Osobni identifikacijski broj: Kome morate dati podatke?

U Poreznoj upravi i Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da OiB nije tajan podatak te da su ga po Zakonu o osobnom identifikacijskom broju ovlašteni tražiti svi koji su u državnom vlasništvu ili imaju veze s državom. Primjerice, Vodoopskrba i odvodnja, HRT, HEP, Zagrebački holding, gradovi, općine, privatne tvrtke koje se dijelom financiraju iz državnog proračuna, tvrtke kojima je država suvlasnik...

I baš kad čovjek dobije malo jasniju sliku kome mora dati OIB (iako je građanima teško znati koga sve financiraju iz proračuna ili gdje su suvlasnici), pojavi se famozni “ali”. Dodaju da OIB moramo dati čak i bankama, iako su u privatnom vlasništvu, kao i telekomunikacijskim tvrtkama koje vas traže OIB možete prijaviti ili osiguravajućim društvima. 

Zloporaba OIB-a

- S obzirom na široku dostupnost i primjenu osobnog identifikacijskog broja, naglašavamo da taj broj nije i ne može biti tajan podatak. Znati nečiji OIB ne znači da se on može na bilo koji način zloporabiti. Nisu nam poznati slučajevi zloporabe OIB-a, niti su nam se građani u vezi toga javljali - kažu u zagrebačkoj Poreznoj upravi. Ipak, često možemo vidjeti da građane, pri traženju njihova OIB-a, mnogi ne traže potvrdu od Porezne uprave nego ga je dovoljno izdiktirati. 

To znači da netko može dati OIB koji uopće nije njegov i podloga za nastanak problema je tu. - OIB se može dostaviti i usmeno i pisano, odnosno na isti način na koji se dostavljaju i drugi osobni podaci - kaže Dubravka Dolenc, zamjenica ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, i napominje da sumnje na svako neovlašteno traženje ili proslijeđivanje OIB-a građani mogu prijaviti agenciji koja će to provjeriti. 

Kad je sumnja opravdana, agencija traži brisanje OIB-a, a građani imaju pravo sudski tražiti odštetu od onoga tko je OIB tražio. U Poreznoj upravi nas uvjeravaju da su podaci koji se mogu doznati putem OIB-a tajni i mogu ih vidjeti samo ovlašteni. OIB mogu dobiti i stranci za upisivanje u neku službenu evidenciju u Hrvatskoj. Na primjer, kad kupe nekretninu u Hrvatskoj na koju moraju platiti porez, da bi ga mogli platiti i upisati vlasništvo nekretnine, potreban im je OIB. Također, ako stranac ne plaća svoje obveze u Hrvatskoj (porez, režije...), ovrha se može provesti pljenidbom nekretnine koju je kupio u našoj zemlji. OIB je niz od 11 slučajno izabranih brojeva koji sam po sebi ne govori ništa o onome kome pripada, kao što je bio slučaj s JMBG-om.

Prevareni ste ili ne znate riješiti neki problem? javite se na 0800 242424, ili e-mail: potrosac@24sata.hr