Predsjednica: 'Jedino reforme jamče zaustavljanje iseljavanja'

Na konferenciji 'Hrvatska kakvu trebamo - 5 godina u EU' u organizaciji Večernjeg lista, okupljenima se obratila i predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović. 

- Ne mogu se oteti dojmu kako smo svi zajedno, nakon tako dugih i teških pregovora odahnuvši zaključili - sjajno, posao je završen. Međutim, posao je zapravo tek počinjao te nas je na neki način uhvatio nespremne, unatoč činjenici da smo mnogo radili i dugo se spremali za taj uistinu povijesni korak. Iako smo tijekom procesa pregovaranja imali "trening za članstvo", ulaskom u članstvo stvari su se stubokom promijenile – sama činjenica da smo sada dio kluba, da sjedimo za stolom i sudjelujemo u donošenju odluka, povlači i veliku odgovornost. Najednom je bilo potrebno imati mišljenje i stajalište o svakom pojedinom pitanju, što nije uvijek jednostavno. Lako je slijediti. Izazov je voditi - kazala je Grabar-Kitarović.

- Međutim, ne mogu se oteti dojmu da smo se na početku „izgubili“, što se najbolje vidi u posljednjem istraživanju Eurobarometra. Hrvati su uglavnom ravnodušni po pitanju da li je članstvo u EU dobro ili loše, te ga polovica ne smatra ni dobrim ni lošim. Malo je onih koji smatraju članstvo lošim, ali samo 36% naših građana smatra ga dobrim, što je daleko ispod prosjeka EU od 60%. Međutim, gotovo kontradiktorno, na pitanje hoće li Hrvatska kao zemlja imati koristi od članstva u EU, više od 60 posto Hrvata odgovorilo je „da“. Dakle, čak i kad su ravnodušni prema članstvu, većina građana svjesna je kako od njega imamo koristi. Iz toga je očito, po mom mišljenju, da još nismo u potpunosti zaživjeli članstvo - rekla je Grabar-Kitarović.

Ponovno se osvrnula na četiri slobode Jedinstvenog tržišta Europske unije i naglasila kako je mobilnost ljudi, posebice mladih, sjajna mogućnost. 

- Iako je to pozitivno za njih, istovremeno to predstavlja vrlo veliki izazov za državu i trenutne demografske trendove. Za državu kao što je Hrvatska nije problem što ljudi odlaze u želji za stjecanjem znanja, iskustva i materijalnog blagostanja negdje drugdje, te kad se potom vrate obogaćeni tim novim iskustvima. Program Erasmus + dobar je primjer toga, on pruža velike mogućnosti za studiranje u inozemstvu, a potom i za povratak kući kako bi novostečena znanja i stručnost bili na korist Hrvatskoj. Problem je kad trajno gubimo talent koji smo i mi izgrađivali kao država i društvo. Zato moramo odlučno, snažno i zajednički raditi na stvaranju uvjeta u Hrvatskoj kakvi postoje u državama u koje ljudi odlaze kako bi se oni u konačnici mogli vratiti u svoju domovinu - poručila je među ostalim predsjednica. 

- Nakon ulaska u Uniju, iseljavanje iz Hrvatske prema starim državama članicama snažno se povećalo. Službeni podaci o migracijama Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se od pridruživanja Europskoj uniji do kraja 2016. iz Hrvatske iselilo ukupno 102 tisuća ljudi, dok podaci zrcalnih statistika upućuju da se u spomenutom razdoblju u 11 država Europske unije iselilo oko 230 tisuća naših državljana - rekla je Grabar-Kitarović i naglasila kako je reforme potrebno ubrzati i osnažiti. 

- Nastojim stoga svojim djelovanjem prema nadležnim institucijama pokrenuti procese promjena. Na tome ću uporno nastaviti inzistirati, jer samo ako nabolje mijenjamo sebe, možemo nabolje promijeniti i našu budućnost. Jedino reforme jamče snažniji gospodarski rast, rast standarda naših građana, njihovih plaća, novih i kvalitetnijih radnih mjesta, zaustavljanja iseljavanja. To bi tek bio pravi, veliki uspjeh, i jedini ispravan put ka blagostanju za sve, čemu bismo svi trebali težiti. Isto tako, ustrajat ću na provedbi mjera demografske revitalizacije. Slijedit ću svoja uvjerenja i činit ću i dalje ono što mislim i znam da je dobro za budućnost države i naroda. Želim još jednom ponoviti: iako su makroekonomski pokazatelji nakon pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji dobri (bolji), moramo kritički sagledati sve „neuralgične točke“, jer posao revitalizacije hrvatskoga gospodarstva i društva nije završen ulaskom u Europsku uniju. Naše se gospodarstvo mora početi prilagođavati globalnim promjenama, novim načinima poslovanja, novim zahtjevima tržišta. Na tim područjima moramo napraviti znatno veće korake nego što je to bio slučaj do sada - kazala je Grabar-Kitarović.

- Potrebno je da svi zajedno napravimo sve što je u našoj moći kako bismo pogurali reforme, podigli povlačenje sredstava iz Fondova EU na 100% (ili barem 99), osigurali zaposlenje i pristojne plaće svim našim građanima, a posebno mladima, ukratko - život dostojan čovjeka. Sigurna sam da bi to zaustavilo i naposljetku okrenulo negativne trendove, posebno one demografske. Nadajmo se da ćemo na desetgodišnjicu članstva Hrvatske u Europskoj uniji moći tome i svjedočiti - zaključila je Grabar-Kitarović.