Konzervativni Yoon se već neko vrijeme susreće s katastrofalno niskom podrškom građana. Prema zadnjim procjenama podržava ga samo 17 posto Južnokorejaca.
Pozadina krize u Južnoj Koreji. Yoon za sobom vuče niz afera
Južnokorejski predsjednik je šokirao zemlju u utorak navečer, kada je iznenada proglasio ratno stanje. Južna Koreja je zadnji put
proglasila ratno stanje prije 50 godina piše BBC. Yoon Suk Yeol rekao je da je donio odluku zbog unutarnje opasnosti i komunističkih petokolonaša.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
No, ako se malo pogleda povijest južnokorejskog predsjednika, brzo se može shvatiti da ova odluka nije iznenadna. Yoon i njegova
administracija već neko vrijeme imaju velikih problema.
Problemi za konzervativnog predsjednika nastali su u travnju ove godine kada je na parlamentarnim izborima pobijedila liberalna oporba. Njegova vlada od tada nije usvojila niti jedan zakon koji je predložila, jer opozicija ima većinu u parlamentu.
Konzervativni Yoon se već neko vrijeme susreće s katastrofalno niskom podrškom građana. Prema zadnjim procjenama podržava ga samo 17 posto Južnokorejaca. Niska podrška je rezultat korupcijskih afera.
Yoon Suk Yeol se prošlog mjeseca ispričao na nacionalnoj televiziji zbog afere prve dame. Njegova supruga je došla pod pritisak javnosti i opozicije nakon što su objavljene snimke na kojima joj je jedan svećenik poklonio Dior torbicu u vrijednosti od 2,200 dolara.
Yoon je rekao da će se pozabaviti slučajem, ali je odbio detaljnu policijsku istragu koju je tražila oporba. Yoon za sobom vuče još jednu korupcijsku aferu u kojoj ga se tereti za manipuliranje dionicama.
Južna Koreja već neko vrijeme potresa politička kriza. Oporba je zatražila opoziv pojedinih članova njegove administracije i nekoliko
tužitelja jer nisu istražili prvu damu.
Nakon što je proglasio pa ukinuo vojno stanje, Yoon se nalazi pod velikim pritiskom. Oporba je već pokrenula njegov opoziv. Parlament mora do subote, 7. prosinca donijeti odluku o opozivu.
U Južnoj Koreji je za opoziv potrebna dvotrećinska većina. To znači da 200 od 300 zastupnika nacionalne skupštine mora glasati za opoziv. Ako zastupnici izglasaju opoziv, suđenje se onda odvija na Ustavnom sudu.
Yoon će morati napustiti poziciju predsjednika ako šest od devet sudaca Ustavnog suda izglasa odluku o opozivu. Ako dođe do opoziva, Yoon neće biti prvi južnokorejski predsjednik koji je odstupio s dužnosti.
Bivši predsjednik Park Geun-hye je 2016. napustio dužnost, a Roh Moo-hyun 2004. godine. Južna Koreja je postala parlamentarna demokracija 1987. godine.