Povećanja minimalne plaće i porezna reforma neće dati nikakve efekte dok ne riješimo strukturne probleme, kazao je ekonomski analitičar
RASTE NA 840 EURA BRUTO
'Povećanje minimalne plaće ne rješava problem koji imamo'
Minimalnu plaću povećavamo sa 700 na 840 eura bruto od 1. siječnja iduće godine. A to znači da u ovih sedam godina minimalnu plaću udvostručujemo, bila je 414 eura bruto, a sad će doći na 840, to je povećanje za čak 103 posto, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade na kojoj su odluku usvojili. Neto minimalac trebao bi biti oko 677 eura. Osim minimalne plaće, rast će studentska satnica. Od 1. siječnja iduće godine povećat će se s 4,38 na 5,25 eura.
Iako je svaki rast plaća, pa i poreznog rasterećenja, za pohvalu, ekonomski analitičar Luka Brkić napominje kako su važni efekti.
- Nažalost, u utrci inflacije i plaća inflacija uvijek pobjeđuje. To nije karakteristika samo kod nas. Hrvatska ima relativno visoke bruto plaće i visoka su izdavanja kroz poreze, doprinose i parafiskalne namete, a neto plaće su male, odnosno bitno manje u komparaciji s nizom drugih referentnih zemalja u okviru EU - kazao je.
Povećanje minimalne plaće i porezna reforma, nastavlja, neće dati nikakve efekte dok ne riješimo strukturne probleme. Čak i da nemamo inflaciju, odnosno da je ona u ciljanim okvirima od oko dva posto, minimalna plaća izgledala bi malo bolje jer bi stvarna kupovna moć bila malo veća, ali to ne rješava problem.
- Ne možemo reći da je povećanje minimalne plaće loše. Čovjek, ako dobije cent ili euro više, bolje je nego da ga ne dobije, bez obzira na to što mu to ne znači ništa. No mi se stalno bavimo prilozima, ali nikako da dirnemo u glavno jelo i pitamo što mu nedostaje da bi bilo dobro, ukusno i da bismo se njime zasitili. Mi se bavimo time hoćemo li grašak, mahune, miješanu salatu ili nešto drugo. To nas vraća na priču o strukturnim reformama - kazao je Brkić.
Napominje kako pitanje rasta plaća u biti ovisi o produktivnosti, pa su posljedično prosječne plaće u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku veće, jer je i veća produktivnost. Pitanje produktivnosti otvara široku lepezu svih drugih politika, od usklađenosti obrazovne politike i tržišta rada, pitanja inovacija, tehnoloških rješenja i svega ostaloga što donosi dodanu vrijednost robama i uslugama, a samim time konkurentnosti.
- Tu kaskamo i to je temeljni problem. Povećanja minimalne plaće i porezna reforma neće dati nikakve efekte dok ne riješimo strukturne probleme - kazao je ekonomski analitičar.
Sindikalist Krešimir Sever navodi kako povećanje minimalne plaće treba pohvaliti jer je riječ o značajnom rastu od 20 posto. Navodi kako su zahtjevi sindikata bili malo veći, a poslodavci su zagovarali manji rast minimalne plaće, pa je Vlada morala balansirati. No, iako zadovoljan rastom minimalne plaće, postoji ali.
- Veliki problem Hrvatske nije koliko je rasla minimalna plaća. Činjenica jest da je ona mala, ali mala je čak i prosječna te medijalna plaća. Riječ je o tome da je u Hrvatskoj skupo živjeti. Cijene su nam na razini zapadnoeuropskih zemalja, osim kad je riječ o stanovanju, gdje smo malo povoljniji - kazao je Sever.
Iako je rast minimalne plaće izdašan i dobrodošao, sindikalist napominje kako je za onoga tko tu plaću prima i od nje treba preživjeti mjesec ona uistinu premala.
- Nedovoljna za život je prosječna i medijalna plaća - zaključio je Sever.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
