilo predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva zdravstva jer treba biti više komunikacije između svih dionika sustava.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
