Obavijesti

News

Komentari 263

Povratak banane? 2019. ćemo pregurati, ali dolaze bolni dani

Povratak banane? 2019. ćemo pregurati, ali dolaze bolni dani
1

Ovu godinu još ćemo nekako pregurati zbog turizma, rasta plaća, zaposlenosti, EU fondova i novca iseljenika, ali onda opet stižu bolni dani. Velik problem je što nismo iskoristili dobre godine za reforme

Ako Hrvatska treba paziti što se događa u bilo koje dvije države u Eurospkoj uniji, onda su to Italija i Njemačka. A obje upadaju u recesiju.

Italija već je u recesiji, a ove godine im je bilo kakav rast smanjen na razinu statističke pogreške od 0,2 posto. Za Njemačku podatak tek treba biti objavljen, ali međunarodni i njemački analitičari su složni da je pad očekivan, i to zbog konstantnog pada proizvodnje u toj zemlji, motoru Europske unije. Kihanje Njemačke i Italije znači prehladu i cijele EU, pa je i Europska komisija spustila rast za Eurozonu na 1,2 posto.

I u Hrvatskoj je to znak za uzbunu. Ako će Nijemci gubiti poslove, ako će im padati kupovna moć te ako će morati trošiti na spašavanje svojih industrija i socijale, jasno je da će manje njih moći ići na odmor. Bilo gdje, pa i u Hrvatsku. A oni su do studenog u Hrvatskoj lani ostvarili 21,1 milijun noćenja i prvi su po broju gostiju. Njemačka je i druga zemlja na svijetu po količini robe i usluga koju hrvatski poduzetnici plasiraju u svijet kroz izvoz. U prvih 10 mjeseci ondje smo izvezli gotovo 12 milijardi kuna. Ono što je loše je da je prva zemlja za izvoz upravo Italija. U prvih 10 mjeseci u tu zemlju su hrvatski poduzetnici izvezli gotovo 13 milijardi kuna. Talijani su također redovito među prvih pet gostiju u Hrvatskoj iako je prošla godina već bila blaga iznimka.

Plenković će krizu dočekati nespreman, baš kao Sanader
Plenković će krizu dočekati nespreman, baš kao Sanader

A ako hrvatski poduzetnici smanje proizvodnju jer Nijemci i Talijani manje kupuju i proizvode, onda su ugrožena i radna mjesta u Hrvatskoj. Sve to smo već gledali u nesretnoj recesiji 2008. godine, koja je u Hrvatskoj potrajala rekordnih šest godina.
Ima i još nekih obilježja iz zlosretne 2008. godine, poput toga da nam industrijska proizvodnja pada, što je dijelom posljedica i usporavanja u EU, ali i neproizvodnje u Uljaniku. Broj zaposlenih je u industriji pao, a usporava nam se i izvoz. Rast Hrvatske se opet temelji sve više na potrošnji građana koji su lani digli rekordni iznos gotovinskih kredita od 5,4 milijarde kuna ne misleći što će se dogoditi.

Problem gotovinskih kredita koji su odobreni bez dovoljne procjene rizika prijetnja je i za banke i za građane, a ovu temu je opširno obradio tjednik Express koji je na kioscima. Cijene nekretnina također rastu i upućuju na balon, rast bez osnove. Ali i globalna kretanja koja Hrvatska kao članica EU ne može izbjeći idu na ruku najavi recesiji. Kina usporava i sve manje uvozi, što pogađa i europsku proizvodnju, SAD ide na zaštitu svojih granica i dizanje carina, a paralelno rapidno povećava svoj dug. Nitko još ne zna kako će i pod kojim uvjetima proći izlazak Velike Britanije iz EU.

Hrvatska nije izuzeta od tih kretanja i sva se odnose i na nju. U dobrim godinama nije se prilagodila i provela reforme pa smo ranjivi

Sve više love stiže izvana

- Zaostajemo po produktivnosti, po čemu smo najslabija od srednjoeurpskih i istočnoeuropskih članica - rekao je ovaj tjedan glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić.

