Europska direktiva propisuje dodatnu zaštitu za noćni rad, besplatan zdravstveni pregled i mogućnost prebacivanja na dnevni rad
RADNO VRIJEME
Kakve nas odredbe o radnom vremenu očekuju u EU?
Kako bi se zaštitilo zdravlje radnika, osigurala sigurnost na radu te smanjili nepovoljni učinci predugog radnog vremena, neodgovarajućih godišnjih odmora, tjednih i dnevnih odmora te stanki sve zemlje članice EU moraju u svoje zakonodavstvo ugraditi odredbe Europske direktive o radnom vremenu.
''Direktiva koja određuje 48 satni radni tjedan sve manje odgovara zahtjevima tržišta u kojima se traži fleksibilno radno vrijeme pa se već duže vrijeme pokušava pronaći idealno rješenje'', navodi se u publikaciji EUčionica koju je pripremila udruga Europski edukacijski forum (EEF), zajedno sa svojim partnerima Večernjim listom i 24sata TV. Direktiva propisuje minimalne zahtjeve organizacije radnog vremena koje donosimo u nastavku, a ujedno smo ih usporedili s odredbama aktualnog Zakona o radu.
Tjedno radno vrijeme
- Europska direktiva propisuje: ograničeno tjedno radno vrijeme, koje ne smije prijeći 48 sati u prosjeku, uključujući i prekovremeni rad.
- Naš aktualni Zakon o radu propisuje: ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno.
Dnevni i tjedni odmor
- Europska direktiva propisuje: minimalno vrijeme odmora od 11 neprekidnih sati u razdoblju od 24 sata. Također propisuje minimalni tjedni odmor od neprekidna 24 sata za svakih 7 dana, koji se dodaje na 11-satni dnevni odmor.
- Naš aktualni Zakon o radu propisuje: Tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata.
Stanka tijekom radnog vremena
- Europska direktiva propisuje: stanku u tijeku radnog vremena, ako radno vrijeme traje duže od 6 sati.
- Naš aktualni Zakon o radu propisuje: radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Plaća tijekom godišnjeg odmora
- Europska direktiva propisuje: plaćeni godišnji odmor, od najmanje 4 tjedna godišnje.
- Naš aktualni Zakon o radu propisuje: radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 4 tjedna.
Noćni rad
- Europska direktiva propisuje: dodatnu zaštitu za noćni rad (primjerice, prosječno radno vrijeme ne smije biti duže od 8 sati u periodu od 24 sata, noćni radnici ne smiju obavljati teške ili opasne poslove duže od 8 sati u danu, besplatan zdravstveni pregled i mogućnost prebacivanja na dnevni rad).
- Naš aktualni Zakon o radu propisuje: noćnim radom se smatra rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućeg dana, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan. Poslodavac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta.
Potraga za idealnim rješenjem
Kako ova Direktiva koja određuje 48-satni radni tjedan sve manje odgovara zahtjevima tržišta u kojima se traži fleksibilno radno vrijeme, u Vijeću za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zaštitu potrošača već duže vrijeme se pokušava pronaći idealno rješenje.
''Pokazalo se da 22 zemlje članice ne primjenjuju Direktivu na pravilan način. Do ovakve situacije došlo je nakon odluke Europskog suda pravde da se u ovih 48 tjednih sati treba uračunati i vrijeme provedeno na dežurstvu'', navodi se u publikaciji. Praksa je do sada bila da se vrijeme dežurstava nije uračunavalo u ovaj tjedni maksimum.
Tri izuzetka od Direktive
Direktivom su također propisana i izuzeća odnosno slučajevi u kojima se ona ne primjenjuje.
- Prva skupina izuzetaka odnosi se na odredbe o dnevnom odmoru, maksimalnom tjednom radnom vremenu, trajanju noćnog rada i referentnim razdobljima. Ove odredbe ne vrijede za aktivnosti kod kojih se radno vrijeme ne mjeri i/ili nije unaprijed određeno ili ga određuju sami radnici, kao i za određene kategorije radnika poput menadžera i drugih osoba koje imaju autonomiju u donošenju odluka, radnika koji obavljaju vjerske ceremonije u crkvama i vjerskim zajednicama.
- Druga skupina izuzetaka odnosi se na odredbe o dnevnom odmoru, stanci i tjednom odmoru. Ove odredbe ne vrijede ako umjesto toga postoji mogućnost kompenzacije pomoću odgovarajućih razdoblja odmora.
- Treća skupina izuzetaka odnosi se na slučajeve u kojima ne moraju vrijediti odredbe o dnevnom odmoru, stanci i tjednom odmoru, trajanju noćnog rada te odredbe o referentnim razdobljima za tjedni odmor, maksimalno tjedno radno vrijeme i trajanje noćnog rada. Ovo se odnosi na primjer, na poslove zdravstvene skrbi, rada u zračnim lukama, poljoprivredu, produkciju tv programa i slično.
Nesudjelovanje u odredbama zakonodavstva EU
Kad bi se Direktiva odmah morala primijeniti u svim zemljama članicama najteže bi, tvrdi se u publikaciji, prošli Britanci koji su se uspjeli izboriti za tako zvani opt-out još prilikom donošenja same Direktive. Opt-out je klauzula koja omogućuje da članica EU ne mora sudjelovati u nekim područjima politike i odredbama vrhovnog zakonodavstva EU.
''Procijenili su da bi poštivanje ove Direktive Britance stajalo 250 milijuna funti godišnje. Velikoj Britaniji protive se Francuska, Italija i Španjolska te traže da se odredi rok do kojeg bi Britanija trebala postupno prijeći na 48-satni radni tjedan. Svoja obrazloženja temelje na činjenici da 48-satni radni tjedan štiti radnike od iskorištavanja i nesreća na radnom mjestu. Za optimalnim rješenjem još uvijek se traga.''
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
