Plenković o Milanoviću: To je neki kompleks, nitko ga ne zove pa je naručio sebi crveni tepih

Na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade je, između ostaloga, paket izmjena i dopuna šest zakona iz novog kruga porezne reforme koji uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajni najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika.

Kako su ranije danas objavila 24sata, Ministarstvo  turizma i sporta je noćas pustilo u javno savjetovanje izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje sadrže tri ogromne novine za sve one koji se bave iznajmljivanjem, a najveća novost je uvođenje pojma "domaćin" u zakon. Dosad su svi iznajmljivači bili isto tretirani, bez obzira imaju li apartman u kući u kojoj žive, imaju apartman koji iznajmljuju kupljen u drugom mjestu ili samo u svom mjestu prebivališta su napravili kuće i apartmane za odmor. Sada su razdvojeni, što već godinama traže udruge koje zastupaju male iznajmljivače. 

Na početku sjednice uvodno se obraća premijer Andrej Plenković.

PRATITE UŽIVO:

Odmah na početku Plenković je govorio o izmjenama poreza.

- Dolazi do transformacije poreza na kuće za odmor dolazi do izmjena gornjih i donjih limita poreza na dohodak što će utjecati na to da naši sugrađani imaju veće plaće.Tu je i izmjena Zakona o doprinosima i PDV-u. Na Vladi su danas i odluke važne za Hrvate izvan Hrvatske - kazao je Plenković.

- Imali smo niz međunarodnih aktivnosti i susreta. Samo bih izdvojio dolazak budućeg predsjednika Europskog vijeća koji je po turi svih glavnih gradova u EU - kazao je Plenković.

- Podsjećamo da je u listopadu 2021. stopa inflacije iznosila 3,8 posto, nakon ruske agresije bila je na 13 posto, a sada je na 2,2 posto. Na godišnjoj razini ostat će na oko 3 posto. Apeliramo na sve za reguliranje cijena jer to utječe na kvalitetu života naših građana - upozorio je Plenković.

Osvrnuo se i na raspravu oko NATO misije.

- U potpunosti su ogoljeni svi lažni narativi i taj proruski narativ koji je plasirao Milanović, a onda je taj narativ dio oporbe prihvatio. Posebno tu mislim na SDP koji se nije ni udostojio niti pojaviti na toj raspravi. Samo par bitnih činjenica - naši časnici neće ići u Ukrajinu, bit će na teritoriju saveznika, dakle u Njemačkoj. Ljudi su ostali zbunjeni i tjednima ostali pod lažnim dojmom da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu. Drugo, odluka o ovoj aktivnosti donesena je u Washingtonu i tamo Milanović nije rekao ništa protiv i na nikakav način se nije očitovao protiv. Za razliku od Milanovića i njegove sljedbe koji ne govore o Ukrajini kao žrtvi agresije, mi govorimo o Rusiji kao agresoru. S druge strane taj gotovo smiješni kontekst priče o časnicima za vezu, pa neće oni biti u Bangladešu, Kanadi ili negdje drugo nego će biti u Ukrajini. To je čisti kapric i protivljenje nečemu što dolazi od strane Vlade. Cijela intencija je biti odgovorna saveznica u NATO-u i pomoći žrtvi agresije. U cijeloj ovoj priči niti jedan argument oporbenih stranaka ne stoji, oni su potpuno šuplji i tu nema ničega konkretnog. Njihove teze ne stoje i posljedica njihovog protivljenja je loša za Hrvatsku i za njenu reputaciju i status u NATO-u. Sve rade na interes Rusiji, rade loše sebi i rade loše Hrvatskoj. Slijede potpuno krivu politiku Milanovića koja razara Hrvatskoj vanjskopolitički kredibilitet. Zato je tu Vlada koja drži Hrvatsku na pravoj strani i to građani trebaju vidjeti i shvatiti. Danas smo vidjeli glumljenje sa crvenim tepihom, to je valjda neki kompleks. Kada se nekoga nigdje ne zove onda valjda treba sam sebi naručiti crveni tepih. Svima mora biti jasno da Vlada cijelo vrijeme govori istinu, a da se ovi sljedbenici drže ne slamke nego ničega da bi opravdali vlastitu sramotu, toliko o ovoj raspravi jučer. Zahvaljujem zamjeniku glavnog tajnika NATO-a na dolasku. U hrvatskim medijima se od stabla ne vidi šuma, ali to je jedna šira tema o kojoj moramo razgovarati - zaključio je Plenković.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:02