Sve bivše tranzicijske zemlje, unatoč opasnostima recesije, ipak će rasti brže, sve su se više prilagodile, konkurentnije su, a Hrvatska zaostaje.

Ipak, ekonomist Željko Lovrinčević upozorava i na neke specifičnosti i razlike u odnosu na 2008. godinu i u Hrvatskoj i u Europi.

- Mi jašemo iza svih i kad je dobro i kad je loše. Zato ćemo kasnije osjetiti recesiju, ali kad dođe, kod nas kriza traje dulje i bolnije - kaže Lovrinčević.

On vjeruje da ove godine još nećemo ući u recesiju, ali ističe da više nije pitanje hoće li ona doći, nego kad će doći.

- Javni dug nam je danas veći, ali banke su puno spremnije. Potrošnja raste zbog poreznog rasterećenja. Stotine tisuća koje su se iselile šalju i milijarde kuna u zemlju te povećavaju kupovnu moć. Za razliku od lani, kad su poslali oko 15 miijardi kuna, ove godine bi to moglo biti od 18 do 19 milijardi kuna. Odlazak ljudi znači i da nema većeg socijalnog pritiska u slučaju pada i otkaza. Također, pokrenute su i investicije iz EU fondova koje će također održati rast ove godine, a i turizam ne bi trebao drastično podbaciti. Ne bi se trebao dogoditi ni šok s poskupljenjem energenata kao prije 11 godina - kaže Lovrinčević.

Ipak, ni nakon godina članstva u EU naša industrija i poljoprivreda ne pokazuju značajan oporavak, tako da i dalje rastemo na potrošnji. Uz gubitak ljudske radne snage zbog iseljavanja, gubimo mogućnost hvatanja koraka s razvijenim zemljama.

Ali Lovrinčević također upozorava da cijela politika u EU pokušava umjetno odgoditi recesiju. Europska središnja banka daje jeftine novce, kamate padaju, ali to bi trebalo prestati do kraja ove godine. Sad politika želi da se to nastavi u strahu od recesije i pred izbore za Europski parlament. A gospodarstva ni Španjolske, Francuske i Portugala nisu reformirana.

- I SAD i zemlje EU žele jeftinim novcem preskočiti, odgoditi recesiju. Život je pokazao da to nije moguće. Danas opet živimo godine koje su prethodile recesiji koja je krenula iz Sjedinjenih Američkih Država 2007. godine - kaže Lovrinčević.

Jeftinije zaduživanje

Hrvatska je ipak smanjila javni dug za 10 posto i ući će u proceduru za uvođenje eura, pa bi to mogao biti dodatni poticaj za reforme. Za očekivati je da će i kreditni rejting Hrvatske biti podignut krajem ožujka što će omogućiti nešto jeftinije zaduživanje i da manje trošimo za kamate na koje nam je u kriznim godinama odlazilo između 10 i 15 milijardi kuna.

Hrvatska također, kao i sve zemlje EU, ovisi o tome kakva će biti politika Europske središnje banke, ali i u kojem će smjeru otići pregovori s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali sve je jasnije da su dobre godine nakon izlaska iz krize ipak na izmaku.

Ministar financija Zdravko Marić isto je bio blago oprezan, ali i on vjeruje da će ove godine biti ostvaren rast od 2,7 posto. Svjestan je problema u Njemačkoj i Italiji, ali ipak vjeruje da ove godine nećemo imati veći rast cijena, a unatoč isporavanju izvoza - da će Hrvatska ostvariti svoje ciljeve gospodarskog rasta.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 263
Vili Beroš je istaknuti član masonske lože! Plenkovićevi ljudi: 'To nam je prvi glas'
EKSKLUZIVNO: TAJNI ŽIVOT MINISTRA

Vili Beroš je istaknuti član masonske lože! Plenkovićevi ljudi: 'To nam je prvi glas'

Beroš je bio član lože Pravednost. Činjenica masonerije politički je relevantna. Prije četiri godine glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić smijenjen je kad je otkriveno da je mason, donosi novi Express