Bolje je uzeti kredit nego se odlučiti za minus na računu

Gotovinski krediti mogu se podići s kamatom od oko devet posto, a kamata za prekoračenje na tekućem računu je oko 11 posto.

Pri računanju koliko stvarno stoji naš dug od 10.000 kuna koji želimo vratiti u roku od godine dana treba znati da najmanja kamata ne znači obavezno i da je taj kredit najpovoljniji. Kod kamata treba gledati efektivnu kamatnu stopu (EKS) jer je ona pravi pokazatelj koliko kredit stvarno stoji. U njoj su, osim redovite kamate uračunate i naknade za odobrenje kredita, duljina otplate kredita i eventualni depozit, piše u leksikonu objavljenom na financijskom portalu limun.hr.

Banke uglavnom računaju naknadu za odobravanje kredita u postotku od iznosa kredita, pa bi naknada od jedan posto za 10.000 kuna iznosila 100 kuna. Neke banke za pojedine vrste kredita naplaćuju fiksnu naknadu od 500 kuna.

Trošak kredita bit će veći i ako treba donijeti dokument ovjeren kod javnog bilježnika, a to stoji oko 50 kuna. Konkretni izračuni troškova određenih kredita u određenoj banci mogu se dobiti samo u toj banci. Uvjeti za dobivanje kredita u pravilu su malo povoljniji u banci čiji ste klijent.

U izračunu otplate za minus od 10.000 kuna na tekućem računu teško je dati precizne podatke jer na njega povremeno “sjeda” novac pa iznos na računu varira. No kamate su oko 11 posto.

Pri podizanju gotovine kreditnim karticama treba znati i da banke uzimaju proviziju. Za Master Card Zagrebačke banke plaća se 3,5 posto podiže li se na njihovu bankomatu, a 4,5 posto za podizanje na bankomatu drugih banaka. Podignete li 1000 kuna, to ćete platiti 35, odnosno 45 kuna.

- Treba pokušati izaći iz zone najveće kamatne stope i doći u najpovoljniju. Dobitak je sve što je manje od najveće kamate na dugovanje, dakle one po prekoračenju na tekućem računu. Svaki građanin koji ima dugove u tragičnoj je situaciji. Ti pojedinci sve su brojniji, a problemi se samo produbljuju. Svatko mora napraviti inventuru troškova. Oni koji moraju čekati plaću kako bi pokrili svoje obaveze žive kao da im je račun blokiran - upozorio je ekonomist dr. Guste Santini i dodao kako svi trebaju shvatiti da nemaju pravo trošiti cijeli dohodak jer treba ostaviti nešto i za crne dane.

- Bolest košta - slikovit je dr. Santini. Napominje da se oduvijek zalagao za bolje educiranje ljudi, pogotovo mladih koji trebaju znati više o zaduživanju i kamatama kako ne bi imali problema u budućnosti.

- Na minusima po računima su najveći ‘penali’ i jasno da su banke zainteresirane za minuse jer im to donosi najveću dobit - rekao je dr. Santini.