S crvenog tepiha micali list po list, Milanovića čuvali specijalci s antidron puškama | Video: 24sata Video

Novi krug porezne reforme

Na Vladi je usvojen paket izmjena šest zakona iz novog kruga porezne reforme, koja uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajni najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka te porezne poticaje za povratak iseljenika.
Izmjenama poreza na dohodak za naše iseljenike koji su u inozemstvu boravili dvoje godine, u slučaju da se odluče vratiti i raditi u Hrvatskoj, propisano je oslobađanje plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada odnosno na plaću od pet godina. 
- Vjerujemo da će uz ostale mjere koje donose ostali resori, ova mjera doprinijeti odluci svih onih koji su napustili Hrvatsku u proteklom razdoblju da ozbiljno razmotre povratak i da će se u što većoj mjeri vraćati - kazao je ministar financija Marko Primorac. 
Novi krug porezne reforme donosi i povećanje osobnog odbitaka s 550 na 600 eura. U skladu s tim povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji.

Vlada predlaže povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, i to tako da se prag osnovice na godišnjoj razini s 50.400 eura podiže na 60.000 eura. Smanjuju se gornji limiti za više i niže stope poreza na dohodak koje su utvrdile jedinice lokalne samouprave. 

- Oni koji su utvrdili porez na dohodak na maksimalnim razinama sad će to morati smanjiti što se pridonijeti povećanju neto plaća svih onih koji žive na području takvih jedinica lokalne samouprave -naveo je ministar Primorac.  
Propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnih poreza od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima. 

- Radi se o turističkom paušalu po krevetu koji smo predstavili. Određene granice po pojedinim kategorijama indeksa turističke razvijenosti se definiraju tako da odražavaju mogućnost iznajmljivanja postelja na pojedinim lokacijama. S obzirom na to da se radi o paušalnom porezu pokušava se izjednačiti porezno opterećenje za kratkoročni i dugoročni najam - naveo je Primorac.

Stiže porez na nekretnine

Izmjenama lokalnih poreza uvodi se porez na nekretnine.

- Ključna je promjena transformacija poreza na kuće na odmor u porez na nekretnine i to propisivanjem poreza ne nekretnine kao obveznog lokalnog poreza i utvrđivanja limita za utvrđivanje tog poreza od 0,6 do 8 eura po kvadratu - naveo je. 

Jedinicama lokalne samouprave pripast će 80, a središnjoj državi 20 posto prihoda od poreza na nekretnine. Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu.
Izmjenama Zakona o PDV-u, podiže se prag za ulazak u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura, čime bi se broj obveznika koji moraju biti u sustavu PDV-a smanjio za 7.500. 

-Bit ćemo jedna od članica EU s najvišim pragom za ulazak u sustav PDV-a - rekao je ministar financija. 

Vlada je u saborsku proceduru uputila i izmjene Opće poreznog zakona kojim se proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja. Ovime se želi spriječiti sudjelovanje građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica. Naime, dosadašnji model, stava je Ministarstvo financije, je bio nedovoljno učinkovit, jer postoji niz alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama 

- Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj - stoji u obrazloženju.  

Od iduće godine ocjenjivanje državnih i javnih službenika

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026..

"Ovo je nastavno na novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, koji nam je omogućio veće plaće i u državnoj i javnoj službi, u prosjeku za više od 32 posto. Cilj je da se sustav ocjenjivanja učini kvalitetnim i boljim", kazao je uvodno premijer Andrej Plenković. 

Nakon što je Vlada donijela novi Zakon koji predviđa državnim i javnim službenicima dodatke na plaću i za učinkovitost rada, a za što će od iduće godine dobivati ocjene, sada su donesene i popratne Uredbe koje definiraju kriterije.

Službenici će se ocjenjivati ocjenama 'izvrstan', 'naročito uspješan, 'uspješan', 'zadovoljava' te 'ne zadovoljava'.

Prema Uredbi o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama, koju donosi Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, učinkovitost rada zaposlenika javnih službi ocjenjivat će se primjenom općih i posebnih kriterija, a koji će se, s obzirom na specifičnost svake pojedine javne službe, propisati pravilnicima za svako područje javnih službi.

Prijedlogom je definirano da je neposredno nadređeni zaposlenik tijekom godine dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje zaposlenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih zadataka i primjereno ponašanje te pisanim putem ukazivati na propuste i nepravilnosti zaposlenika. U nedostatku hijerarhijske strukture, čelnik javne službe odredit će osobu zaduženu za  praćenje rada zaposlenika i predlaganje ocjene.

Nadređeni predlaže ocjenu, uz koju se i prilaže izvješće o učinkovitosti koju vodi, ali zaposlenikova samoprocjena, te ju dostavlja Povjerenstvu za predlaganje konačne ocjene najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, radi donošenja konačnog prijedloga ocjene.

Osnivaju se Povjerenstvo za predlaganje konačne ocjene te Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene

Povjerenstvo osniva i imenuje čelnik javne službe, a mora imati neparan broj članova, njih najmanje pet, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata, a konačni prijedlog ocjene donose najkasnije do kraja veljače za prethodnu godinu. 

Ako je konačni prijedlog ocjene zaposlenika 'izvrstan' ili 'naročito uspješan', Povjerenstvo ga dostavlja i Odboru za preispitivanje prijedloga ocjene, koje, također, osniva čelnik javne službe. I ovaj Odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, od kojih najmanje jedan mora biti predstavnik radnika/sindikata. 

Konačna odluka o ocjeni donosi se najkasnije do 15. ožujka za prethodnu godinu i unosi se u Registar zaposlenih u javnom sektoru radi dodjele bodova u skladu s odredbama propisa o plaćama u javnim službama.

Uredba propisuje da zaposlenik može dobiti ocjenu 'ne zadovoljava' pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka godine za koju se provodi ocjenjivanje pisanim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene, s pozivom na obvezu poboljšanja izvršenja obveze. 

Radnici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci ne ocjenjuju se, a za razdoblja odsutnosti s rada zbog korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog, očinskog dopusta i skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koja su trajala duže od šest mjeseci u kalendarskoj godini za koju se provodi ocjenjivanje, zaposlenik će se ocijeniti ocjenom 'uspješan'.

Kod ocjenjivanja čelnika javne službe, neposredno nadređenog zaposlenika zamjenjuje tijelo koje je imenovalo čelnika javne službe. 

Za ocjenu 'ne zadovoljava' prekid službe

Što se tiče državnih službenika, postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada provodit će se kroz tri faze - planiranje ključnih zadataka koje državni službenik treba obaviti, kontrolu učinkovitosti rada, pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno te ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine. 

Nadređeni će biti dužan pratiti rad državnog službenika i o tome voditi evidenciju, najkasnije do 31. srpnja tekuće godine provesti polugodišnju kontrolu, a od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće godine i završnu kontrolu učinkovitosti rada. 

Ministarstvo pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije predlaže tri grupe kriterija ocjenjivanja - opći, posebni i kriteriji za rukovodeće državne službenike. 

Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik uz koji se prilaže i samoprocjena državnog službenika, koji ima pravo dati i primjedbu na ocjenu, a konačni prijedlog ocjene daje nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom. Prijedlog ocjene 'izvrstan' mora biti posebno obrazložen, a da bi postigao tu ocjenu državni službenik mora ostvariti bodove za ocjenu 'naročito uspješan, propisuje se u prijedlogu Uredbe, imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen.

Prijedlog ocjene 'izvrstan', kao i 'naročito uspješan' dostavlja se Odboru za preispitivanje prijedloga ocjena, koje osniva čelnik tijela. 

Prve ocjene početkom 2026. godine

Državnom službeniku i namješteniku, kao i službeniku i namješteniku u javnoj službi koji je ocijenjen ocjenom 'ne zadovoljava', prema Zakonu o plaćama u državnoj i javnim službama, prestaje državna služba u skladu s propisima o državnim službenicima, odnosno za javne službenike prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu.

Uredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2025., a prve odluke o ocjeni učinkovitosti rada prema kriterijima i načinu vrednovanja donosit će se početkom 2026. godine.

"Prva isplata dodataka na plaću za one službenike koji će u 2025. i 2026. godini prikupiti potreban broj bodova, odnosno njih 12, što znači da će biti ocijenjeni dvije uzastopne godine s ocjenom 'izvrstan', očekuje se 2027. godine", kazao je ministar pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Damir Habijan. 

Dodatak na plaću za učinkovitost rada obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž i, prema Zakonu, za ostvarenih najmanje 12 bodova prilikom ocjenjivanja iznosi tri posto i povećava se s povećanjem ostvarenih bodova, a za ostvarenih najviših 120 bodova iznosi 30 posto.